Učenici se žale na 30. zadatak A razine matematike jer nije dio srednjoškolskog gradiva

Brojni učenici koji su pisali višu razinu matematike javili su nam se oko posljednjeg, 30. zadatka s mature. Smatraju kako je riječ o zadatku koji nije dio srednjoškolskog gradiva te da ne bi trebao biti dio državne mature, dok profesori tvrde da je riječ o zadatku koji za cilj ima odvojiti izvrsne učenike od ostalih.

Rješenje posljednjeg zadatka koje smo dobili od učenika

Anketa: Matematika nije bauk - Gotovo 50 % ispitanika očekuje 4 ili 5

Sporni zadatak nosi četiri boda te je izazvao glavobolje mnogim učenicima kao posljednji zadatak na A razini matematike. Neki od njih već su uputili žalbe NCVVO-u koji se tek treba očitovati po ovom pitanju.

Zadatak nije dio gradiva, ali je dio ispitne knjižice NCVVO-a

– 30. zadatak s više razine pripada gradivu koje se uopće ne radi po hrvatskom srednjoškolskom sustavu. Nema smisla da stave zadatak koji se ne nalazi u knjigama koje je odobrilo Ministarstvo, rekao je Slaven iz Srednje škole Tin Ujević Glamoč. Riječ je o školi iz BiH koja radi po hrvatskom programu te knjigama Dakića i Elezovića.

Na višoj razini matematike maturantima najteži zadatak s trapezom

Mladen Sarga je profesionalni instruktor već više od 25 godina, a ne radi na školi već u privatnom centru za poduke.

– Nemam uvide u detaljne planove i programe. ali koliko je meni poznato takvih zadataka nema u školskim zbirkama koje se koriste u gimnazijama. U 95% gimnazija zbirke su od Elementa autora Dakić-Elezović. Koliko je to bilo fer ili ne je vrlo upitno jer gimnazijalci nikad do sad nisu vidjeli takav tip zadatka. Ovdje se malo išlo na ruku ekipi iz matematičkih gimnazija koji takve zadatke rade na nastavi ili na izbornoj, rekao je Sarga.

Cilj zadatka je bio odvojiti genijalce od ostalih učenika

Poznati profesor matematike koji radi u nekoliko visoko obrazovnih ustanova Toni Milun je također bio iznenađen što se zadatak pojavio na državnoj maturi.

[Državna matura] B razina matematike lagana onima koji su učili

– Kad sam vidio zadatak malo sam se iznenadio da je uvršten u Državnu maturu. Onda sam pogledao Ispitni katalog iz matematike i vidio da su zaista predviđene iracionalne nejednadžbe na državnoj maturi. Volio bih da učenici shvate da nisu oštećeni time što je zadan zadatak koji je težak i koji na neki način odskače od standardnog školskog gradiva. Ako je težak jednom učeniku, težak je i ostalima, tako da je s te strane sve pošteno, rekao je Milun.

Smatra da taj zadatak nije bio namijenjen onim učenicima čije je znanje za ocjenu dovoljan ili dobar.

– Za njih je na Državnoj maturi bilo dovoljno zadataka odgovarajuće težine. Općenito smatram da na državnoj maturi treba biti 1-2 zadatka koji će moći istaknuti razliku između izvrsnih učenika i onih ostalih, izjavio je Milun.

S njime se slaže i profesor Sarga, ali mišljenja je da se to moglo izvesti i puno bolje.

– Po meni ovo je bio zadnji zadatak koji bi trebao odvojiti genijalce od običnih smrtnika. To možda i ima smisla, ali je automatski svima koji do jučer nisu susreli takav zadatak u svojem školovanju odnio četiri boda. Ovakvi zadaci nisu baš najbolji izbor. Ima puno boljih i ljepših zadataka koji bi fino razvrstali genijalce od majstora i samo vrlo dobrih matematičara, rekao je Sarga.

Dužnost škole i fakulteta je da nas pripremi za probleme na koje nismo naviknuli

Profesor Milun je pak ponudio i šire viđenje ovog problema te ulogu mature i školovanja u kasnijem životu.

– Ali volio bih malo proširiti kontekst ovog problema. S jedne strane učenici uvijek žele dobiti najbolje ocjene, jer je to potvrda njihovog truda i zalaganja. I to je u redu. No, s druge strane, izazovi koji očekuju današnje učenike kad izađu iz školskih i studentskih klupa su neusporedivo veći od onih s kojima se suočavala moja generacija. Ne zaboravimo: živimo u svijetu najvećih promjena u povijesti čovječanstva. Postoji izreka: mi danas obrazujemo učenike da bi alatima koji još uvijek ne postoje rješavali probleme koje trenutno ne možemo ni zamisliti. Na manualnim poslovima će nas zamijeniti roboti i računala, a mi ljudi ćemo raditi uglavnom kreativne poslove, one na kojima ćemo se morati suočavati s problemima na koje nismo navikli.

Dužnost škole i fakulteta je da nas pripremi za takve poslove, na način da se tijekom obrazovanja zadaje što više kreativnih zadataka. Zadatak s iracionalnom nejednadžbom je upravo takav. Iako se to gradivo u pravilu ne obrađuje u srednjoj školi, kombinirajući znanja stečena iz drugih gradiva uz nešto kreativnosti učenici mogu doći do rješenja. Čak i ako učenik nije u potpunosti riješio zadatak, mogao je dobiti bodove za djelomično rješenje. Takvi zadaci služe da potaknu one najbolje učenike na dublje promišljanje. Zato, podržavam ovakve zadatke na državnoj maturi i volio bih ih viđati i više, stav je profesora Miluna.

Odgovori