Marko za diplomski istražuje lažne vijesti: 'Treba izbjegavati isključivo jedan izvor informacija'

Marko Bilić je izvanredni student diplomskog studija ‘Multimedije’ na Sveučilištu Sjever u Varaždinu i za diplomski rad je odabrao temu ‘Lažne vijesti i dezinformacije: Tehnološki, komunikacijski i psihološki faktori koji utječu na njihovo širenje’. Razgovarali smo s njim o tome zašto je odabrao tu temu, što je primijetio oko dezinformacija i lažnih vijesti danas i kako on pristupa informacijama te odakle ih uopće uzima.

– Volim ‘kopati’ kad nešto saznam. Npr., članak na portalu. Nakon čitanja sadržaja pročitam par komentara, zatim idem na druge portale oko iste teme, nevažno jesu li strani ili domaći. Ako nađem određene izraze koje ne razumijem i njih kratko proučim kako bih dobio kontekst i na kraju video isječak ako se radi o takvoj vrsti informacije. Mogu reći da se informiram iz više kuteva. Uvijek radije izdvojim dodatnih 5 ili 10 minuta za provjeru nečeg, nego da ‘progutam’ informaciju onako kako mi se plasira, objašnjava nam Marko Bilić, izvanredni student diplomskog studija ‘Multimedije’ na Sveučilištu Sjever u Varaždinu.

‘Nekada treba biti voljan čuti ili vidjeti nešto bez reakcije ili osuđivanja, jednostavno biti kao promatrač’

On je za svoj diplomski rad odabrao temu ‘Lažne vijesti i dezinformacije: Tehnološki, komunikacijski i psihološki faktori koji utječu na njihovo širenje’. Otkrio nam je zašto je izabrao baš tu temu, što ga je kod te teme najviše zaintrigiralo te kako gleda na dezinformacije u današnjem kontekstu tehnologije i brzine kojom se šire.

– Više je razloga za moju odluku. Prvi i osnovni je taj što se djelomice veže na temu završnog rada na preddiplomskom studiju gdje sam pisao o govorništvu i retorici. Osim toga, u posljednjih nekoliko godina sam postao pažljiviji kad su u pitanju dijeljenja, gledanja ili slušanja sadržaja na mrežama i ne želim izgubiti mogućnost raspoznavanja relevantnog od clickbaita ili istine od laži. Kako sam ove godine trebao odabrati temu diplomskog rada, tako sam uzeo u obzir ono što mene osobno zanima i o čemu bih više istražio pa se dodatno informirao. Ono što treba izbjegavati je isključivo jedna vrsta informiranja ili isključivo jedan izvor informacija jer se tada razvija ustaljeni obrazac prema kojem se donose zaključci ili djeluje. Nekada treba biti voljan čuti ili vidjeti nešto bez reakcije ili osuđivanja, jednostavno biti kao promatrač, naveo je Marko.

‘Ne može baš cijela priča stati u reportažu od tri minute ili pet minuta čitanja članka na portalu’

Na njegovom studiju dezinformacije u medijima nisu detaljno obrađivali kao posebnu temu. Više su se, kaže Marko, fokusirali na to kako pronalaziti relevantne izvore informacija u skladu s područjem kojim ćemo se baviti nakon završetka studija, kao i na razvoj metoda ‘pametnog’ učenja.

– Iako nije bilo sustavne obuke u prepoznavanju dezinformacija, te vještine, poput kritičkog razmišljanja, provjere vjerodostojnosti izvora i selekcije pouzdanih informacija, zapravo nam pomažu i u tome. Dakle, nije naglasak bio izravno na dezinformacijama, nego na razvoju sposobnosti koje se mogu primijeniti i u njihovom prepoznavanju i provjeri. Medije doživljavam kao jedan od glavnih izvora informacija, ali ne konačnih jer poneke informacije u medijima treba dodatno istražiti ili se informirati kako bi se znao cijeli kontekst. Ne može baš cijela priča stati u reportažu od tri minute ili pet minuta čitanja članka na portalu. Zapravo sam počeo redovito pratiti prije par godina primarno zbog AI-a i njegovog trenda popularnosti od kad se pojavio. Deepfake, fake news i sve što se veže uz te pojmove me je potaknulo da se informiram s razumijevanjem i uvijek s trunkom kritike, objasnio je student Marko.

Dodao je i kako i on sam koristi umjetnu inteligenciju, ali samo onda kada zna da neće dobiti dovoljno rezultata ako pretražuje sam online. Slaže se da AI olakšava i ubrzuje pretragu i po tom pitanju ga smatra moćnim alatom, ali i dalje mu ne vjeruje u potpunosti.

– Smatra kako AI općenito još nije prošao ‘beta’, odnosno probnu verziju, jer ima još puno toga što bi se trebalo unaprijediti ako bi se na ChatGPT moglo gledati kao na relevantan izvor informacija ili savjeta. Nekada mi je za odgovor potrebno 3-4 puta detaljnog opisivanja što točno želim ili što mi treba, nakon više korekcija pa ga izbjegavam koristiti ako se radi o npr. popravku na autu, odabiru nečega ili vijestima o nekoj temi, rekao je Marko.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.