Jesu li brojke koje ste pročitali točne? Projekt studenata i profesora bori se protiv neistina o turizmu

Kao i bilo koja druga gospodarska grana, i turizam, jedna od najvažnijih u Hrvatskoj, može biti meta onih koji šire dezinformacije javnim prostorom. Kako bi građani ipak došli do provjerenih i pouzdanih informacija, pokrenut je projekt TurFacto, u kojem studenti Sveučilišta VERN’ pod mentorstvom profesora i medijskih stručnjaka analiziraju i razotkrivaju sporne tvrdnje o turizmu. Tako akademska zajednica aktivno pridonosi borbi protiv dezinformacija u sektoru od velikog značaja za Hrvatsku.

Prema kriteriju udjela turizma u BDP-u ta je gospodarska grana jedna od najvažnijih u Hrvatskoj. Zato je važno i da informiranje građana o njoj bude na kvalitetnoj razini, a u javnom prostoru što manje dezinformacija i po pitanju turizma. No, one se ipak pojavljuju, a u novijem, digitalnom dobu, šire brže no ikada.

Studenti imaju važnu ulogu

TurFacto, projekt koji provodi Sveučilište VERN’ uz partnera Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača, platforma je na kojoj građani mogu pronaći provjerene informacije o turizmu, a koje su prethodno analizirali i evaluirali studenti pod mentorstvom profesora i medijskih stručnjaka. Tako i akademska zajednica doprinosi provjeri činjenica u sektoru turizma i podiže razinu medijske pismenosti u općoj javnosti.

Profesorica na Sveučilištu VERN’, Marija Slijepčević, glavna je urednica servisa TurFacto, a za srednja.hr opisuje da je njihova fact-cheking redakcija ustrojena prema projektnom principu, a istraživačko-operativne zadatke u pronalasku tema i pisanju članaka izvršavaju studenti novinarstva i odnosa s javnošću, pod mentorstvom akademskih, komunikacijskih i medijskih stručnjaka s bogatim iskustvom.

– Studente potičemo da traže teme, bilo putem media monitoring sustava ili samostalnim praćenjem medijskog sadržaja, a urednički kolegij potom odabire teme za razradu i kasnije, u procesu razrade, odlučuje o tome koje je teme nemoguće provjeravati, a koje teme idu u daljnju razradu odnosno proces fact-checkinga. Prvi kriterij odabira je tematika, budući da smo specijalizirani isključivo za dezinformacije i malinformacije u sektoru turizma, ističe Slijepčević.

Neki su uhvaćeni u grubom manipuliranju podacima

Nastavlja, svaka tema je sama po sebi izazovna jer se u ovoj grani ne analizira istinitost naslova ili članka kao cjeline već je nužno unutar članka tražiti navod ili činjenicu koja je provjerljiva i za koju je moguće pronaći izvore za dokazivanje ili opovrgavanje njezine istinitosti.

– Svakako jedan od atraktivnijih slučajeva dezinformacija bio je onaj u kojem su studenti analizirali utječe li (prekomjerni) turizam u Hrvatskoj na iseljavanje stanovništva. Medijski članak, izrazito senzacionalističkog tipa, bio je temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja, ali uz grubo manipuliranje podacima, što su potvrdili i autori tog znanstvenog rada, odgovara Slijepčević na naše pitanje na kojem im je slučaju bilo najizazovnije raditi.

Pitamo je i na koji način reagiraju mediji ili javne osobe kada ih uhvate u širenju dezinformacija i jesu li do sada imali neugodnih situacija.

– S obzirom na to da nam je primarni cilj ukazivati na važnost kritičkog razmišljanja prilikom konzumacije medijskog sadržaja, ali i educirati studente, buduće novinare o različitim aspektima analize medijskog sadržaja, prilikom fact-checkinga ne prozivamo medije ili autore članaka već analiziramo jednu ili više činjenica koje su navedene u medijskim objavama, a smatramo ih upitnima. Budući da je fact-checking novinarstvo u pravilu analitičko, lišeno svih zaključaka autora ili sugestija, mi sporne medijske navode uspoređujemo s dostupnim izvorima te analiziramo jesu li oni točni, a da pritom nikoga izravno ne prozivamo. Ovakav princip rada u samim je temeljima fact-checking metodologije, navodi Slijepčević.

Stanje po pitanju dezinformacija u turizmu nije alarmantno

A zašto su na Sveučilištu VERN’ smatrali važnim uključiti se u projekt provjere činjenica? Kako ističe naša sugovornica, društvena obaveza svakog akademskog sustava je doprinositi znanstvenom, stručnom i društvenom razvoju zajednice.

– S obzirom na to da na Sveučilištu VERN’ – koje je nositelj ovoga projekta, koji realiziramo u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI) – izvodimo studije iz područja medija, komunikacija i turizma, logično je bilo da razvijamo projekt u tom području budući da je riječ o strateškoj gospodarskoj grani, navodi Slijepčević.

Za kraj iznosi i poprilično ohrabrujuću informaciju – da njihovo dosadašnje iskustvo u provjeri točnosti informacija objava o turizmu pokazuje da stanje nije alarmantno po pitanju dezinformacija u javnom prostoru. To ih je iznenadilo.

– Turizam je aktivnost koja izaziva emocije i brojne objave u medijima i na društvenim mrežama sadrže prvenstveno osobne stavove. Budući da se u fact-checkingu nikada ne bavimo osobnim stavovima, predikcijama i pojedinačnim izjavama i recenzijama, većina objava o turizmu ne prolazi rigorozne kriterije fact-checkinga, zaključuje Slijepčević.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.