Kako prepoznati lažnu vijest? Ovih osam koraka pomoći će vam u tome

Za svako demokratsko društvo pa tako i naše ključna je informiranost građana, a to se postiže konzumacijom informacija i vijesti iz pouzdanih izvora. I dok je ključna uloga medija da su svojevrsni ‘filter’ u prenošenju pouzdanih informacija, ostaje činjenica da građani od pojave društvenih mreža konzumiraju i sadržaje koji ne prolaze kroz takve filtere. No, postoje koraci koje sami mogu poduzeti po pitanju toga kako prepoznati lažnu vijest.

Kako prepoznati lažnu vijest? | ilustrativna fotografija: Pexels

Već smo ranije pojasnili da je lažna vijest ona u kojoj se informacije prezentiraju kao činjenice kako bi vijest izgledala ‘točnom’, a cilj je zavarati čitatelje radi određene vrste dobiti. Objasnili smo i zašto je najgori mogući način informiranja onaj putem snimaka zaslona (eng. screenshotova) i kako zbog toga možete ostati pogrešno informirani. A kako prepoznati lažnu vijest i zašto je to uopće važno?

Zašto je važno provjeravati sadržaj koji konzumirate?

Odgovor na pitanje iz podnaslova je slojevit. Nema dvojbe da je za dobro funkcioniranje demokracije nužno da su građani dobro i kvalitetno informirani. Primjerice, u Hrvatskoj nam se bliže lokalni izbori, a uoči političkih izbora neka politička stranka mogla bi koristiti lažne vijesti kako bi bolje kotirala i utjecala na javno mnijenje. Međutim građani koji nauče kako i koji provjeravaju ono što im političari govore, na takvu manipulaciju neće nasjesti.

Lažne vijesti često nastoje ‘udariti’ na emocije, to može dovesti do širenja straha ili panike, pa je važno prepoznati ih i da bi se to suzbilo. Nadalje, lažne vijesti mogu se odnositi i na pitanje zdravlja, primjerice, kada je riječ o reklamama za neke suplemente. Građani koji su svjesni da su naišli na lažnu objavu mogu očuvati vlastito i povoljno utjecati na očuvanje javnog zdravstva.

Nisu rijetkost ni lažne objave u području ekonomije. Na primjer, objave na društvenim mrežama o određenim ulaganjima, koje mogu i financijski oštetiti građane koji ne znaju kako provjeriti točnost takvih objava. Konačno, točnom informiranošću građani mogu donijeti najbolju odluku za sebe oko svih aspekata u životu.

Izdvojeni članak

Koja je razlika između lažne vijesti, dezinformacije, misinformacije i malinformacije?

Osam koraka u prepoznavanju lažnih vijesti

Služba Europskog parlamenta za istraživanja još je 2017. godine izradila kratki prikaz ‘Kako prepoznati lažne vijesti?’. Inače je on pripremljen za zastupnike i osoblje Europskog parlamenta, ali može biti iznimno korisno svim konzumentima vijesti ili općenito korisnicima društvenih mreža. Posebice ako se u obzir u da oko 85 posto Europljana smatra da ‘lažne vijesti’ predstavljaju problem u njihovoj zemlji, dok ih 83 posto smatra problemom za demokraciju općenito. Općenite smjernice koje se navode u dokumentu za europarlamentarce, a mogu koristiti i građanima EU, su:

1. Provjerite sadržaj – Jesu li činjenice i podaci točni? Ako je riječ o članku ili objavi na društvenoj mreži, je li ona pristrana? Vjerodostojni mediji drže jednostrana mišljenja u komentarima i na kraju teksta obično je jasno naznačeno da je riječ o komentaru koji je stav autora. Doduše, na društvenim mrežama to je rijetko slučaj.
2. Provjerite vrstu medija – Ako je riječ o medijskom članku ili prilogu, je li vam medij poznat? Izgleda li URL čudno? Provjerite rubriku ‘o nama’ i doznajte tko stoji iza medija i po mogućnosti tko ga financira te provjerite informacije iz drugih pouzdanih izvora.
3. Provjerite autora – Postoji li opće osoba koja je napisala članak, a ako se autor potpisao lažnim imenom ili uopće nije, veće su šanse da je i vijest lažna. Isto vrijedi i za profile na društvenim mrežama čiji sadržaj građani konzumiraju.
4. Provjerite izvore – Koristi li autor objave vjerodostojne izvore npr. poznate i pouzdane medije? Jesu li citirani stručnjaci specijalisti u određenom području? Ako se izvori ne navode, veća je i vjerojatnost da se ne radi o vjerodostojnoj vijesti.
5. Provjerite slike – Slika govori tisuću riječi i iznimno je bitan dio opreme članaka i ujedno je vrsta sadržaja koja najčešće ‘iskače’ na naslovnicama društvenih mreža poput Facebooka. No, nažalost, podložna je manipulacijama, posebice sve širom uporabom raznih AI alata. Pretraživanjem slika pomoću Googlea možete doći do odgovora je li ona već korištena u drugačijem kontekstu. Postoje i alati poput InVID-a koji vam mogu pomoći u detektiranju lažnih snimaka.
6. Razmislite prije dijeljenja sadržaja – Priča, članak ili objava na društvenim mrežama mogu biti iskrivljavanje događaja, može biti riječ o zastarjelom tekstu, a može biti i satira. U svakom slučaju, a ako je riječ o stvarnom događaju, o njemu će izvijestiti više pouzdanih medija pa bi bilo dobro da provjerite je li još netko objavio vijest i pričekate s dijeljenjem priče.
7. Preispitajte svoju pristranost – Ponekada je priča predobra da bi bila istinita, a možda vas je privukla vas je privukla samo zato što se uklapa u vaša uvjerenja. Pa trebate duboko udahnuti i usporediti je s pouzdanim izvorima.
8. Sudjelujte u razbijanju mitova – Upoznajte se s najnovijim trikovima koji se koriste za širenje dezinformacijama, a lažne vijesti možete i prijaviti, primjerice, društvenoj mreži na kojoj je ona podijeljena.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.