[Najmaturant] Riješio fiziku i matematiku bez greške pa sada daje recept kako da vi to postignete
Toma Budanko, prošle je godine završio četvrti srednje u zagrebačkom MIOC-u te je potom položio državnu maturu s impresivnim rezultatima. Fiziku i matematiku više razine riješio je bez greške, hrvatski s 92, a engleski s 96 posto uspješnosti. Sada je na FSB-u gdje je zadovoljan jer ne mora štrebati predmete koji ga ne zanimaju, a kakvo je njegovo iskustvo prolaska kroz državnu maturu, što mu je bilo osobito teško, a koji je najbitniji element u tijeku pripreme, otkrio nam je sam Toma.
Toma Budanko/ privatna arhiva
Student FSB-a Toma Budanko, prošle je godine bio među 20, tablet računalima nagrađenih učenika, za izniman uspjeh na državnoj maturi. Završio je zagrebačku XV. gimnaziju, s prosjekom 5,0, što također objašnjava briljantne rezultate koji su uslijedili. Naime, bez ijedne greške položio je fiziku i matematiku na maturi, dok su hrvatski i engleski jezik više razine, položeni s 92 odnosno 96 posto uspješnosti.
Obzirom da sam 12 godina bio pažljiv nisam imao intenzivne pripreme za maturu
Toma nam objašnjava da nije imao previše dvojbi oko upisa fakulteta, odnosno da su i one najmanje nestale kako se približavao kraj njegova srednjoškolskog obrazovanja. Kada je pak riječ o pripremama za maturu, obzirom na izvrsne radne navike, nije ni bilo potrebe za nekim visokim intenzitetom.
– Kroz svih 12 godina obrazovanja sam pratio nastavu i radio, jer bih inače imao osjećaj da gubim vrijeme pa nisam prošao neke intenzivne pripreme. Završna ponavaljanja za maturu obavio sam rješavajući prošlogodišnje ispite mature za matematiku i fiziku, govori nam Toma.
U MIOC-u puno izvrsnih đaka, ali nije vladao rivalitet zbog nagrade Soljačić
Obzirom da je u srednjoj bio brilijantan, pitali smo ga je li na istom nivou ostao i na fakultetu te koliko su navike stečene u školi doprinjele u nastavku obrazovanja.
– Za sada mi ide odlično i stvarno uživam u studentskom životu. Uspjeh u srednjoj školi je priprema za faks u smislu samog učenja i pristupanja gradivu, ali cjelokupni doživljaj studija razlikuje se od srednje škole dosta i meni je osobno puno draži, obrazlaže ovaj student prve godine FSB-a.
No, osim što mu odgovara studentski život kao takav, govori da je faks manje stresno okruženje nego što je bila srednja. Osobito kada odabereš nešto što te uistinu zanima.
– Studij zahtijeva entuzijazam i motivaciju da bih mogao savladati znanja do neke zaista visoke razine, za razliku od srednje škole koju je moguće riješiti i bez toga. Zato je bitno izabrati studij tako da si kao student akademski spreman na sve izazove, ali i tako da te ti izazovi vesele. Meni je tako faks zasad manje stresno i puno ugodnije iskustvo od srednje škole. Bavim se nečim što volim, ne gubim vrijeme i energiju na predmete koji me ne zanimaju i na robotsko učenje bez razumijevanja, iskren je Toma.
Najbitniji dio pripreme za maturu, ujedno je i najteži
Kao vrhunskog đaka, koji je po mnogima dva najteža predmeta riješio bez greške, pitali smo ga što je po njemu ključ dobre pripreme za državnu maturu.
– Najbitniji element, a ujedno i onaj najteži, je koncentracija u školi i aktivno sudjelovanje u nastavi. Finalne pripreme za maturu svatko treba sam isplanirati jer najbolje zna samog sebe i to koliko treba raditi. U školi se pričaju svakakve horor priče o maturi i inducira se stres i nervoza zato da biste se potrudili. To je u redu, ali nemojte previše gubiti glavu jer nije vrijedno toga. Probajte se opustiti što se mature tiče, pripremite se i nemate se čega bojati, upućuje Toma, a ujedno i smiruje strasti koje inače rastu proporcionalno s približavanjem mature.
Uveo bih više timskih projekata u škole
Dotakao se odmah i toga što mu je bilo najteže u cijelom tom procesu.
– Meni je osobno bilo najteže trpiti razne propuste u organizaciji i najviše od svega to koliko se taj period testiranja, objavljivanja rezultata i upisa na fakultet razvlači. Kad se sve zbroji i oduzme dobije se mjesec dana raznih stresova, sa 6 dana obaveza za učenike. Siguran sam da bi se proces mogao učiniti efikasnijim, svoje viđenje i iskustva opisuje student prve godine FSB-a.
Toma voli motorizirana vozila pa ih čak i restaurira – tako da ne čudi radno mjesto koje si je poželio poslije faksa
Uz uspješnost prolaska kroz obrazovni sustav, Toma ima i brojne druge interese. Kako sam veli, neke mu idu dobro od ruke, a neke baš i ne.
– Volim raditi rukama, restauriram s prijateljima trenutno prastari auto koji je istrunuo na polju. Volim voziti, i auto i motor i brod, ustvari sve motorizirano. Često s društvom odlazim na razne izlete i roadtripove. Puno čitam, a uživam i pisati. Treniram. Trudim se progovoriti njemački. Nisam u svemu jednako uspješan, ali volim se potruditi i kad se dovoljno potrudim uspijem u naumu, o ostalim nam interesima govori Toma Budanko.
Kada se sve uzme u obzir, nije ni čudno koje je po njemu idealno radno mjesto. Obzirom na sposobnosti i znanja koje ima, ne bi nas pretjerano začudilo da tamo na kraju i završi.
– Inžinjer u Ferrarijevom timu Formule 1, ako ćemo već o idealnim radnim mjestima. Htio bih se baviti strojarstvom na „cutting edgeu“ automotivnih tehnologija i sudjelovati u svim reformama koje taj svijet uskoro čekaju. U konačnici, volio bih biti poduzetnik, osnovati nešto svoje, za kraj nam ideje i planove otkriva Toma.
