Ako koristite društvene mreže, velika je šansa da ste 'zaglavili' u filter mjehuriću ili eho komori

Društvene mreže napravljene su tako da što duže zaokupe vašu pažnju. To najbolje rade tako da vam serviraju sadržaj u koji vjerujete i s kojim se slažete. Tako i da ne znate na internetu se možete naći u takozvanoj eho komori, u kojoj nećete vidjeti suprotna stajališta, a slika svijeta može biti potpuno iskrivljena. Vašim mišljenjem ne manipulira neka zloćudna siva eminencija, već algoritmi, kojima je glavni zadatak ukrasti vam vrijeme.

Ako puno vremena provodite na internetu, vjerojatno ste primijetili da vas dobro ‘poznaje’. Recimo, pokvario vam se usisavač, pretražujete ponude, a zatim vam se na društvenim mrežama pojavljuju reklame baš za usisavače. Međutim nije riječ samo o oglašavanju, jer društvene mreže vam plasiraju sadržaj ne samo prema vašim interesima i željama, već i po stavovima, političkim, ideološkim, kulturnim… Zato društvene mreže ne prikazuju vijesti na objektivan i nepristran način te povećavaju polarizaciju društva.

Ovaj fenomen često se naziva filter mjehurićem. Dakle algoritmi društvenih mreža prikazuju vam sadržaj kroz filter vaših preferencija, a zatim vas obaviju mjehurićem sazdanim od sadržaja za koji znaju da će zadržati vašu pažnju. S pomoću vašeg digitalnog otiska, odnosno rezultata pretraživanja, vremena koje se zadržavate na pojedinim stranicama i objavama i interakcijama na društvenim mrežama (lajkovima, reakcijama, komentarima), algoritmi iščitavaju vaše interese, želje, mišljenja i stavove. Kako bi vas što duže zadržale na feedu, društvene mreže vam plasiraju sadržaj koji očekuje da želite vidjeti, svjesno ili nesvjesno.

U medijima se koristi i pojam ‘echo chamber‘, odnosno eho komora. Opisuje situaciju kad društvene mreže zrcale vaše misli i preferencije, koje se vraćaju poput jeke u špilji. Najčešći primjer takve komore su feedovi na društvenim mrežama, no oni se mogu javiti i u grupama u kojima su često istomišljenici. Bez rasprave i zagovaranja drugačijeg mišljenja grupa nastavlja hraniti svoje stavove, što u nekim slučajevima može dovesti do polarizacije. U ekstremnim slučajevima može doći i do širenja teorija zavjere ili ekstremističkih ideja, jer nitko ne neće ponuditi kontra-argument ili upozoriti da neka informacija nije (potpuno) točna, objašnjeno je u istraživanju ‘The echo chamber effect on social media‘.

Postoje dva hrvatska subreddita često oprečnih stavova

Eho komore ne nastaju samo na internetu. Naime isto ponašanje može se primijetiti i u grupama prijatelja istomišljenika. Međutim, puno je izglednije da na društvenim mrežama nastane grupa s više stotina, pa nekad i više tisuća istomišljenika i tako ideje, čak i teorije zavjere mogu postati viralne. Jedan od glavnih elemenata eho komora je upravo to što često nismo svjesni da se u njima nalazimo, sve dok ne provjerimo informacije iz drugih izvora ili potražimo drugačije stajalište. Zato se na internetu može činiti i da je neki stav prevladavajući, iako možda to nije.

I kod filter mjehurića i kod eho komora glavni način za izmicanje manipulacijama, bilo slučajnim ili namjernim je traženje informacija iz drugog izvora ili druge perspektive. Vjerodostojnije informacije dobit ćete ako pratite nekoliko različitih medija, po mogućnosti ponekad i neke strane. Ako vidite da se u nekoj online raspravi svi drže istog stava, ne znači nužno da nitko ne vjeruje u suprotno, već je vrlo moguće da ste zapeli u komori.

Komore jeke mogu produbiti i lažni profili

U nekim slučajevima interesne skupine plaćaju korištenje botova, koji s lažnih profila pišu komentare, a ponekad i stvaraju prividnu raspravu, kako bi napravili odabrane argumente uvjerljivijima. Lažne profile obično možete prepoznati po tome da imaju generično korisničko ime, nemaju sliku profila, često su veoma novi, a popis prijatelja uglavnom su im drugi lažni profili. Ako vam se čini da je rasprava na nekoj dretvi, forumu ili grupi zabrazdila u jednoumlje ili je puna lažnih komentara, uvijek možete potražiti što o toj temi ljudi pišu na nekoj drugoj platformi ili što o tome pišu relevantni mediji, savjetuje European University Institute.

Što više različitih argumentiranih stavova proučite, bolje ćete razumjeti tu temu i moći preciznije oblikovati svoj stav. Iako možda ni nećete promijeniti vaše mišljenje, ono može dobiti dublju i kvalitetniju dimenziju, a u nekim slučajevima možda baš shvatite da ste bili žrtva manipulacije. Nemojte dopustiti algoritmu da razmišlja za vas i preuzmite aktivnu ulogu u svojem informiraju i oblikovanju mišljenja.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.