Sramotna statistika: Značajno porastao broj Hrvata koji kroz godinu ne pročitaju ni jednu knjigu

Manifestacija Noć knjige održana je u utorak, s ciljem poticanja čitanja isticanja važnosti knjiga u suvremenom svijetu. A da je Hrvate uistinu potrebno podsjećati na važnost knjige pokazuju i poražavajući podaci tradicionalnog istraživanja uoči ove manifestacije. Rezultati istraživanja kažu kako je u zadnjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 42% građana, što je za 14% manje u odnosu na prethodno istraživanje.

Foto: Srednja.hr

Na uzorku od 1.000 ljudi provedeno je istraživanje o čitalačkim navikama Hrvata, a koje kaže kako je više onih koji protekle godine nisu pročitali barem jednu knjigu, nego onih koji jesu.

Čak 58% građana u godinu dana nije pročitalo niti jednu knjigu

Čita gdje god stigne: Najčitatelj u Zagrebu je 13-godišnjak koji je u godinu dana 'progutao' 165 knjiga

Barem jednu knjigu, piše Jutarnji list, pročitalo je svega 42% građana. Usporedbe radi, u godini prije to je učinilo njih 56%, što je značajan pad čitanosti.

– Nije da ljudi ne čitaju, svi stalno nešto čitaju, non-stop čitaju, ali to nisu knjige. Na mobitelima smo bombardirani raznim informacijama, a to dovodi do osiromašenja pažnje i bitno skraćuje vrijeme za knjigu. Danas ako hoćete čitati knjigu trebate imati samokontrolu ne ići na internet, ne posegnuti za onim drugim sadržajima koji su vam stalno nadohvat ruke. A to je teško. Čitanje traži samodisciplinu, strpljenje, knjiga više nije jedini pristup znanju, kazala je za Jutarnji list Tamara Kraus iz Kvake, Ureda za kreativnu analizu.

U Hrvatskoj više čitaju žene, pogotovo u dobi između 35 i 55 godina, a općenito najviše čitaju osobe u dobnoj skupini od 26 i 45 godina i osobe s visokom stručnom spremom. Najviše se čita beletristika (58%), a barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo je 24% ispitanih, što je pad od jedan posto u odnosu na prošlo istraživanje.

E-knjige u Hrvastskoj nisu zaživjele

Isprobali smo OmoReader, aplikaciju s kojom je čitanje e-knjiga svima manje zamorno

Najviše se knjige kupuju u Zagrebu (28%), a zanimljivo je kako po postotku kupnje slijede Lika i Banija (26%). Iako ne postoji konkretno objašnjenje zašto je tomu tako, pretpostavka je istraživača da je razlog taj što ljudi u manjim sredinama češće posuđuju knjige.

Nešto više od polovice ispitanih knjige najčešće kupuje u knjižarama (51%), potom na kiosku (21%) te na sajmovima knjiga (16%).

E-knjige u Hrvatskoj baš i nisu zaživjele, dokazali su to rezultati ovog istraživanja. Naime, čak 86% ispitanika kaže kako ne čita i ne kupuje takvu vrstu knjiga. Razlog: ekran im umara oči te im nedostaje sam doživljaj knjige u ruci, prenosi Jutarnji list.

Odgovori