Vrijedni studenti stavili političare pod povećalo: Mjesecima su provjeravali njihove tvrdnje
Koliko ste se puta zapitali u kojoj je mjeri uopće točan podatak koji je izgovorio neki političar? Takva skepsa prema njihovim izjavama nije rijetkost, a naročito je izražena tijekom predizbornih kampanja i u superizbornim godinama kakva je bila 2024. Tu u pomoć priskače važan projekt FaktaPolitika koji zajedničkim snagama provode profesori i studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

Prodekanica Milica Vučković | foto: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu/Unsplash
Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti oformljena je platforma FaktaPolitika putem koje su studenti, uz mentorstvo svojih profesora, provjeravali objavljene informacije o izborima i politici. Sve tu u partnerstvu s udrugom GONG te pridruženim partnerima Sveučilištem u Dubrovniku i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Osim što kroz projekt FaktaPolitika javnosti donose provjerene činjenice, studenti ujedno i ‘bruse’ vještine kojima bi trebali raspolagati budući novinari i provjeravatelji činjenica.
Fokusirali su se na političke izjave u izbornim kampanjama
Voditeljica projekta je prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje, Milica Vučković. Odmah u uvodu ističe – odluka o tome što najprije provjeravati uključuje niz profesionalnih i metodoloških kriterija
– Naš projekt se fokusirao na političke izjave u kontekstu izbornih kampanja, a zbog činjenice da se odvijao u tzv. ‘superizbornoj godini’, količina dostupnih izjava bila je iznimno velika. Selekcija je stoga bila važna tema među studentima novinarstva i politologije koji su, pod mentorstvom profesora, provodili provjere u okviru nastavnih aktivnosti. Iako su osnovni kriteriji bili jasno definirani, a uključivali su društveni značaj, aktualnost, provjerljivost, doseg izjave i relevantnost govornika, rezultati fokus grupa koje smo proveli među studentima, pokazali su da je studentima upravo taj prvi korak često bio najizazovniji. U našem slučaju, izbor tema bio je djelomično uvjetovan i znanstvenim profilima profesora uključenih u projekt. Tako su profesori politologije koji se bave EU politikama sa svojim studentima provjeravali izjave vezane uz europske teme koje su osobito važne, ali često zanemarene u našem medijskom prostoru. Svakako smo uzimali u obzir i koliko su pojedinu izjavu prenosili nacionalni mediji koji imaju najveći doseg. Jedno je ako nečiju (lažnu) tvrdnju širi mreža botova po društvenim mrežama, a drugo kad joj legitimitet daju mediji koji trebaju biti vjerodostojni, navodi Vučković.
Metodologija projekta FaktaPolitika slijedila je slične korake kakve slijede i ostali provjeravatelji točnosti informacija. Tvrdnju je prvo nužno identificirati i analizirati njen kontekst, slijedi provjera izvora pa onda ocjena točnosti. Na FPZG-u su koristili i strukturirani hodogram provjere činjenica, koji uključuje tri ključna koraka: prikupljanje informacija, provjeru podataka i evaluaciju rezultata.
– Iako su studenti novinarstva već imali iskustva s novinarskim istraživanjem na drugim kolegijima i sudjelovanjem u radu naših studentskih medija, analitički pristup provjeri činjenica bio je za mnoge izazovan, osobito za studente nižih godina; ali i edukativan, što je bio i glavni cilj projekta: osposobiti veći broj studenata za razumijevanje i primjenu metodologije provjere točnosti informacija te ih u širem smislu potaknuti na kritičko promišljanje tvrdnji koje kolaju u javnom prostoru, naglašava Vučković.
Neke provjere bile su poprilično izazovne
A kako će studenti najbolje učiti? Pa kroz zadatke koji će im biti izazovniji. I prodekanica Vučković navodi da su otpočetka odlučili birati kompleksnije izjave za koje je nužna dubinska analiza, umjesto da odabiru one koji se mogu demantirati kroz nekoliko koraka.
– Među izazovnim primjerima ističe se izjava Nine Skočak da je brza moda treći najveći zagađivač okoliša. Naizgled jednostavna, ova tvrdnja zahtijevala je višedimenzionalnu provjeru: kontakt s profesorima s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, kontaktiranje ekoloških udruga i analiziranje njihovih podataka, kontaktiranje stručnjaka, kao i pregled relevantnih europskih i međunarodnih izvora koji se bave ovom temom. Iako nije bilo potpunog znanstvenog konsenzusa, zaključeno je da je izjava ‘uglavnom točna’, uz jasno navođenje metodoloških ograničenja. Sa sličnim izazovima suočili su se i studenti politologije koji su provjeravali izjavu europarlamentarke Biljane Borzan u kojoj je tvrdila da će, zbog europske Direktive, ‘rezervni dijelovi biti jeftini, a servisi dostupniji’. Nakon vrlo detaljne analize i istraživanja same teme, izjava je ocijenjena kao nepotvrdiva uz objašnjenje da se u budućnosti može pokazati točnom ili netočnom, ali da trenutačno ne postoje snažni i nedvosmisleni dokazi da će kao posljedica stupanja na snagu Direktive na koju se Borzan pozvala, rezervni dijelovi doista biti jeftiniji te servisi dostupniji potrošačima, navodi Vučković neke od najizazovnijih primjera provjera.
Neki političari nisu željeli odgovoriti na upite
Na žalost, fact-checkeri diljem Europe suočavaju se s često neugodnim situacijama, ponekada i prijetnjama, nakon što uhvate javne ličnosti na ‘krivoj nozi’. Vučković kaže da provjeravatelji platforme FaktaPolitika do sada nisu imali neugodnosti niti prijetnje, budući da je riječ o projektu u sklopu sveučilišne nastave.
– Svaka objava jasno navodi imena studenata i mentora, čime se osigurava transparentnost i preuzima odgovornost za objavljeni sadržaj. Vjerojatno i zbog tog edukacijskog karaktera, projekt je do sada bio pošteđen negativnih reakcija. Ipak, ono negativno s čime smo se povremeno susretali jest ignoriranje studentskih upita od strane, uglavnom, političkih aktera. To je bio izvrstan dodir s realnošću studentima novinarstva. Bilo je situacija kada su političari uistinu promptno odgovarali, ali neki su jednostavno odlučili ne odgovoriti na pitanja o izvorima i podacima na kojima temelje svoje tvrdnje. To nas, naravno, nije spriječilo da objavimo tekst – uz jasno navođenje da su akteri kontaktirani i dobili dovoljno vremena za odgovor, naglašava Vučković.
Plan je dodatno ojačati učenje o procesu fact-chekinga
Ovaj projekt, ističe naša sugovornica, bio je iznimno važan za fakultet, budući da se i znanstveno i nastavno bave izbornim procesima i kampanjama. Smatrali su nužnim u rad platforme FaktaPolitka uključiti što veći broj studenata novinarstva i politologije u praksu analitičkog fact-checkinga u izborima.
– Kao rezultat, fact-checking je integriran u kurikulume više kolegija, a planiramo ga dodatno ojačati kroz buduću reformu studija novinarstva. Naravno, to ne znači da bazične novinarske vještine provjere informacija nisu postojale i prije kao integralni dio nastavnog procesa u novinarskim kolegijima, ali smo kroz ovaj projekt osigurali da studenti prođu metodološki i fokusirano kroz cijeli proces na konkretnom primjeru, navodi Vučković.
Za kraj se dotaknula i pitanja stanje po pitanju dezinformacija u hrvatskom javnom prostoru. Na naše pitanje o tome kako bi ocijenila situaciju zaključuje – teško ju je ocijeniti jednoznačno.
– Većina izjava koje smo analizirali nije bila u potpunosti ni točna ni netočna, već su se nalazile u tzv. sivoj zoni, gdje postoji prostor za manipulaciju i pogrešnu interpretaciju. Upravo u toj dvoznačnosti leži najveći rizik, koji se nalazi u urušavanju povjerenja javnosti i stvaranju dojma da je sve laž ili da ništa nije pouzdano. Dezinformacije sve češće funkcioniraju kao dio širih narativa i komunikacijskih okvira. U nastavku rada, trenutno i kroz projekt ADMO 2.0, fokus stavljamo upravo na analizu takvih narativa i mehanizama njihovog širenja. Dok se pojedinačne dezinformacije relativno lako razotkrivaju, debunkiranje sustavno građenih narativa predstavlja znatno veći izazov. Upravo stoga smatramo da je model tematskog fact-checkinga razvijen u okviru ovog projekta vrijedan nastavka i daljnje implementacije, bilo kroz obrazovne programe, bilo kao javno-društveni alat za jačanje otpornosti društva na dezinformacije, zaključuje prodekanica Vučković.


Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.