Krumpir ne smijete podgrijavati, a voda s medom topi kilograme? Nova platforma razbija takve mitove

Jedan od glavnih prioriteta svake osobe očuvanje je dobrog zdravlja i većina nas to voli činiti prirodnim putem – adekvatnom prehranom. Savjeti o čudotvornim dijetama i namirnicama te prehrambenim rizicima, poput onog da se krumpir ne smije podgrijavati, postoje desetljećima. No danas se, zahvaljujući blagodatima interneta, mogu širiti brže no ikad. Nerijetko se tako o hrani i prehrambenoj industriji u javnom prostoru pojave i dezinformacije. Na njihovu razotkrivanju rade stručnjaci okupljeni u platformu FoodFacts.

I davno prije pojave interneta, magazini za životni stil bili su preplavljeni savjetima vezanima uz zdravstvene benefite određene vrste prehrane, onima o čudotvornim dijetama, namirnicama koje tope kilograme, ali i upozorenjima o štetnosti određenih namirnica. Danas to isto možemo čitati i na internetu. Međutim, sada ti savjeti do čitatelja stižu puno brže. No, baš kao što se brzo šire korisne i točne informacije, jednakom brzinom online će se proširiti i dezinformacije o hrani.

Tema je i više nego ih FoodFacts stigne obraditi

Svjesni toga, na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a u suradnji s partnerima portalom Agroklub, Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Društvom agrarnih novinara Hrvatske, pokrenuli su platformu FoodFacts. Nakon što pronađu javno dostupne tvrdnje o hrani i prehrambenoj industriji, provjeravatelji točnosti prikupljaju dokaze za tu tvrdnju te je u posljednjoj fazi procjenjuju u skladu s uspostavljenom skalom istinitosti. U provjeri objavljenih informacija sudjeluju stručnjaci s niza područja – od biotehničkih i društvenih znanosti u poljima prehrambene tehnologije, hrane i nutricionizma do stručnjaka na području komunikacije i ekonomije. Tekstova koje treba provjeriti ima podosta.

– Imamo praksu mjesečnih planiranja tema za FoodFacts i do sada ih nije nedostajalo, dapače. Uvijek ih je više nego stignemo obraditi. Same su dolazile do nas, zahvaljujući ponajviše društvenim mrežama. Kolege su se vodile nutricionističkim rizicima po širu javnost, raspoloživosti stručnjaka, pa i vlastitim predmetom interesa. Na žalost, danas je pregršt dezinformacija u eteru, kada je hrana u pitanju, navodi za srednja.hr Vedran Stapić, direktor i suosnivač Agrokluba te predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske.

Kao i ostale provjeravatelje točnosti činjenica, i one uključene u platformu FoodFacts pitali smo koji su im slučajevi provjere dosada bili najizazovniji.

– Bilo je različitih situacija, od primjerice Kerumove tvrdnje da ima 100 hektara maslina koja se odvija pred lokalne izbore, do različitih vrlo upitnih prehrambenih savjeta. Prilično je pažnje izazvao sadržaj o učincima tzv. Medene dijete, odnosno teze da voda s medom topi kilograme, navodi Stapić.

Za Kerumovu su tvrdnju u konačnici zaključili da se može ‘pretpostaviti da maslinik od 100 hektara na ime Željka Keruma ne postoji u Kaštel Štafilić’, ali da je ‘nedovoljno je informacija za potpunu sigurnost iste’. Što se, pak, tiče Medene dijete, za nju je, bez dileme, zaključeno da ne topi kilograme ako se provodi na način opisan u analiziranom tekstu. Štoviše, moguće je da ima suprotne, neželjene učinke. Nekima će zasigurno biti zanimljiv i koristan članak o mitu da se krumpir ne smije podgrijavati, a koji su stručnjaci također ‘razbili’.

Bilo je i prijetnji tužbama

Već je iz prethodnih primjera vidljivo da se stručnjaci na platformi FoodFacts bave i provjerom točnosti javnih osoba. Nerijetko se fact-checkeri diljem Europe zbog toga susreću s neugodnostima, a one nisu zaobišle niti FoodFacts.

– Različitih je intervencija zabilježeno, od zahtjeva da se obriše određeni sadržaj do prijetnji tužbama. To je i donekle očekivano, s obzirom na to da su pojedini šarlatanski sadržaji lovaca na klikove sada tvorce istih doveli na stup srama. U tom smislu projekt fact-checkera je kratkoročno ispunio očekivanja, dobro je da izdavači, veliki i mali, znaju da netko provjerava sadržaje. Izazov je da u projektima nisu predviđeni troškovi potencijalnih sudskih parnica, u kojima se nositelji projekata mogu naći, naglašava Stapić.

Ipak, dojma je da je projekt donio višestruke benefite.

– Prehrambeno-tehnološki fakultet dobio je alat koji će pomoći da struka bude glasnija i napravi protutežu lošem informiranju javnosti. Agroklub je radio i radi na dizanju standarda provjere činjenica, a šira javnost napravila mali korak naprijed u domeni medijske pismenosti. A tu imamo prostor za napredak, zaključuje naš sugovornik.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.