Lako se nadati, teško je povjerovati (Pedro Calderón de la Barca: Život je san)

Španjolska barokna drama čija se radnja odvija u Poljskoj dovodi do raznih pitanja. Uglavnom onih koji se tiču zdravog razuma, morala, ljubavnih interesa i općenitog truda u životu.

Sreća uistinu ne prati baš pametne jedinke, prati one koje na nju samo nabasaju, a ne one koje se trude u njezinom pronalasku. Unatoč svemu što će se dogoditi u ovoj drami, nemojte se nadati, navijati i vjerovati. Književnost nikada nije imala smisla, ali je zato i ne živimo, nego je samo čitamo.

Tamnica je blagoslov kada djeca nisu

Krećemo naglo. Kamo su nestali mirni dani kada je maćeha htjela spavati s posinkom? U ovoj drami otac baca sina u tamnicu i onda se igra s njime kao da je pokusni kunić.

Poljski kralj i u slobodno vrijeme astrolog Bazilije uplašio se proročanstva da će mu sin postati tiraninom koji će upropastiti kraljevstvo pa ga je, odmah nakon rođenja, zatvorio u tamnicu koja je bila u sastavu kule. Jadnom kraljeviću Sigismundu društvo su pravili tamničari i odgojitelj Klotaldo. Pustimo mušku patnju i okrenimo se ženskoj.

Na scenu dolazi Rosaura, djevojka vođena osvetom i preobučena u muško. U ovoj drami rijetko koja žena, od dvije spomenute, sama je na sceni. Tako i Rosaura kao pratnju ima slugu Klarina. Dok je tako Rosaura razmišljala o svojoj tužnoj sudbini, čula je jadikovku zatvorenog kraljevića koji je ju nedugo nakon toga skoro ubio. E to se zove strast. Ali ovaj već trune u zatvoru, tako da nemamo problema.

Rosaura nije bila ubijena, nego samo odvedena kralju da on naredi trećoj strani da ju ubiju jer je najstrože zabranjeno razgovarati sa Sigismundom.

Ja sam kralj i imam plan

Bazilije nije jedan od onih kraljeva koji sjedi na stolcu i broji zlatnike, on umjesto toga tretira sina jedinca kao životinju i onda shvati da se zeznuo.

Naime, spoznavši da Poljskom treba netko vladati, a taj netko ne može biti njegova vlastita krv jer se ta ista krv razlijeva po zatvorskoj ćeliji, Bazilije je odlučio ignorirati proročanstvo i provesti eksperiment sa sinom.

Ukratko, dovest će sina, kojeg će prije toga uspavati, u dvorac i dati mu prividno vlast u ruke. Ukoliko se Sigismund pokaže dobrim i poštenim vladarom, utoliko će zavladati Poljskom. Ako to ne bude slučaj, novi će prijestolonasljednici biti Bazilijevi nećaci, moskovski knez Astolfo i princeza Stela.

Tko je rekao da se u baroku ne drami?

Rosaura je preživjela i upoznala Klotalda, ako se sjećate, Sigismundovog odgajatelja. Klotaldo je primijetio mač oko Rosaurinog struka i ubrzo je shvatio da razgovara s kćeri.

Radi se o tome da je još prije nekoj tamo djevojci dao mač i rekao joj će onome tko nosi taj mač, on biti otac. To i druge stvari koje su zapravo potrebne da se napravi dijete. Odlučio je zaštiti Rosauru od potencijalnih opasnosti, ali se to nije dogodilo.

Drama s Rosaurom klasična je nesretna ljubavna priča. Zaljubila se u muškarca koji ju je ostavio zbog druge žene. Taj muškarac je prije spomenut Astolfo, a žena je Stela, kojoj ubrzo zvijezde neće biti naklonjene.

Sigismund ne zna ništa, Sigismund je zbunjen

Eksperiment je uzeo maha. Problem je taj da Sigismund sve zna, zahvaljujući Klotaldovoj nesposobnosti da šuti. Kraljević je napao Bazilija za sve što mu je oduzeo: djetinjstvo, slobodu, život.

U toj svojoj mahnitosti, nije mogao ne iskazati okrutnost jer je okrutnost jedina konstanta u njegovom životu. Tiranija ga prati od rođenja, kao rođena majka ga je odgojila. Bazilije je pokušao prevariti sina, navesti ga da se ponaša razumno, pričao mu laži kako je sve san.

Kraljević je završio u tamnici i tu se nastavila priča s propitkivanjem samoga sebe što je istina, što je laž, što je stvarnost, a što san. Nije trebao dugo misliti i razbijati glavu jer su ga vojnici uskoro oslobodili zbog pobunjenog kraljevstva i želje za čvrstom vladarskom rukom.

Wow, koji nimalo očekivani kraj

Kao i u svakoj hrvatskoj sapunici, i ova je drama završila sretno. Očito u baroku nitko nije upoznat s posljedicama i karmom.

Sigismund je došao do zaključka da zbilja nije bitno što je java, a što san jer se u oba slučaja treba boriti sa samim sobom, čak i u slučaju kada ništa živo nisi zgriješio.

Drama završava patetično i bez nade za ostvarenjem stabilnih ljubavnih odnosa. Rosaura je postala Astolfovom ženom, tek nakon što je preljubnik shvatio da nije obična pučanka. Nije se samovoljno odlučio na taj korak, kraljević ga je na to natjerao. Stelu je uzeo Sigismund iz čiste samilosti i nitko nije bio kažnjen ili progonjen, osim nesretnih čitatelja.

Za više iz rubrike lektire pogledajte ovdje. Cjelovit popis lektirnih naslova za maturu 2019./2020. pronađite ovdje. Testirajte svoje znanje o raznim temama na našoj platformi za učenje ovdje.