Provjerili smo kako će izgledati matura iz Povijesti: Poznato iz koje će cjeline biti esejsko pitanje
Nastavljamo s predstavljanjem ispitnih kataloga za državnu maturu, a sad smo obradili ispit iz Povijesti. Maturanti će za rješavanje 47 zadataka imati 135 minuta. Najviše bodova nosi esejsko pitanje iz cjeline ‘Razdoblje nakon 1918.’ Cijeli test podijeljen je u četiri cjeline, a uz neka pitanja bit će i slike koje maturanti trebaju poznavati.
Na ispitu iz povijesti mogu se pojaviti i prilozi koji nisu u propisanoj literaturi | Foto: Unsplash
Ispit državne mature iz Povijesti ove je godine pisalo samo 498 maturanata, a manje učenika pisalo je samo Geografiju i Njemački jezik. Prosječna riješenost bila je 58,9, a čak 43,6 posto maturanata koji su pisali ispit iz povijesti dobili su ocjenu dobar (3). Iduće godine matura iz povijesti piše se u trećem ispitnom tjednu, 17. lipnja, s početkom u 14 sati.
Što se tiče ispitnog kataloga za maturu, on se ovaj put nije mijenjao. Ispit se piše 135 minuta, a sadrži pitanja iz četiri cjeline: ‘Prapovijest i stari vijek’, ‘Srednji i rani novi vijek’, ‘Razdoblje od početka 18. stoljeća do kraja 1918. godine’ te ‘Razdoblje nakon 1918. godine’.
Struktura ispita iz povijesti | Foto: NCVVO
‘Razdoblje nakon 1918.’ nosi daleko najviše bodova
Iz cjelina na ispitu redom bude 10, 11, 12 te 14 pitanja. Ispit sadrži 30 zadataka višestrukog izbora, osam zadataka višestrukog izbora kronologije, osam zadatak višestrukog izbora uz dodanu sliku, kartu ili povijesni izvor te jedan zadatak produženog odgovora, koji će biti iz cjeline ‘Razdoblje nakon 1918. godine’.
– Od pristupnika se očekuje poznavanje temeljne povijesne terminologije, događaja, pojava i procesa te razumijevanje uzročno-posljedičnih veza (razlikovanje i klasificiranje uzroka i posljedica povijesnih događaja, slijeda povijesnih događaja, pojava i procesa, povijesnih promjena i kontinuiteta, povijesnih izvora kroz analizu ilustrativnih i tekstualnih materijala pri interpretaciji povijesnih zemljovida, kronoloških i statističkih tablica) te sposobnost kronološkoga razmišljanja, navedeno je u ovogodišnjem ispitnom katalogu.
Najviše bodova nosi cjelina ‘Razdoblje nakon 1918. godine‘, čak 27, što je gotovo dvostruko više od iduće najviše bodovane cjeline, jer je u njoj zadatak produženog odgovora. Cjelina ‘Od početka 18. stoljeća do kraja 1918.’ nosi 14 bodova. ‘Srednji i rani novi vijek’ nosi 13, a ‘Prapovijest i stari vijek’ 12 bodova.
Mogu se pojaviti slikovni prilozi koji nisu u udžbenicima
Literatura za pripremu ispita su svi udžbenici iz povijesti koje je propisalo i odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a popis možete pronaći na poveznici. NCVVO maturantima savjetuje proučavanje obrazovnih ishoda, koje mogu pronaći u ispitnom katalogu i rješavanje ispita s ranijih godina.
Sadržaj ispitivanja može se provjeravati uz pomoć povijesnih izvora, slikovnih priloga ili povijesnih zemljovida koji se nalaze podjednako u propisanoj literaturi za pripremu ispita, kao i u literaturi izvan propisane. Popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja pristupnicima može služiti pri provjeri usvojenoga znanja. Dobro poznavanje načina ispitivanja znatno će pomoći pristupnicima da uspješno riješe zadatke u ispitu, stoji na kraju ispitnog kataloga.
NCVVO je odredio fiksne pragove za ocjene na maturi, pa će maturanti za dvojku iz povijesti morati riješiti 30 posto ispita, za trojku će biti potrebno 50 posto, četvorku će zasložiti oni koji skupe najmanje 70 posto riješenosti, a peticu će dobiti već za 85 posto bodova.
U nastavku možete proučiti ispitni katalog iz Povijesti za ovu godinu. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
