KOMENTAR: Banalna pitanja maturantima su najteža – znaju li oni uopće što to znači čitati s razumijevanjem?

Društvene mreže jučer su eksplodirale od statusa, komentara, memeova i lajkova na jedno pitanje iz ispita mature hrvatskoga jezika. Na vrlo banalnom pitanju stvorenom za skupljanje bodova, mnogi su se, izgleda, spotakli, i stvorili veliku buku tvrdeći da im je za takvo pitanje trebalo znanje iz geografije. I po mogućnosti kompas. Stvori se tako često veliko nezadovoljstvo banalnim pitanjima na tekstovima za interpretaciju iz hrvatskog jezika, no čini se da to ukazuje samo na jedno. Oni ne razumiju.

Foto: srednja.hr

Interpretacija tekstova na maturi iz književnosti i jezika ne bi trebala predstavljati veliki problem. U tom trenutku traži se razumijevanje pročitanoga i poznavanje obilježja književnog djela.

Za čitanje s razumijevanjem ne treba se posebno pripremati. A i ne može. Nitko ne očekuje da će maturanti u ruke uzeti sva književna djela ikad obrađena na nastavi hrvatskog i pomno ih proučavati da ih na maturi ne iznenadi nepoznati ulomak.

Maturanti na B razini eseja dobili teži zadatak nego oni na A: Još su nam dali Šimića koji nije na popisu pjesnika

Čitanje s razumijevanjem trebalo bi biti nešto jednostavno, gotovo samorazumljivo. Ulomak se nalazi pred maturantima i oni ga pročitaju. Nakon toga pogledaju pitanja i vraćajući se na tekst, odgovaraju na njih.

Maturantima treba kompas za čitanje s razumijevanjem

Maturanti su jučer zasuli društvene mreže žaleći se kako im je za jedan zadatak iz hrvatskog jezika i književnosti trebalo znanje iz geografije, neki su tvrdili i logike, a dobro bi im, kažu, došao i kompas. To nije čitanje s razumijevanjem, tvrdili su neki.

Kada shvatite da je pitanje otprilike glasilo ‘ako se Loire (op.a. rijeka) nalazi sa sjeverne strane tvrđave, na kojoj je strani tvrđava?’, ostajete pomalo zbunjeni. Očito je da ne trebate znati apsolutno ništa o ovom tekstu, djelu, autoru djela, razdoblju ili bilo čemu drugome da biste znali da je odgovor “južno”. Možete si i nacrtati ako vam nije jasno. Međutim, zasigurno vam ne treba ni znanje iz geografije, a ne morate se ni najbolje snalaziti u prostoru. Nemojte mi reći da maturanti ne znaju da je suprotno od sjevera jug. Jer sigurno znaju. Ovo je istinsko čitanje s razumijevanjem. Ovo je pitanje za jednostavno skupljanje boda.

Afera “Juditin prsten”

Maturanti podvojeni oko težine A razine Hrvatskog: U jednom se pitanju našao tipfeler, a pomutnju unijela i rijeka Loire

Nije ovo prvi put da se diže buka oko mature iz hrvatskog i interpretacije tekstova. Poznat je slučaj Judite i njezinog prstena kada je pred maturante 2012. godine stavljen ulomak iz Judite u kojem je jedan stih glasio “Svitlo čarljeniti ja rubin na parstih, cafir se modriti, bilit na rukavih biser i na bustih“. Pitanje je bilo koje je boje Juditin prsten s ponuđenim odgovorima. Ponovno buka, graja, nezadovoljstvo. Maturanti su se tada žalili, a mediji o ovom groznom pitanju raspisali. I sve ponovno radi običnog (ne)čitanja s razumijevanjem. Jer ako je na Juditinim prstima rubin, a pritom se spominje i riječ čarljeniti, pa ne treba ti mnogo da ti postane jasno da se radi o crvenoj boji. Ne trebaš biti geolog, a eto, čak i ako ne znaš da je rubin crven, pomaže ti ova dodatna riječ. Samo treba razumjeti pročitano. Ne treba znati ni Juditu ni Marulića da bi se na ovo pitanje odgovorilo i dobilo bod. Treba, opet, znati razumjeti.

Javljali su se tada profesori na nekim portalima koji su uz učenike tvrdili da je ovo pitanje promašeno i da boja Juditinog prstena nema veze sa znanjem hrvatskoga jezika. Smatrali su da se moglo postaviti neko pitanje koje je važnije za ovo djelo. Takav pristup samo pokazuje koliko profesori dodatno potiču učenike na stalno bubanje napamet i učenje bez razumijevanja te puko reproduciranje podataka iz knjige. Pa ako oni ne razumiju, kako da učenici razumiju? Nije poanta ovakvih pitanja ispitati znanje o djelu, bit je ispitati razumijevanje pročitanog jer je upravo to jedan važan dio učenja hrvatskog jezika. Razumjeti.

“u knjizi ne piše, i nismo tako učili” stav učenika

Teme na eseju A razine izazvale smijeh i čuđenje: 'Iskreno, mislim da su zadana djela na B razini bila teža'

A eto, valjda je baš razumjeti veliki problem mnogim našim učenicima. Nije to slučaj samo na maturi iz hrvatskog. Javljaju se problemi i s banalnim zadacima iz matematike, a i tijekom cijelog školovanja od učenika se očekuje da reproduciraju naučeno. Ako neki profesor i zatraži malo razmišljanja, nije rijetkost da se učenik naljuti i zaključi kako profesor na njega ima pik. I kako to tako, slijedi moja najdraža izjava nekih učenika, “u knjizi ne piše, i nismo tako učili”.

Glasne nedoumice oko ovogodišnjeg samorazumljivog pitanja vode do zaključka da je za učenike koji su proveli 11 ili 12 godina školujući se, čitanje s razumijevanjem nepoznat pojam. Najradije bi da ih se, ako u tekstu piše “Luka je sadio drvo”,  u pitanju pita što Luka sadi. Ali, to nije razina koja se očekuje od maturanta, to je razina koja se očekuje od učenika najnižih razreda osnovne škole.

Tješi pomisao da su oni najnezadovoljniji najglasniji i da nam društvene mreže i mediji možda preuveličavaju broj onih kojima su takva pitanja problematična. Vjerujem da ima mnogo onih koji su vrlo brzo dokučili odgovor na jučerašnje pitanje, vjerujem da ih je velik broj, stvarno vjerujem. Nažalost, onoliko reakcija i dvojbi maturanata koji su jučer pokazani nakon ispita nisu za zanemariti i samo nam još jednom ukazuju na veliki problem koji imamo u obrazovnom sustavu.

5 komentara

  1. Bitno daaa Vi sve znate,da ste Vi logicari glavni nemate pametnijeg posla nego maturantima se bavit…Dobro znate li Vi kako izgleda taj ispit ?Koliko je treme prije njega?Koliko straha tijekom i prije i poslije njega jer nama o tome ovisi budućnost …Znate li kako izgleda u tako malo vrimena u jutarnjim satima citati odlomke djela ozbiljnih da tako kažem zahtjevnih autora ?Pitala bi Vas ja da ste na mjestu maturante tada nebi rekli nista slično niti pomislili, bavite se nečim drugim primjer nezaposlenima jer nista o ovome korisno ne pišete jer taj ispit je već gotov. Kakve veze ima onaj ko je i znao odgovor mozda ga nije stavio iz dosta razloga koje prethode tom ispitu i onda ocete rec da su glupi ? Jeli tako ? Slušajte ovamo niti znate o tome niti prozivljavate čujete samo ono cula baba kazala …. A to je glupost … školstvo nam nevalja al da je ekipa glupasta nije …a sta se tiče ispita naporan je do bola previse tekstova nije za njega bilo potrebno nista nego smirit se a tooo vi nepodrzavate vašim člancima nego samo do radite buku u ljudima oslovljavam vas s malim slovom jer sam prestala cijeniti vas kao stranicu i vjerojatno onoga tko iza ovoga stoji …. A ŠTA SE TIČE PRAVOPISA SHVATITE OVO KAO RAZUMIJEVANJE MOGA TEKSTA PRELAGAN JE SVAKI MATURANT KOJI JE PROŠAO OVO RAZUMIJE , A VI ?SAMO JOŠ JEDNO PITANJE ……” IDE LI KAKO?”

  2. Ovo je sasvim pogrešna kolektivizacija i banalizacija svega. Kao prvo, vjerujem da je većina učenika točno odgovorila na pitanje iz polaznoga teksta koje uključuje “spornu” rijeku i položaj dvorca, samo što je svima bilo intrigantno da smo morali crtati dvorac i strane svijeta, što dosad nije viđeno na ispitu iz Hrvatskoga jezika. Zato i je nastala burna reakcija – iz čistog humora i sprdnje i pitanja: “Što se zapravo postiže takvim pitanjem?”

    No, da tekstovi učenicima nisu bili problem, to nije istina. Recimo – pjesma Ivana Bunića Vučića, baroknog dubrovačkog pisca svojstvenog jezika koju je stvarno bilo teško razumjeti (a njihovi prijevodi riječi stvarno oskudni). Bez obzira na to što tkogod zna njegovu poetiku (piše o prolaznosti ljepote i sl.), nije mogao ispravno odgovoriti na pitanje i iz konteksta zbirke izvući zaključak – baš se trebalo prevoditi. Tu nastaje problem – kako da razumijem smisao pročitanog i sl. kad ne razumijem jezik? Isto tako – zar bih trebao detaljno poznavati dubrovački leksik? To je već sasvim nepotrebno iživljavanje, možda samo u mojoj skromnoj mentalnoj koncepciji.

Odgovori