Kako se računaju bodovi za upis fakulteta? Mnogi krivo tumače postotke u Postani student
Uoči prijava studijskih programa u sustavu Postani student, koje započinju u veljači, mnogi maturanti pogrešno tumače ključne informacije o uvjetima upisa na fakultete. Posebnu zabunu mnogima izazivaju postoci navedeni uz pojedine elemente vrednovanja, osobito ispite državne mature. Oni ne označavaju minimalni prag koji je nužno ostvariti na svakom ispitu, već udio tog elementa u ukupnom broju bodova na rang-listi.
Prijave studija u Postani student | foto: srednja.hr
U veljači u sustavu Postani student započinju prijave studijskih programa za upise na fakultete u 2026. Za svaki od studija koje žele upisati maturanti će u sustavu vidjeti i koji su uvjeti. Konkretno, kako im se na upisima boduju ocjene iz srednje škole, predmeti na državnoj maturi i eventualne dodatne provjere, što su neki od glavnih kriterija upisa.
Postotak pored ispita mature možda ne znači ono što mislite
Pored svakog uvjeta u sustavu Postani student stoji i određeni postotak koji maturanti nerijetko pogrešno tumače, poglavito kada su u pitanju ispiti mature. Naime, kada u uvjetima upisa pored ispita mature stoji npr. ‘Fizika 15 posto’ to ne znači da je dovoljno na maturi iz Fizike ostvariti 15 posto da biste dobili bodove za upis studija. Uostalom, 15 posto riješenosti je ocjena nedovoljan na bilo kojem ispitu mature pa se nepoloženi ispit ni ne može bodovati.
Ako je taj ispit bio jedan od obveznih za upis studija, a pali ste ga, onda uopće ne možete upisati studij koji ga uvjetuje i sustav će vas ukloniti s rang-liste. Spomenuti postotak koji stoji pored svakog uvjeta označava udio tog elementa, primjerice tog ispita mature, u ukupnom broju bodova koji se mogu ostvariti na upisima.
A kako se onda računaju bodovi za upis na studije?
Formula za izračunavanje bodova na upisima određena je Pravilima o uvjetima, postupku prijave, provedbi ispita za upis i rangiranju kandidata na studij. Ondje stoji da za svaki element vrednovanja koji se boduje na rang-listi fakultet određuje najveći mogući broj bodova koji se na temelju tog elementa može osvojiti. Broj bodova koji se prema pojedinom elementu vrednovanja ostvaruje izračunava se na temelju rezultata kandidata na tom elementu, najvećeg mogućeg rezultata koji se na tom elementu može ostvariti te najvećeg mogućeg broja bodova koji određuje visoko učilište. Formula izgleda ovako:
Na kraju se ukupni broj bodova za rangiranje na svakom studiju dobiva se zbrojem svih elemenata vrednovanja, kaže pravilnik.
Kako to izgleda na primjeru jednog fakulteta?
Kako poviše spomenuti postoci funkcioniraju na upisima objasnimo na primjeru Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Maksimalni broj bodova na upisima je 1.000. U sustavu Postani student stoji da maturantima prosjek ocjena donosi 16 posto, ispit A razine Matematike, Hrvatskog i Engleskog svaki donose po osam posto, a 60 posto nosi rezultat na prijemnom ispitu.
Preračunato u bodove to znači da na temelju uspjeha u srednjoj školi možete dobiti najviše 160 bodova, za svaki od ispita mature najviše 80 bodova i još maksimalno 600 bodova donijet će prijemni ispit iz biologije, fizike i kemije. Za druga postignuća za upis ovog studija ne dodjeljuju se bodovi. Dakako, ovo su maksimalni bodovi za one koji imaju prosjek 5.0, koji na svakom ispitu ostvare rezultat 100 posto i prijemi riješe bez greške. Bodovi za niže rezultate izračunavaju se, dakle, na temelju poviše spomenute formule.
Sve najnovije vijesti o maturi pratite putem naše Facebook stranice Maturanti 2026., a bit će vam korisno i da se učlanite u Facebook grupu Maturanti 2026. Kako ne biste propustili važne informacije oko mature, zapratite i naš Instagram profil @drzavna.matura, a pozivamo vas i da se pridružite našem WhatsApp kanalu Maturanti 2026. Raspored ispita državne mature u 2026. možete vidjeti na poveznici.
