Ekonomske dezinformacije opasnije su nego što mislimo: Riječki studenti i profesori razotkrivaju ih
Ekonomske dezinformacije sve su prisutnije u javnom prostoru, posebno u razdobljima gospodarskih kriza i velikih političkih događaja. Upravo zato Ekonomski fakultet u Rijeci pokrenuo je projekt EkonInfoChecker, u kojem studenti pod mentorstvom profesora provjeravaju točnost ekonomskih tvrdnji i tako jačaju medijsku i ekonomsku pismenost građana.
Ekonomija | foto: Unsplash
Dezinformacije u području gospodarstva nisu rijetkost i predstavljaju ozbiljan problem, posebno u razdobljima ekonomske nestabilnosti ili velikih političkih događaja. Zato je važan projekt koji provodi Ekonomski fakultet u Rijeci, EkonInfoChecker. Jedan je to od centara za provjeru točnosti informacija o ekonomskim i gospodarskim temama u medijima i na društvenim mrežama.
– U projektu EkonInfoChecker biramo sadržaje koji se odnose na gospodarske teme, primjerice iz područja financijskog računovodstva, poreznog menadžmenta, održivih financija i drugih aspekata ekonomije. Članke i izjave odabiremo prema njihovoj relevantnosti i utjecaju na javno razumijevanje ekonomskih tema. U procesu sudjeluju studenti Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji uz mentorsko vodstvo profesora analiziraju i provjeravaju točnost informacija. Time spajamo akademsko znanje i razvoj kritičkog razmišljanja, s ciljem jačanja medijske i ekonomske pismenosti, kaže nam Vanja Rubeša, članica projektnog tima.
Najteži slučajevi s djelomično točnim informacijama
Na naše pitanje koji je najizazovniji slučaj dezinformacije s kojom su se susreli, općenito kaže da su to oni slučajevi u kojima su informacije djelomično točne, ali izvučene iz konteksta ili pogrešno interpretirane, što ih čini posebno uvjerljivima.
– U takvim situacijama potrebno je dubinsko razumijevanje ekonomskih mehanizama i pažljivo provjeravanje službenih izvora, statistika i zakonskih propisa. Studenti, uz mentorsku podršku profesora, uspoređuju više izvora i analiziraju metodologiju podataka kako bi precizno razjasnili što je točno, a što nije. Takav proces zahtijeva vrijeme i stručnost, ali doprinosi razvoju analitičkog mišljenja i medijske pismenosti, navodi Rubeša.
Fact-checkeri nerijetko se nađu i u poprilično neugodnim situacijama ili napadima onih čiji su sadržaj provjeravali. Naročito kada je riječ o malinformacijama ili teorijama zavjere koje dezinformatori namjerno i ciljano šire. Rubeša kaže da oni za sada nisu imali neugodnih situacija.
– Kada utvrdimo netočnost, nastojimo reagirati konstruktivno i argumentirano, uz jasne izvore i objašnjenja. Naš cilj nije prozivanje, nego edukacija i poticanje kulture dijaloga i povjerenja, što je ključno za razvoj kritičkog i informiranog javnog prostora, navodi Rubeša.
‘Ponekad se u javnom prostoru pojednostavljuju složene ekonomske teme’
Podcrtava, sudjelovanje u projektu Ekonomskom je fakultetu u rijeci bilo bitno jer vjeruju da ekonomske dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice na donošenje odluka građana kada su u pitanju primjerice odluke o potrošnji, kupovini nekretnina i slično, narušavanje povjerenja u institucije te kod gospodarstvenika u kontekstu poduzimanja investicijskih aktivnosti ili onih vezanih uz planiranje budućih poslovnih aktivnosti.
– U javnom prostoru u Hrvatskoj ponekad se pojednostavljuju složene ekonomske teme poput porezne politike, inflacije ili investiranja, što otvara prostor za netočne interpretacije i manipulacije podacima. Smatramo da je zato ključno razvijati medijsku i ekonomsku pismenost, kako bi građani mogli kritički razumjeti informacije koje svakodnevno primaju, a upravo ovaj projekt tome konkretno doprinosi, zaključuje Rubeša.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
