Maturanti ne žele na maturu u lipnju: Njih gotovo 5.000 izjasnilo se u našem anketnom istraživanju
Online nastava u Hrvatskoj traje već više od mjesec dana, a sudeći prema reakcijama na društvenim mrežama u posljednje vrijeme, čini se kako najveći pritisak osjećaju maturanti. To ne čudi, s obzirom da se nalaze pred završetkom svojeg srednjoškolskog obrazovanja, ali i da pred njima stoji jedan od najvažnijih ispita u njihovom obrazovanju – državna matura. Do sad smo uglavnom mogli čuti od strane struke što i kako se planira obaviti po pitanju ovog jedinog nacionalnog ispita u Hrvatskoj, a tek rijetko smo u javnom prostoru mogli poslušati ono što maturanti imaju za reći. Stoga smo odlučili ispitati njihove stavove te smo kreirali anketno istraživanje s nekoliko pitanja kako bismo saznali što oni zapravo misle.
Maturantima koji ove godine završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje situacija nije jednostavna. Do prvih ispita državne mature dijeli ih nešto više od mjesec dana, a svoje nezadovoljstvo trenutnim planovima za provođenje mature sve glasnije iskazuju. Svoje nezadovoljstvo su iskazali i peticijom kojom traže otkazivanje mature, koju je do danas potpisalo preko 12.000 ljudi, a u našoj rubrici ‘Glas čitatelja’ gotovo svakodnevno objavljujemo njihova pisma i apele ministrici Divjak.
Stoga smo odlučili provesti anketno online istraživanje, kako bismo ispitali stavove maturanata o održavanju ovogodišnje državne mature. Istraživanje smo proveli na uzorku od 4.782 maturanta. Do maturanata smo došli putem naših društvenih mreža – Facebook stranica Maturanti 2020., Facebook grupa Maturanti 2019/2020 te Instagram profil drzavna.matura. Anketa je provedena od 20. do 22. travnja 2020 putem ankete na Google Forms.
U anketi je sudjelovalo 76,5% učenica, 22,1% učenika te 1,4% onih koji se nisu htjeli izjasniti.
Rezultate ovog istraživanja u prijenosu uživo na našem YouTube kanalu komentirao je glavni urednik Marko Matijević.
U radu za školu provedu jednako kao i za vrijeme obične nastave
Prvo što nas je zanimalo je procjena učenika koliko sati dnevno u radnom danu potroše na ispunjavanje školskih obaveza, uključujući sudjelovanje u online nastavi te izrada zadaća.
Najviše učenika je odgovorilo da u radu za školu provede od 4 do 6 sati dnevno (28,1%), zatim od 2 do 4 sata dnevno (27,8%), od 6 do 8 sati (19,7%), više od 8 sati (12,7%), od 1 do 2 sata (9,6%), do jednog sata (4,3%), a da ništa ne radi za školu tijekom radnog dana je odgovorilo najmanje učenika (0,9%). Ovi podaci, zapravo, pokazuju kako većina ispitanika za rad oko školskih obaveza troše jednako vremena kao i za vrijeme obične nastave.
Zatim, htjeli smo saznati koju prosječnu ocjenu u prethodnim razredima imaju naši ispitanici.
Najviše učenika, više od pola ispitanika, prosječnu zaključenu ocjenu u razredima do sad imaju vrlo dobar (4) i to njih 51,5%, zatim ocjenu odličan (5) njih 39,2% ispitanika, zatim dobar (3) je imalo 9,2% ispitanika, a najmanje ispitanika je imalo prosječnu zaključenu ocjenu dovoljan (2), i to 0,1% ispitanika.
Online nastava zaslužila trojku
Zanimalo nas je i mišljenje maturanata o online nastavi koju svakodnevno slušaju. Najčešća ocjena koju su maturanti dali online nastavi je dobar (3) i to njih 38,2%, zatim dovoljan (2) njih 32,2% , s nedovoljnim (1) je online nastavu ocijenilo 14,7% ispitanika, vrlo dobru ocjenu (4) je dalo 12,2% ispitanika, a odličnu (5) ocjenu je dalo najmanje ispitanika, njih 2,8%.
Pitali smo ispitanike i kako se pripremaju za maturu, a na ovom pitanju su mogli odabrati više odgovora. Najviše ispitanika je odgovorilo da se priprema za maturu samostalno uz pomoć besplatnih online sadržaja, i to njih 61,3%, zatim da se pripremaju putem online priprema koje su platili, njih 30,2%, potom je njih 20,2% reklo da se uopće ne priprema za maturu, njih 9,3% da se pripremaju uz pomoć profesora koji drži online pripreme te, na kraju, njih 4,8% se pripremaju uz pripreme na RTL 2.
Maturanti ne žele na maturu u lipnju
Sljedeća pitanja u našem upitniku bila su povezana s različitim mogućnostima s održavanje državne mature. Također, uz ova pitanja ostavili smo prostor za ispitanike da obrazlože svoj stav. U prvom takvom pitanju zanimalo nas je koliko ispitanika smatra da se matura treba održati u lipnju, kao što se za sad još uvijek planira. Većina ispitanika, njih čak 78,5% smatra kako se ispiti iz mature ne bi trebali održati u lipnju, dok njih 21,5% smatra da bi se matura trebala održati tada.
Jedan od komentara kod tog pitanja bio je:
– Smatram da zbog zadanih mogućnosti mi maturanti nismo spremni za državnu maturu uz štrajk gdje smo izgubili skoro 30 dana škole, tj. mjesec i sad nastavljamo gubiti redovnu nastavu. Nismo u mogućnosti pratiti redovnu nastavu, a ne se spremati za državnu maturu, uostalom online nastava zahtijeva puno više rada nego u školi.
Zatim smo pitali naše ispitanike smatraju li da se matura treba održati u kolovozu ili rujnu. Ovdje su ipak bili više podijeljeni, 54,7% ispitanika smatra kako se matura treba održati tada, dok 45,3% ispitanika smatra suprotno.
Reakcija jednog ispitanika:
– Tada bi se učenici mogli u potpunosti spremiti, uz sve zadane okolnosti. Mislim i da je besmisleno da pričamo o državnoj maturi kao nečem nevažnom jer to nije. Zbog tog što je to jedan od najvažnijih ispita u učenikovom životu mislim da ne treba biti uzaludno potraćen i hirovito iznesen. Besmisleno je pričati o maturi ako je u lipnju, jer to učenici saznaju u svibnju, dakle 3 tjedan prije samoga ispita (u slučaju da se održi). Mislim da je to prenaglo, prebrzo i da kažem preglupo.
Maturanti smatraju kako se matura treba ukinuti
Našim sljedećim pitanjem htjeli smo od ispitanika saznati smatraju li da bi se matura za ovu godinu trebala u potpunosti ukinuti. Više od pola ispitanika, njih 52,4% smatra kako bi se matura trebala ukinuti, dok nešto malo manje, njih 47,6% smatra kako se matura ne bi trebala ukinuti.
Neki od zanimljivijih komentara su:
– Matura sama po sebi nema nekog smisla jer ispituje znanje koje je generalno beskorisno osim za Potjeru. Gradivo 4. razreda je jedva obrađeno radi štrajka i pandemije pa bi ga barem trebalo ukinuti. Bolji fakulteti ovako onako imaju prijemne generalno.
Budući da su ispitanici bili više podijeljeni na ovom pitanju, bilo je i komentara koji su se protivili.
– Učenici gimnazija nemaju završenu srednju školu ako ne polože državnu maturu. Osim toga potrebna nam je za upis na fakultet. Mislim da nije fer da se upišemo na temelju ocjena jer se gimnazija ne može mjeriti s ekonomskom ili medicinskom školom po težini. Moj stav.
Upise na temelju prosjeka većina smatra nepravednim
Sljedeće pitanje u našem upitniku glasilo je: Smatraš li da se za upis na fakultete, iznimno ove godine, trebaju gledati samo prosječne ocjene učenika? Više od pola učenika, njih 54,1% se ne slaže, dok nešto manje, njih 45,9% smatra kako bi se za upis na fakultete ove godine trebalo gledati samo prosječne ocjene učenika.
Neki od komentara su:
– Mislim da bi to bila jedna velika katastrofa zato što živimo u takvom sistemu gdje se ocjenu kupuju i nisu pokazatelj znanja. Da se na medicinu, koju želim upisati, upada po ocjenama imali bi 300 učenika iz privatnih u lakših škola, a godinu bi završilo njih nekolicina.
– Jer neki profesori i škole poklanjaju ocjene, radi se po lakšim programima. Svi znamo kako ocjene nisu pravi pokazatelj znanja.
Također, pitali smo ispitanike smatraju li upis na fakultete samo s prosječnim ocjenama pravednim.
Najviše ispitanika smatra takav upis nepravednim, ukupno 44,8% (u potpunosti nepravednim 25,7% te djelomično nepravednim 19,1%), 26,4% ispitanika smatra takav način upisa niti pravednim niti nepravednim, dok 28,8% ispitanika takav način smatra pravednim (10,3% u potpunosti pravednim te 18,5% djelomično pravednim).
U sljedećem pitanju htjeli smo ispitati stav maturanata o prijemnim ispitima kao sredstvo upisa na visoka učilišta. Više od pola ispitanika, njih 52,7% smatra kako to nije dobra ideja, dok njih 47,3% smatra kako bi se ove godine za upis na fakultete trebali provesti prijemni ispiti.
Izdvajamo neke od komentara.
– Ako nema mature mora se odraditi neka provjera učenika zbog toga što je opće poznato da neki profesori poklanjaju ocjene, a kod nekih se jedva prolazi.
– To su testovi koje fakulteti pripremaju i imaju konkretniju funkciju kao raspodjela učenika po vrijednosti za baš taj studij.
– Nepraktično jer bi mnogi morali putovati u razne udaljene gradove i ne znamo sto bi nas očekivalo.
Maturanti se najviše plaše ispita iz Matematike na maturi
Najvećim dijelom ispitanici su učenici gimnazija (59,7%) i to opća gimnazija (38,%), jezična (7,4%), prirodoslovno-matematička (8,5%), klasična gimnazija (3%) te prirodoslovna (2,2%). Zatim slijede ekonomske škole (9,7%), tehničke škole (8%), zdravstvene škole (7,8%), turističko-ugostiteljske škole (3,6%), poljoprivredne škole (1,1%), gospodarske škole (0,3%), umjetničke škole (2,6%) te neke druge.
Htjeli smo ispitati i koliko su maturanti sigurni u svoj prvi odabir fakulteta kojeg su postavili na stranici postani-student.hr. Većina ispitanika, njih 67,6% se izjasnila kako je siguran u svoj prvi odabir (38,3% je u potpunosti sigurno dok je 29,3% djelomično sigurno), 15,9% ispitanika je niti sigurno niti nesigurno, dok je 16,5 posto ispitanika nesigurno u svoj prvi odabir fakulteta (9,3% djelomično nesigurno i 7,2% potpuno nesigurno).
Na kraju, htjeli smo saznati i ispit iz kojeg predmeta na maturi ih najviše plaši. U ovom pitanju ispitanici su mogli odabrati više odgovora.
Najviše ih se boji ispita iz Matematike (61,2%), potom Hrvatskog jezika (43,1%), Engleskog jezika (21,6%), Fizike (14,5%), Kemije (12,7%), Biologije (10,6%), Psihologije (5,9%), Politike i gospodarstva (3,9%), Likovne umjetnosti (1,4%), Informatike (1,3%) i nekog drugog predmeta (3%).
Cijelu analizu ovog anketnog istraživanja možete pogledati ovdje. Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
