Prvi april je gotov, dan iza se bavi ozbiljnim problemom: Dezinformacije prijete opstanku demokracije

Međunarodni dan provjeravanja činjenica od 2016. godine se obilježava kako bi se prisjetili važnosti ne nasjedanja na dezinformacije. Prema izvješću Međunarodne fact-checking mreže Poynter instituta, diljem svijeta raste potražnja javnosti za provjerenim činjenicama i informacijama. K tome raste i broj fact-checking organizacija, ali pritom se i dalje brinu za budućnost svojeg financiranja. Uz to, 78 posto organizacija u ovom istraživanju se požalilo i da su iskusili maltretiranje zbog svojeg rada.

Nakon zabave, šala i pošalica Prvog aprila u kojima smo i mi sudjelovali, ‘Drugi april’ je rezerviran za jedan puno ozbiljniji dan. Međunarodni dan provjeravanja činjenica, odnosno fact-checkinga, obilježava se 2. travnja od 2016. godine. Pokrenut je na inicijativu Međunarodne fact-checking mreže (IFCN) koju je 2015. godine pokrenuo Poynter institut, neprofitna udruga za medijske studije. Kako bi se slavio rad onih koji se trude razotkriti dezinformacije i laži na internetu. No, to je i dan kada se upozorava na probleme i izazove s kojima se susreću fact-checkeri.

‘Provjera činjenica više nije niša’: Raste broj organizacija, ali ostaje strah oko financiranja

Tako je IFCN zadnjeg dana ožujka objavio svoje godišnje izvješće o stanju fact-checkera. Podaci su dobiveni anketiranjem 141 fact-checking organizacija u 67 zemalja. To čini čak 80,6 posto fact-checking organizacija koje su uključene u IFCN-ovu mrežu.

Analizirajući podatke za 2024. godinu, glavni zaključci su da fact-checkere, njih 90 posto u ovom izvješću muči pitanje financija i održavanja njihovog rada. Većina, 71,6 posto ovih organizacija je otkrilo da ima 500.000 dolara godišnjeg budžeta. Kako se novinarstvo općenito tek hvata u koštac s prednostima i zamkama umjetne inteligencije (AI), slične izazove imaju i provjerivači činjenica. Iako je 30 posto fact-checkera integriralo AI u svoj rad, većina nije te ‘ostaju oprezni’ oko uporabe umjetne inteligencije. S druge strane, suradnja fact-checkera s drugim organizacijama je vrlo snažna i čak 80 ispitanih je potvrdilo da imaju takve suradnje. Izvješće je otkrilo i da sama publika najbolje reagira na formu kratkih videa, gdje TikTok i YouTube igraju ključnu ulogu.

No, nažalost, fact-checkeri se svojim provjerama činjenica često mnogima zamjere. Maltretiranje je iskusilo 78 posto fact-check organizacija, koji većinom uključuju online komentare (66.2 posto) ali u manjoj mjeri i isključive fizičke prijetnje smrću (1.4 posto) No, 10.1 posto ispitanih je doživjelo i maltretiranje internetskim komentarima i fizičke prijetnje smrću, dok je više od trećine organizacija je doživjelo i cyber napade na svoje medije. Kao malu utjehu, IFCN ističe da sadašnji postotak ovih problema pokazuje da su se ovakvi na fact-checkeri ipak malo smanjili jer ih je 2023. godine prijavilo 82 posto ispitanika.

– Provjera činjenica više nije niša. Prije 15 godina, na svijetu je bilo samo 17 fact-checking organizacija. Danas postoje 451 aktivnih projekata u 111 zemalja, od čega su njih 175 članovi IFCN-a. Porast je posebice veliki u Africi i Aziji. Čak i u zemljama s ograničenom medijskom slobodom, fact-checkeri ispunjavanju vitalnu potrebu. No, nedavni rezovi u financiraju prijete usporavanju ovog procesa, procijenili su iz IFCN-a aktualnu svjetsku situaciju s provjerom činjenica.

Ljudi žele vijesti kojima mogu vjerovati: ‘Potreba se proširuje na društvene mreže’

IFCN ističe i da je fact-checkanje učinkovito u borbi protiv dezinformacija. U izvješću konkretno navode da su istraživanja u Argentini, Nigeriji, Južnoafričkoj republici i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju da uspješno smanjuju vjerovanje u lažne tvrdnje, a efekt traje tjednima. I to bez bijesne reakcije javnosti. Drugim riječima, kažu: ‘publike nisu samo gladne činjenica, već ih zahtijevaju’.

-Konzumenti vijesti diljem svijeta žele vijesti kojima mogu vjerovati. U SAD-u, devet od 10 odraslih osoba kaže da osobno provjeravaju vijesti koje čitaju ili gledaju, a njih 96 posto, prema anketi Sveučilišta u Bostonu, žele prestanak širenja lažnih informacija. Povjerenje javnosti u novinarstvu ovisi o preciznosti i transparentnosti. Studija Reutersovog instituta je otkrila da su ova dva faktora najvažnija publikama, ističe IFCN.

Dodali su i da je je istraživanje Digital news Report 2024. godine utvrdila da se 60 posto ljudi brine oko razlikovanja pravih i lažnih vijesti. o su najviši rezultati so sada, a u Brazilu, Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Indiji većina ljudi vjeruje da mediji skrivaju svoje pogreške.

-Ipak, mnogi vjeruju da novinari dva puta provjere činjenice. Ova proturječnost pokazuje rastuću javnu potražnju za veću odgovornost. Ta se potreba sada proširuje na društvene mreže. Nakon što je Meta završila svoj fact-checking program treće strane u SAD-u, skoro dvije trećine odraslih ljudi u Americi navodi da podupiru novinare koji provjeravaju objave na društvenim mrežama. Neovisno o političkoj pripadnosti, ističu iz IFCN-a.

I Europu brinu dezinformacije i njen utjecaj na rušenje demokracije

Dok je jučerašnji Prvi april bio dan šale, u Europskom parlamentu se već raspravljalo o tome kako dezinformacijske kampanje ozbiljno narušavaju ljudska prava. Na to se osvrnula i hrvatska europarlamentarka iz redova HDZ-a, Sunčana Glavak tijekom rasprave o Godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2024. godinu.

– Krhka demokracija može biti izuzetno opasna jer je podložna unutarnjim i vanjskim prijetnjama i upravo one mogu dovesti do njezinog urušavanja ili prelaska u takozvane autokratske sustave. Prije svega, podložnost manipulaciji i populizmu jer često imaju slabe institucije što omogućava populistima i autoritarnim liderima da preuzmu vlast manipulacijom javnog mnijenja, navela je Glavak.

U ovogodišnjem izvješću je poseban naglasak stavljen upravo na utjecaj digitalnih tehnologija. Transparentnost, odgovornost i uspostava globalnih pravila za zaštitu slobode izražavanja i privatnosti u digitalnom dobu neki su od zahtjeva.

Čitavo izvješče IFCN-a o stanju fact-checkinga u svijetu možete pročitati u privitku. Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.