Najbolje riješio obavezne predmete pa upao na Cambridge: ‘Razlog pada na maturi je – lijenost’

Osim što su ove godine dodjeljene nagrade Soljačić i Sakač maturantima koji su najbolje riječili fiziku i matematiku te informatiku, Ministarstvo obrazovanja dodatno je nagradilo i maturante koji su s najvišim postotkom riješili obavezne predmete mature na A razini. Najvišu prosječnu postotnu rješenost (96,947%) iz tih predmeta imao je maturant III. gimnazije Split, Domagoj Perković, koji od jeseni postaje student prestižnog Sveučilišta u Cambridgeu.

Domagoj Perković|fotografija iz privatne arhive

Na ispitu iz Matematike ostvario je stopostotni rezultat, postotak riješenosti na Engleskom iznosio mu je 99,2%, a na Hrvatskom 91,7%. Bilo je to dovoljno da Splićanin Domagoj Perković postane maturant koji je ove godine s najboljim uspjehom riješio obavezni dio državne mature, zbog čega je jedan od 20 maturanta koje je ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja nagradilo priznanjem i novčanim iznosom od 2.500 kuna.

Od jeseni sjeda u klupe prestižnog Cambridgea: Nije me strah

'Rasturili' obavezne ispite: Ovo su imena 20 najboljih maturanata koje je nagradilo Ministarstvo

To ga je, kaže nam na početku razgovora, ugodno iznenadilo jer nije znao da će Ministarstvo dodjeljivati spomenutu nagradu. No, sam rezultat na maturi za Domagoja nije bio preveliko iznenađenje.

– Pošto mi je uvjet za upisivanja Cambridgea bio da dobijem ocjenu odličan iz Engleskog, Matematike i Fizike, za te predmete sam se spremio jako dobro. Matematika i fizika mi i inače idu odlično pa se nisam trebao previše spremati za maturu, a za Engleski sam se znatno više potrudio pa sam i očekivao visoke rezultate. Za ispit iz Hrvatskog se nisam spremao previše, četiri dana prije mature, jer mi rezultat iz Hrvatskog jezika nije bio potreban za upise. Matura sama po sebi nije teška učenicima koji redovito uče, ali kada bi mi netko rekao da izdvojim koji mi je predmet osobno najteži na maturi, rekao bih Hrvatski, uglavnom zato jer obuhvaća puno veću količinu gradiva nego ostali predmeti, veli nam Domagoj.

Splitski miočanin, dakle, od jeseni sjeda u klupe jednog od najboljih sveučilišta svijeta, a ondje će studirati prirodne znanosti.

– Nakon ostvarivanja rezultata na međunarodnim natjecanjima, javila se želja da nastavim svoje školovanje na nekom prestižnom fakultetu. Sam Cambridge je idealan jer poznajem par studenata iz Hrvatske koji tamo studiraju, a nije predaleko od kuće. U nove stvari uvijek treba ići opušteno i zaista ne vidim razloga za strah. Od kolega sam čuo samo najbolje, naravno, čuo sam da se i uči puno više, no to mi nikad nije predstavljalo problem, već to više shvaćam kao izazov. Zasad planiram završiti Cambridge, a s Cambridgeom imam puno različitih opcija za daljnju edukaciju i rad u struci, smatra Domagoj.

Tijekom škole ‘rasturao’ na međunarodnim natjecanjima

Ispit mature riješila bez greške pa poručila: Reforma je potrebna, profesore bi se trebalo pitati više

A uspjeha na međunarodnim natjecanjima o kojima govori bilo je zaista mnogo i oni zapravo dokazuju kako znanjem Domagoj može parirati i ‘genijalcima’ iz puno naprednjih obrazovnih sustava diljem svijeta.

– Sudjelovao sam svake godine u srednjoj školi na državnom natjecanju iz fizike (tri puta sam bio prvi, a jednom drugi). Osim toga sam sudjelovao na Europskoj prirodoslovnoj olimpijadi (EUSO) na kojoj sam osvojio srebro, Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi (IPhO) na kojoj sam dva puta osvojio srebro, Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike (IOAA) na kojoj sam osvojio počasnu pohvalu, IWAA na kojoj sam također osvojio počasnu pohvalu i na Europskoj olimpijadi iz fizike (EuPhO) na kojoj sam osvojio zlato. Osim toga sam sudjelovao više puta na državnim natjecanjima iz matematike i kemije, nabraja nam Domagoj svoje velike uspjehe.

Rezultati su dodaje, produkt truda i rada, a učenje mu nije predstavljalo veliki problem, jer osim što to voli, odrastao je u vrlo simulativnoj okolini – kako kod kuće, tako i u školi. Najviše vremena izdvaja za učenje fizike, ali uvijek nalazi vremena za prijatelje, glazbu dobar film ili knjigu, ističe.

‘Ne sviđa mi se fiksacija cijelog sustava obrazovanja na maturu’

Strukovnjak 'rasturio' Fiziku na maturi: 'Ključni uzrok loših rezultata su učenici koji ne uče dovoljno'

U jeku ispita mature portal srednja.hr proveo je putem Instagrama anketu s pitanjem ‘Treba li ukinuti državnu maturu?’, na koje je odgovorilo 7.435 naših čitatelja. Nadmoćna većina, njih čak 87%, nodgovorila je potvrdno. Domagoj smatra da je postojanje jednog ovakvog, standardiziranog ispita zapravo pozitivna stvar, ali po pitanju odnosa mature i srednjoškolskog obrazovanja detektira jedan važan problem.

– Mislim da je dobro što postoji standardiziran test koji pišu svi srednjoškolci, jer kao što svi znamo u različitim školama su različiti kriteriji ocjenjivanja, i općenito mislim da matura ima svoje prednosti i nedostatke. Ne sviđa mi se fiksacija cijelog sustava obrazovanja na maturu, odnosno da se srednja škola sve češće smatra samo pripremom za maturu, jer onda dolazi do zanemarivanja gradiva koje ne dolazi na maturu, ili eliminacije kompliciranijih problema samo zato jer se takvi problemi ne mogu pojaviti na maturi. Također, smatram da bi bolji način ocjenjivanja na maturi bio po percentilima, a ne po postotku (kao što je recimo na američkom SAT-u), jer se na kraju krajeva učenici natječu međusobno za mjesta na fakultetu, kaže Domagoj.

‘Razlog nečijeg pada na maturi nije ništa drugo nego vlastita lijenost’

Iako je on jedan od učenika koji svakako podižu postotak riješenosti pojedinih ispita, teško je zaboraviti kako je u globalu ovogodišnja generacija na njima postigla uvjerljivo najlošiji rezultat do sada. Obavezne predmete pao je 1.041 gimnazijalac, što je izraženo u postotku njih 9,41%. Veliki je to skok u odnosu na prošlu godinu kada je obavezne ispite palo 649 učenika gimnazija, odnosno 5,2% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili maturi. Domagoja smo pitali što je, po njegovu mišljenju glavni uzrok loše riješenosti ispita.

Karlo je na maturi bio jedan od najuspješnijih strukovnjaka, a ima poruku za sve buduće maturante

– Matura ove godine je bila definitivno teža nego prošlih godina, no to nije nužno loše.  Učenici su se pripremali jednako kao prošlih godina, a dočekala ih je malo teža matura pa nije čudno što su rezultati takvi. No realno stanje je da je svatko tko je učio samo par dana mogao proći, prema tome, razlog nečijeg pada na maturi nije ništa drugo nego vlastita lijenost. Čest komentar je da je matura preteška, no takva izjava ne može biti dalje od istine. Zapravo, upravo suprotno – činjenica da je višu razinu Engleskog jezika ove godine ocjenu odličan dobilo 26% (prošle 20%) pokazuje da bi taj test trebalo otežati!  Bitno je primijetiti da raspored učenika po ocjenama na maturi iz Hrvatskog jezika više razine dosta sliči Gaussovoj krivulji s najvećim udjelom ocjene dobar, odnosno onako  kako bi raspored ocjena na primjerenom testu trebao izgledati. Nadalje, samo olakšavanje ispita ne bi donijelo puno toga dobrog, već bi po mojoj procjeni dovelo do toga da bi velik dio učenika samo počeo učiti manje, smatra Domagoj.

Gradivo u školi trebalo bi otežati

Prostora za napredak nema samo kod učenika, nego i u samom obrazovnom sustavu, kojega Domagoj ocjenjuje funkcionalnim.

– Ono što bih istaknuo kao manu obrazovnog sustava je prevelika akumulacija vrlo dobrih i odličnih ocjena u nekim školama. Najčešća ocjena bi trebala biti dobar, a ne vrlo dobar ili čak odličan. To bi trebalo popraviti otežavanjem gradiva i rješavanjem drugog bitnog problema – davanja više ocjene onome tko to nije zaslužio zbog većeg prosjeka. Dobiti ocjenu dobar ili dovoljan ne bi trebalo biti sramotno. Ono što se sada događa je da dvije osobe koje imaju ocjenu odličan posjeduju vidljivo različitu količinu znanja o predmetu. Poslije svega, ocjena bi ipak trebala reflektirati znanje, zaključuje ovaj splitski izvrsnik i jedan od najboljih maturanata u 2019.

One comment

Odgovori