Kako se informiraju hrvatski studenti? Najviše putem društvenih mreža, a baš njima najmanje vjeruju
Studenti se dominantno informiraju putem društvenih mreža, čak 65 posto njih. Trećina kaže da ne vjeruje hrvatskim medijima, ali i dalje više vjeruju tradicionalnim medijima poput televizije i radija, dok manje vjeruju online portalima. Vijesti dijele rijetko i selektivno, a iako tvrde da prije dijeljenja provjeravaju vijesti, u tome nisu dosljedni. Sve ovo zaključci su istraživanja provedenog na uzorku od 233 studenta.
Čitanje vijesti | ilustrativna fotografija: Pexels
Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), osječki Fakultet elektrotehnike, računarstva i digitalne tehnologije (FERIT) i Sveučilište VERN proveli su istraživanje koje daje dublji uvid u načine informiranja među studentima, ali i upoznatost s procesima provjere činjenica. Iako je ono potvrdilo veliki interes i svijest među studentima o važnosti provjere činjenica (fact-checkingu), ujedno je ukazalo na izazove u dosljednoj primjeni fact-checking metoda.
Najviše se informiraju putem društvenih mreža, a u njih imaju najmanje povjerenja
Trećina ispitanika (33 posto) uopće ne vjeruje hrvatskim medijima, pokazalo je istraživanje. Očekivano, najčešći izvor informiranja, za 65 posto ispitanika bile su društvene mreže, najčešće TikTok i YouTube, dok svaki treći student prati online portale. Znatno manji postotak njih, oko 17 posto, oslanja se na influencere, a pri dnu su po postotku izvora informiranja i tradicionalni mediji poput televizije, radija i tiska.
Ipak, upravo su ta tri medija studenti ocijenili izvorima u koje imaju najviše povjerenja. Tek oko 13 posto njih vjeruje online portalima, a najniže povjerenje imaju u platforme na kojima se najviše informiraju – YouTube (10 posto), TikTok (3 posto) i ostale društvene mreže (3,9 posto). Zanimljivo, ispitanici s društveno-humanističkih studija pokazuju veće povjerenje u TV i radio u odnosu na one s prirodno-tehničkih područja.
– Povjerenje ispitanika u vijesti na hrvatskim medijskim portalima najviše ovisi o kvaliteti sadržaja (65,2 posto), transparentnosti izvora (55,4 posto) i nepristranosti izvještavanja (44,2 posto). Autorstvo članka (31,8 posto) i brand medija (27 posto) su manje važni, dok 8,6 posto navodi da im nijedan čimbenik nije bitan, a 2,6 posto ističe druge razloge. Većina publike povjerenje temelji na informiranosti, objektivnosti i transparentnosti, dok su autor i prepoznatljivost medija sekundarni. Studenti tehničkih studija više cijene autorstvo članka od društveno-humanističkih i umjetničkih studenata, stoji u rezultatima ovog istraživanja.
Ispitanici su pokazali i ograničeno povjerenje u društvene mreže i video platforme kao izvore informacija, a najviše vjeruju YouTubeu. Kada je riječ o povjerenju ispitanika u vijesti na društvenim mrežama i video platformama, studenti su rekli da to najviše ovisi o kvaliteti sadržaja – 86,7 posto smatra najvažnijim da su informacije argumentirane i provjerene. Manje važni su medijski brand, platforma, verificiranost autora i osobno poznati izvor, dok minimalni utjecaj ima popularnost sadržaja – tvrde to ispitani studenti.
Vijesti dijele rijetko, studenti tvrde i da provjeravaju ono što dijele
Istraživanje je dovelo do zaključka da su ispitanici zabrinuti zbog širenja u dezinformacije i nepovjerenja u medije, posebno na društvenim mrežama. Većina smatra da lažne vijesti imaju snažan utjecaj na javno mišljenje te da algoritmi i mediji često potiču njihovo širenje, a ističe se potreba za boljom provjerom činjenica i odgovornijim medijskim praksama.
Većina ispitanika povremeno dijeli vijesti ili informacije, njih 36,5 tvrdi da to čine ponekad, a još 30 posto rijetko, dok ih tek oko 17 posto to čini često. A što je s provjeravanjem onoga što dijele?
– Većina ispitanika barem povremeno provjerava istinitost vijesti prije nego što ih podijeli: najviše ih to radi često (29,2 posto) ili ponekad (27,5 posto ), dok ih 21,9 posto uvijek provjerava informacije prije dijeljenja. S druge strane, manji udio ispitanika vijesti rijetko (17,2 posto) ili nikad (4,3 posto) ne provjerava. Ovakva raspodjela ukazuje na to da je svijest o važnosti provjere informacija relativno visoka među korisnicima, ali i dalje postoji značajan udio onih koji postupak provjere zanemaruju. Većina ispitanika dijeli vijesti zbog zabavnog, šokantnog ili zanimljivog sadržaja, dok trećina to ne čini bez provjere. Neki dijele vijesti koje potvrđuju njihova uvjerenja ili s ciljem podizanja svijesti, a manji broj zbog povjerenja u izvor, želje za impresioniranjem ili nesvjesnosti o potrebi provjere. Studenti društveno-humanističkih studija češće dijele vijesti kako bi podigli svijest o temama, stoji u rezultatima ovog istraživanja.
Svaki peti student ne zna što je fact-checking
Iako je većina ispitanika navela da je upoznata s pojmom ‘fact-checking’ i procesom provjere informacija (78,5 posto), otprilike svaki peti s tim procesom nije upoznat, što bi značilo da je nužna dodatna edukacija u tom području, ali i upoznavanje mladih s alatima i metodama provjere informacija koje do njih dolaze.
– Podaci pokazuju da velika većina ispitanika snažno podržava ulogu fact-checkinga u medijima i društvu: više od 80 posto smatra da bi
provjera činjenica trebala biti obavezan dio svakog novinarskog izvještavanja, a gotovo isto toliko ga vidi kao ključan alat za suzbijanje dezinformacija i smatra nužnim integrirati ga u obrazovni sustav radi jačanja medijske pismenosti. Povjerenje u medijske sadržaje raste kada su provjereni (72,5 posto), dok je osjećaj informiranosti o prepoznavanju lažnih vijesti znatno niži (57,5 posto), što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama. Istovremeno, postojeće sustave provjere činjenica u medijima i na društvenim mrežama podržava oko dvije trećine ispitanika, dok tek manji udio smatra metode fact-checkinga prekompliciranima ili teško razumljivima, stoji u rezultatima istraživanja.
Većina ispitanika rekla je da povremeno koristi metode fact-checkinga za provjeru istinitosti informacija – najviše ih to radi ponekad (32,2 posto), a 14,6 posto nikada ne provjerava informacije na taj način. Najpopularniji alat za provjeru među studentima je Google Reverse Image Search (35,6 posto), dok gotovo jednako velik udio ispitanika ne koristi nijedan alat (35,2 posto).
– Podaci pokazuju da velika većina ispitanika smatra kako bi edukacija studenata o fact-checkingu trebala biti sastavni dio obrazovanja – čak 84,5 posto svih sudionika podržava ovu inicijativu, pri čemu je podrška posebno izražena među studentima društveno-humanističkih i umjetničkih studija (91,1 posto), dok je nešto niža, ali i dalje visoka, među studentima prirodno-tehničkih znanosti (79,5 posto). Istovremeno, znatno više studenata prirodno-tehničkog područja (17,4 posto) nije sigurno može li procijeniti potrebu za takvom edukacijom, u odnosu na društveno-humanističke studente (5 posto). Ovi rezultati ukazuju na široku svijest o važnosti provjere činjenica u visokom obrazovanju, ali i na razlike u percepciji i sigurnosti potrebe za edukacijom o fact-checkingu među različitim studijskim skupinama, navodi se u istraživanju.
U istraživanju su sudjelovala 233 studenta, od čega je 101 sa studija u društveno-humanističkom i umjetničkom području, a njih 133 je s prirodno-tehničkog studija. Istraživanje se je dotaknulo i problema dezinformacija u područjima turizma i elektrotehnike, a kakvi su stavovi o tom problemu, proučite detaljno u istraživanju u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
