Zašto ljudi vjeruju u dezinformacije? ‘Kroz školu nam se nikada nije spomenuo taj pojam’
Kroz obrazovanje mladi bi trebali naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke te kako konzumirati društvene mreže. No, stvarnost je često upravo suprotna. To je potvrdila i studentica Karla Sabljić koja je rekla da tijekom cijelog svog školovanja nije bila upoznata s pojmom ‘dezinformacija’, sve do fakulteta. Upravo je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu održana konferencija u sklopu projekta FaktaPolitika gdje su studeni, uključujući i Karlu, provjeravali točnost izjava političara tijekom izbora.
Konferencija na Fakultetu političkih znanosti u suradnji s GONG-om | Foto: srednja.hr
Više od 60 studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu provjeravalo je izjave političara tijekom izbora i to u suradnji s GONG-om. Radi se o fact-checking projektu FaktaPolitika, a na FPZG-u su se predstavili okvirni rezultati pod nazivom ‘Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije’. Studenti i njihovi mentoru su podijelili svoje iskustvo u provjeravanju točnosti izrečenih informacija u izjavama političara, a najviše ih je iznenadilo to što političari nisu baš htjeli odgovarati na njihove upite.
– Kreiranje i širenje dezinformacija, posebno u vrijeme izbora, izravno ugrožavaju demokraciju i demokratske vrijednosti, a mladi ne smiju ostati usamljeni u pokušajima da shvate što su istinite tvrdnje, a što pokušaji manipulacije njihovim ponašanjima i odlukama, bio je zaključak konferencije.
Studentica: ‘Moji vršnjaci sami stvaraju svoj stav i, koliko god im govorili da nešto nije istina, oni neće od tog stava odustati’
Studentica Karla Sabljić sa Sveučilišta u Dubrovniku, koja je provjeravala tvrdnje za DU CHECK projekt, navela je da je proces u početku bio izuzetno naporan. Za prvu provjeru tvrdnje joj je trebalo čak šest sati. Ono što je primijetila kod kolega je to da vrlo lako prepoznaju AI kreirane videe i fotografije, ali rijetko kad prepoznaju ili se potrude provjeriti točnost informacija koje su pročitali ili čuli u izjavi političara.
– Dobila sam dojam da moji vršnjaci sami stvaraju svoj stav i, koliko god im govorili da nešto nije istina, oni su formirali stav da to nije istina i neće od tog stava odustati. Još jedan problem smo primijetili među studentima je to da oni više ne vjeruju ni u što. Jedna profesorica je više puta rekla da ne smiju biti tako pesimistični i da moraju u nešto vjerovati, barem u ono što je dokazano daje istina, opisala je studentica Karla.
‘Kroz osnovnu i srednju školu nama se nikad nije spomenuo niti pojam dezinformacija, niti pojam fact-checking’
Na konferenciji su se govornici dotaknuli i teme zašto uopće ljudi vjeruju u dezinformacije. Neki su naveli da bi mladi upravo kroz trebali naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke te kako konzumirati društvene mreže. No, učenicima je to najčešće ‘najdosadniji dio gradiva’, a neki o tome nikada u školi nisu učili.
– Kroz osnovnu i srednju školu nama se nikad nije spomenuo niti pojam dezinformacija, niti pojam fact-checking. I kad sam došla na fakultet izgledala sam izgubljeno. Nadam se da ćemo neke projekte i radionice održati i u srednjim i u osnovnim školama. Da nije to kao ‘mi smo pametni i pokazat ćemo vam što bi sad trebate’, nego bi to bile neke interne radionice na kojima će naučiti kako provjeravati tvrdnje, poručila je studentica Karla iz Dubrovnika.
‘Primarna odgovornost leži na institucijama, obrazovnom sustavu…’
Milica Bogdanović iz Gonga na konferenciji je rekla da je kroz projekt FaktaPolitika uočeno niz pokušaja manipulacija biračima i biračicama koje su se kroz različite izborne cikluse kreirale i širile online.
– Akteri koji ih šire su različiti, ali nemaju svi jednaku odgovornost. Na vrhu liste odgovornosti su ipak političari, kandidati za najviše pozicije, oni koji već imaju moć, koji su pokazali neodgovornost olako šireći netočne, djelomično netočne ili teško provjerljive informacije, ali i mediji koji ne provjeravaju i tvrdnje već ih samo kopiraju, prenose, postajući tako kanal za njihovo širenje, a ne brana od dezinformacija, istaknula je Bogdanović.
Govoreći o tome kako dezinformacije utječu na mišljenje i ponašanje mladih, Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kazao je da se mladići više informiraju na internetskim portalima, a djevojke na društvenim mrežama. Baketa je pojasnio i da se mladi s godinama odmiču od društvenih mreža i vijesti čitaju na portalima.
– Nisu problem samo dezinformacije, nego i negativa koja se širi, pogotovo što se tiče participacije mladih. Primarna odgovornost leži na institucijama, obrazovnom sustavu i medijima, koji moraju raditi više kako bi zaista uključili mlade osobe u društvo, dati im prave alate kako da odrastu u građane koji će se znati snalaziti u društvu, prepoznati lažne vijesti, ali i stvarati vlastite stavove temeljene na činjenicama, poručio je Baketa.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
