[Glas maturanta] NCVVO je na Biologiji načinom ocjenjivanja kažnjavao maturante koji razmišljaju

‘Nakon mature puno se pisalo o maturi iz matematike i eseju i hrvatskog, ali nešto čemu se ne priča je biologija. Biologija je sastavljena na potpuno različit način od ostalih matura, i tu leži problem’. Uvodne su to riječi Krešimira Šoftića, maturanta koji je s nama odlučio podijeliti svoja promišljanja i kritike na ovogodišnju maturu iz Biologije.

Foto: pixabay

Druga ispitna knjižica iz biologije je loše sastavljena. Pitanja nisu dovoljno precizna, jednoznačna, niti je na većinu točan samo jedan odgovor, dok oni priznaju samo jedan. Iako sam ostvario 84. rang u generaciji, i dalje sam dobio ocjenu vrlo dobar, što nije baš normalno.

Znam da je bit mature da je jednako teška svima, ali druga ispitna knjižica iz biologije se svodi na pogađanje traženoga odgovora među više točnih opcija.

Glas maturantice: Sad ću vam reći sve što mi je na duši nakon državne mature

Primjer je pitanje o javnozdravstvenoj mjeri za onemogućavanje epidemije, javnozdravstvene mjere nisu dio gradiva biologije, niti ikojeg predmeta. Traženi odgovor je stavljanje oboljelih u izolaciju (što se nikada nije prakticiralo u Hrvatskoj), a ne priznaju odgovor privremeno ukidanje škole i vrtića što je odgovor koji se vodi istom idejom izolacije kao traženi odgovor.

Sličan je problem i sa zadatkom o bržem nastanku sedre na području vodopada. Odgovor koji je tražen je da se na tim mjestima izlučuje CO2 odgovoran za otapanje, iako smo iz kemije učili da je topljivost plinova ovisna o temperaturi i talku iznad tekućine, a u vodopadu se to dvoje ne mijenja, osim zanemarive promjene temperature zbog pretvorbe potencijalne u kinetičku energiju. Nije prihvaćen odgovor da u vodopadima nema živih organizama koji izlučuju CO2, iako je vodopad jedino područje toka rijeke koje nema stalnih stanovnika.

Posljednje pitanje ispitne knjižice odnosi se na razlike u kolutićavosti triju organizama. Razlike se mogu uočiti u broju, sraslosti, veličini, broju nogu na kolutiću, funkciji kolutića i sličnim kriterijima, a priznat je samo odgovor koji je kombinacija sraslosti i broja kolutića. Također ne prihvaćaju odgovore koji minimalno odstupaju od traženih, npr. službeni odgovor glasi “Gljiva je razlagač koji biljkama osigurava nužne mineralne tvari”, dok moj, ‘netočan’ odgovor glasi “Razlažu uginule ostatke u tvari koje biljke onda apsorbiraju iz tla” .

Također pitanje broj 50.3 za smanjenje bioraznolikosti navodi smanjenu topljivost kisika u vodi zbog porasta temperature, a nije priznat odgovor da je u toplijim vodama niža koncentracija fitoplanktona koji je primarni proizvođač za sve vodene ekosustave. Opet, dva logična i točna odgovora, samo jedan priznat. Napomenuo bih da je službeni odgovor na ovo pitanje na stranicama NCVVO-a netočan jer je nezgodno sročen. Glasi “U toplijim vodama ima manje kisika potrebnog za disanje organizama pa se broj vrsta kojima to odgovara smanjuje” što bi prema pravilima hrvatskog jezika značilo da se smanjuje broj organizama kojima odgovara smanjena razina kisika smanjuje kada opadne razina kisika, iako smo shvatili što su oni mislili.

Zadatak broj 46.3 navodi za uzrok češće pojave nasljednih bolesti češću pojavu heterozigotnih parova roditelja, a ta pojava se povezuje s efektom osnivača, genskim driftom, nasumičnoj učestalosti alela i slično, te bi se svaki odgovor na temelju tih činjenica trebao priznati.

Sve u svemu, ne pokušavam reći da su pitanja preteška, nego da je kriterij ocjenjivanja loše određen. Mislim da u drugoj knjižici treba priznavati sve odgovore koji su točni, a ne samo i isključivo jedan, jer na taj način umjesto ciljanog poticanja razmišljanja, logike i interdisciplinarnih znanja, oni ih aktivno kažnjavaju načinom ocjenjivanja. Mislim da je upravo to razlog loših rezultata na biologiji na kojoj je manje od 84 pristupnika od njih 5.154 dobilo ocjenu odličan. Dodao bih da kada bi ta pitanja bila u prvoj knjižici s ponuđenim odgovorima bila bi i više nego korektna, te bih dodatno naglasio činjenicu da trenutni način ocjenjivanja umjesto poticanja kažnjava kritičko i interdisciplinarno razmišljanje. Apsurdno je da u NCVVO-u mogu tvrditi da oko 80 ljudi zna biologiju za 5, jer ako je to istina, upisati više od 80 ljudi na studije u području biomedicine i farmacije bi bilo nemoralno. Jasno mi je da biologiju polaže manji broj maturanata nego neke ostale predmete, pa se možda čini manje važno. Ipak mislim da treba pokrenuti razgovor o biologiji, jer smatram da je to puno veći problem nego isti zadaci na A i B razini matematike, kada su zadaci trivijalni za obje razine, ili problem loših kemijskih olovaka.


Priču o bizarnom odbacivanju prigovora na maturu iz Biologije možete pročitati ovdje.

Odgovori