Mladi Hrvati informiraju se na društvenim mrežama i jako su sigurni da znaju uočiti dezinformacije
Društvene mreže mladima u dobi od 16 do 30 godina glavni su izvor informacija. U EU to je slučaj za 42 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 48. No, dok na razini EU 76 ispitanika smatra da su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana, u Hrvatskoj isto smatra 67 posto ispitanih mladih. Mladi u Hrvatskoj su, uz one s Malte, najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija.
Mladi u EU najčešće se informiraju putem društvenih mreža | ilustrativna fotografija: Pexels
Ovoga tjedna objavljeni su rezultati novog Eurobarometra o mladima između 16 i 30 godina. Kroz anketu EP Youth Survey 2024 ispitivali su se, osim političkih prioriteta, stavova prema EU i glasanju na europskim izborima, i načini informiranja mladih te izloženost dezinformacijama.
Najviše mladih o političkim i društvenim pitanjima informira se na društvenim mrežama
Mladima su, pokazalo je ovo istraživanje, društvene mreže glavni izvor vijesti za politička i društvena pitanja – to je navelo 42 posto ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za čak 48 posto. Iako se u razgovoru nerijetko može čuti da je televizija medij od kojeg su mladi ‘pobjegli’, ova anketa dokazuje suprotno. Upravo je televizija drugi izbor za informiranje kod 39 posto mladih ispitanika na razini EU, a 40 posto u Hrvatskoj. Mrežne platforme za vijesti bira 26 posto mladih na razini EU i za šest posto više u Hrvatskoj.
Izvor: Eurostat
Isti segment ove ankete ispitanicima je postavio pitanje i s kojih društvenih mreža najčešće dobivaju informacije o političkim i društvenim pitanjima. Konkretno, trebali su odabrati one koji su im najvažniji, a pet najčešćih odgovora su Instagram, TikTok, YouTube, Facebook i X.
U ovom je kontekstu zanimljivo uočiti razliku u postotku onih koji su odabirali Facebook u Hrvatskoj i na razini EU. I dok je na razini EU na prvom mjestu Instagram, u Hrvatskoj su ispitanici na prvo mjesto stavili Facebook (čak 54 posto), na drugo YouTube (35 posto), treći je Instagram (33 posto), a četvrti TikTok (29 posto)
Izvor: Eurobarometar
Mladi su svjesni izloženosti dezinformacijama, a u Hrvatskoj i izrazito sigurni kako ih znaju prepoznati
Mladi su, među ostalim, u anketi izrazili i mišljenje o tome koliko su često bili izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima u zadnjih tjedan dana. Na razini EU 76 posto ispitanika smatra da su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana vrlo često, često ili ponekad, a u Hrvatskoj je takvih 67.
Izvor: Eurobarometar
Iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj navode da je u devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo da je bilo izloženo dezinformacijama ‘često’ ili ‘vrlo često’, pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 posto), u Mađarskoj (58 posto), Grčkoj (57 posto), Luksemburgu (55 posto) i Belgiji (54 posto). S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 posto) i Bugarskoj (11 posto).
U anketi je čak 70 posto sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Ispitanici iz Malte i Hrvatske bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, dok su ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili najmanje sigurni.
Mladi u Hrvatskoj misle da bi prioritet EU trebale biti rastuće cijene, ali i gospodarstvo
Spomenimo i da je anketa ispitivala i stav o političkim prioritetima. U Hrvatskoj je najveći broj mladih ispitanika kao prioritet Europske unije u ovom mandatu također izdvojio rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 posto). Slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 posto), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 posto) te obrazovanje (23 posto).
Istraživanje Eurobarometra o mladima proveo je Ipsos od 25. rujna do 3. listopada 2024. u svih 27 država članica EU-a. Anketirano je ukupno 25.863 mladih u dobi od 16 do 30 godina putem računalno potpomognutog internetskog intervjuiranja (CAWI), korištenjem online panela. Rezultati su ponderirani prema udjelu te dobne skupine u svakoj državi članici EU-a.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
