Jokić o državnoj maturi i ministrici Divjak: ‘Donijela je sramotnu odluku’

Gost Newsrooma televizije N1 ovoga četvrtka bio je Boris Jokić, bivši voditelj ekspertne skupine Cjelovite kurikularne reforme. Komentirajući privremene rezultate državne mature utvrdio je kako je za mnoge probleme mature i stav učenika prema njoj kriva upravo obrazovna politika jer je odustala od uvođenja kriterija u obrazovanje. Oštar je bio i prema resornoj ministrici Blaženki Divjak, nazvavši neke njene odluke ‘sramotnima’.

Bivši voditelj Kurikularne reforme Boris Jokić
Foto: Ivan Božić, srednja.hr

‘Na neki način odgovornost svakog ministra je gledati naprijed, ali najveća odgovornost jest da sustav koji imamo sada mora funkcionirati dobro, a to sada ne vidimo’. Uvodne su to riječi Borisa Jokića, bivšeg voditelja Cjelovite kurikularne reforme, u gostovanju u Newsroomu N1 televizije ovoga četvrtka.

Zapušten sustav vanjskog vrednovanja

Na upit da prokomentira još uvijek privremene rezulate ispita na ovogodišnjoj Državnoj maturi, Jokić je identificirao dva moguća uzroka loših ocjena koje su dobili maturanti.

Ministrica Divjak se očitovala o rezultatima mature: Kriteriji ocjenjivanja trebali bi biti jasniji

– Prvi je da se promijenio sam ispit ili da su se promijenili sami ispiti. Kako u sadržaju, ili u formi. To bi vam moglo biti na sljedeći način: da se promijenio tip zadatka, da je recimo više zadataka u ovom slučaju riječima u matematici nego što ih je bilo jer se pokazuje da na takvim zadacima učenici pokazuju slabije rezultat , a drugi uzrok je stav učenika prema državnoj maturi, kazao je Jokić.

Dodatno je istaknuo i kako je tu još jedna stvar presudna, a to je stav učenika. S jedne su strane oni motivirani i marljivi koji su, smatra, sigurno ostvarili dobar rezultat i ove godine. S druge pak strane, nažalost, imamo učenike s pomalo neodgovornim stavom ‘lako ćemo’. Za takav stav, tvrdi Jokić, odgovorna je politika.

– Taj stav ‘lako ćemo’ je proizvod obrazovne politike. Nije to rezultat niti njihovih roditelja pa čak niti ako hoćete samih škola odnosno nastavnika, već prije svega obrazovne politike koja deset godina taj jedan vrijedan pokušaj uvođenja vanjskog vrednovanja zanemaruje i njega ne razvija. I zapravo, rezultat toga je zapušten sustav vanjskog vrednovanja – sustav državne mature. Koji za ishod ima da dio učenika dođe na taj ispit da preda prazan list papira’, pojasnio je.

‘Sramotna odluka’ ministrice Divjak

U nastavku emisije Jokić je pojasnio svrhu ispita državne mature. Matura je završni ispit samo za gimnazijalce, budući da bez položene mature oni ne mogu dobiti srednjoškolsku diplomu. Strukovnjacima, s druge strane, polaganje mature nije obvezno za završetak škole. Zbog toga, smatra, ono što ministrica govori o olakšanju za strukovnjake sljedeće godine, baš i nije relevantno.

Dodatno navodi i kako je govor kojim se služi ministrica Divjak uglavnom nerazumljiv, a većinu onog što sada govori – primjerice, ocjenjivanje po ishodima učenja – postoji još iz kurikularnih dokumenata izrađenih 2016. godine. Osvrnuo se i na veliku promjenu u polaganju mature iz Hrvatskog jezika i književnosti, koja će važiti već od sljedeće godine.

Za prolazak ispita iz Hrvatskog maturanti više neće morati dobiti dvojku iz eseja

– Ministrica zanemaruje jednu stvar koju je njezino ministarstvo odnosno ona sama donijela ove godine, a to je jedna sramotna odluka. Ja ću je ovdje imenovati. To je da od sljedeće školske godine na ispitima državne mature iz predmeta Hrvatski jezik, da učenici taj ispit mogu položiti premda i ako na eseju predaju prazan list papira. Znate što to znači? Imate dva dijela tog ispita. Jedan ispituje književnost i jezik, a drugi esej u kojem morate argumentirati nešto, opisati i napisati nešto. Od sljedeće školske godine možete proći ispit i da predate prazan papir, kazao je Jokić.

Drugim riječima, ukinuta je odredba po kojoj su učenici, da bi prošli Hrvatski na maturi, morali proći i esej i test. Od sljedeće godine ta odredba više ne vrijedi, a učenici koji ‘padnu’ esej, svejedno će moći položiti maturu iz Hrvatskog. Više o tome možete pročitati ovdje.

Ovo sve znači, pojašnjava Jokić, da je država odustala od uvođenja kriterija u sustav odgoja i obrazovanja, a kada nema kriterija na prelasku iz srednjoškolskog u visokoškolski sustav, to znači da je bilo kome dozvoljavate upise na visokoškolske ustanove. Kao primjer navodi privatna učilišta, ali i neka javna veleučilišta, poput onoga u Karlovcu, na koje se moguće upisati bez položene državne mature.

– Pa znate, možemo se mi lagati do sutra da mi tu sada nešto radimo kao za poboljšanje sustava, ali ako ne uvodite kriterije, ako te kriterije snižavate, srozvate iz godine u godinu, ako ih ne gradite kao društvo u deset godina uvođenja jednog dobrog postupka, onda se zapravo nemate čemu čuditi, zaključio je.

Odgovori