Popis djela za esej izazvao buru među maturantima, reakcije - neočekivane: Jednu lektiru ne žele ni u snu

Maturanti su u klupama mjesec dana, a glavni događaj u ovim tjednima bila im je objava popisa djela za esej na maturi iz Hrvatskoga jezika u 2026. Jedino je Kiklop Ranka Marinkovića ponovljen u odnosu na popis iz 2025., dok su Francesco Petrarca i Pedro Calderón de la Barca najveće iznenađenje. I dok je prethodnih godina bilo puno negativnih reakcija nakon objave djela, ove godine su suprotne – maturanti s kojima smo razgovarali uglavnom kažu da im se popis sviđa. Ipak, većina ni u snu ne želi pisati esej o Kiklopu, a neki su stava da bi bilo bolje lektiru na nastavi obrađivati kroz – igru.

Podvojene ili pozitivne – tako se ukratko mogu sažeti reakcije šestero maturanata kojima smo pristupili s pitanjem kako im se sviđa popis djela za esej na maturi u 2026. Ispitni katalozi su objavljeni ranije ovoga tjedna, a dio onoga za Hrvatski jezik je i lista lektira koje mogu biti zadane u esejskom dijelu ispita. Šestorica su autora na popisu, u odnosu na 2025. ponovio se jedino Kiklop Ranka Marinkovića. Ostatak popisa čine djela Život je san Pedra Calderóna de la Barce, Patnje mladog Werthera Johanna Wolfganga Goethea te domaći autori Miroslav Krleža i Gospoda Glembajevi i Vjenceslav Novak sa svojim Posljednjim Stipančićima. Ovoga puta izbor iz poezije pao je na opus Francesca Petrarce.

Maturanti žele izbjeći Kiklopa

– Mislim da je ovogodišnji popis matura i dobar i loš. Sviđa mi se izbor poezije jer smatram da je Petrarca najbolji pisac kojeg možemo dobiti. Lakša je stilska i sadržajna analiza za njega nego za neke druge autore poezije. Ne sviđa mi se što imamo Kiklopa na popisu jer je dosta teška knjiga za čitanje. Također nisam oduševljena djelom Život je san jer ima puno likova koji se pomiješaju i mislim da može biti malo zahtjevno na maturi. Posljednji Stipančići je možda jedan od lakših romana za dobiti na maturi pa nam se tu posrećilo. Lektiru Gospoda Glembajevi još nismo čitali, ali sam čula da je isto dobra za dobiti na maturi. Najviše bih htjela dobiti Petrarcu jer smatram da je lakše napraviti stilsku analizu i povezati s razdobljem od većine djela na listi, ali i Stipančiće jer isto za njih vrijedi. Nikako ne bih htjela dobiti Kiklopa jer mislim da je jedna od težih lektira za shvatiti i teža za analizirati pod stresom, ističe Sara, maturantica V. gimnazije u Zagrebu.

Sara čita lektire koje su zadane, no dodatno pročita i kratke sadržaje na internetu kako bi utvrdila pročitano i pripomogla s s dijelovima koje možda nije shvatila.

– Općenito, u razredu komentiramo lektire i, ovisno o djelu, nekima se sviđa, nekima ne. Mislim da je izbor lektira u školi dobar jer je bit lektira da čitamo djela bitna za povijest književnosti, a lektirna djela obuhvaćaju sve važne autore koje spominjemo. Da mogu sastavljati popis ostavila bih najvjerojatnije isti popis jer za svako razdoblje čitamo njegovog predstavnika. Možda bi samo smanjila broj lektira za jednu ili dvije, komentira nam Sara način obrade lektira u školama.

Rado bi u lektiri vidjeli moderne autore poput Johna Greena

Popis se djelomično sviđa i Zrinki iz Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, naročito drama Život je san i Posljednji Stipančići.

– Ne bih voljela dobiti Kiklopa i djelo Gospoda Glembajevi jer mi se čine kao preopširna i teška djela, ali bih voljela dobiti Posljednje Stipančiće jer mislim da je zanimljiva radnja i tema djela. Inače, školske lektire mi nisu najdraže štivo, ali ih uvijek bar započnem čitati, a kasnije se oslanjam na kratke sadržaje i prepričavanja. Smatram da su knjige koje se čitaju u srednjoj školi zastarjele i ponekad dosadne većini učenika, ali neke od njih su dio opće kulture i vrijedi pročitati ih. Da mogu sama sastaviti popis djela za čitanje stavila bi knjige s temama bližim učenicima, romane realizma i suvremene i modernije romane s lakšim jezikom i stilom pisanja, poput romana spisateljice Sally Rooney, Normalni ljudi ili knjige Johna Greena, navodi Zrinka.

Na maturu će izaći i Analaura iz Gimnazije Livno u susjednoj Bosni i Hercegovini. Kaže da joj se na ovogodišnjem popisu sviđaju autori koji učenicima omogućavaju da se susretnu s različitim razdobljima i stilovima.

– Također, zadovoljna sam činjenicom da svako djelo koje je na popisu može potaknuti osobu na razmišljanje i analitičko čitanje. Naime, djela su vrlo zahtjevna i teška za čitanje. Djelo koje bih voljela dobiti na maturi je Gospoda Glembajevi od Krleže, a djelo koje nikako ne želim je Kiklop. Smatram da je Krleža idealist i da je pisao o univerzalnim pitanjima što se može lako dopasti svakome, dok je Marinković koristio duge nejasne rečenice i filozofiju koju učenici čak i četvrtih razreda možda nisu spremni razumjeti, ističe Analaura.

Ona isto ne bježi od čitanja lektira – svaku je do sada pročitala. Uopće se ne veže za to da joj se djelo mora svidjeti, no više se obazire djela koja bi joj se mogla svidjeti. Takva čak čita u slobodno vrijeme. Sažetke, kaže, ne voli, ali rado pogleda filmove koji su snimljeni temeljem knjiga.

– Knjige koje se čitaju u školi su po mom mišljenju sasvim dovoljne da učenici probude u sebi volju za čitanjem i ljubav prema književnosti. Ponekad djela znaju biti zahtjevna i tmurna, primjerice, Franza Kafke. Naime, sviđa mi se što svako djelo ima svoju temu i svoj čar. Da sama sastavljam popis za esej, na popisu bi vjerojatno bila djela poput Nore, Oca Goriota, Ane Karenjine ili Zločina i kazne. Iako smatram da manjina učenika uzima ova djela u obzir, ja sam uživala čitajući ih. Po mom mišljenju lektira jedino treba imati originalnost i osjećaj u sebi, također, način izražavanja stvara problematiku pojedinima, pa bi bilo lijepo da školske lektire imaju jednostavniji jezik, ističe Analaura.

Lektiru bi obrađivali kroz razgovore, videe ili igre

Kiklopa na maturi ne želi vidjeti ni Lucija iz Gimnazije Sesvete, a nisu joj baš dragi i Stipančići jer je djelo podulje.

– Vjerojatno bi mi najbolje bilo pisati esej temeljem Petrarcinih djela. Ako se ‘potrefi’ neki sonet, o tome se može puno pisati. Kiklop je najgori jer je dug i opširan, a prilično neshvatljiv. Inače čitam sve lektire, ali s vremenom ih se zaboravi pa mi sada za maturu to nije pretjerano korisno. Puno učenika smatra da su lektire besmislene, no meni imaju smisla ako se dobro obrade. No to jako ovisi o školi. Također, neke lektire uopće nisu shvatljive u našim godinama. Općenito, bilo bi dobro da se lektira u školama obrađuje kroz par sati i nekakav razgovor, videe ili igre. Dobar dio lektira ostavila bi na popisu, a mislim da u školi ne bismo trebali čitati Novelu od Stanca i Kiklopa, navodi Lucija.

I Ivan je iz BiH, iz Srednje škole Antuna Branka Šimića Grude, ali pisat će hrvatsku državnu maturu. Popis ga je, kaže, iznenadio jer je različit od prošlogodišnjeg.

– Moram priznati da mi se popis zaista sviđa jer su pokrivena različita književna razdoblja. Također, omjer poezije, proze i drame je izvrstan. Priželjkujem roman Posljednji Stipančići jer mi se iznimno svidio dok sam ga čitao. Osim toga, radnja je dosta slojevita te mislim da će biti vrlo jednostavno odgovoriti na polazno pitanje, koje god ono bilo. Najmanje zadovoljan bio bih Petrarcinom poezijom s obzirom na to da nisam ljubitelj poezije, pogotovo ne onda kada je treba analizirati, veli Ivan.

Žele i drugačije ocjenjivanje lektire

Iako u slobodno vrijeme rado poseže za knjigom s police, priznaje – nerado čita djela koja su na popisu lektire zato što je prvu lošiju ocjenu dobio baš iz lektire.

– Ipak, natjeram se i pročitam djelo kakvo god ono bilo. Naravno, uvijek pročitam i razne sažetke kako bih sebi što bolje posložio informacije. Svi smatramo da je popisu lektira potrebno osvježenje. Pored klasika koje je nužno pročitati, na popisu se nalaze brojna djela koja nemaju visok kulturni značaj i ne prenose nikakvu pozitivnu poruku na čitatelja te bi ih bilo vrlo zamijeniti, kaže Ivan.

On bi na popisu ostavio klasična djela koja ulaze i u domenu opće kulture, a ima zanimljive prijedloge za promjene na popisu.

– Dodao bih neka književna djela koja knjigoljupci uglavnom obožavaju, a to su Majstor i Margarita (Mihail Bulgakov), Alkemičar (Paulo Coelho), Gonič zmajeva (Khaled Hosseini) i Čovjek zvan Ove (Fredrick Backman). Također, mislim da bi bilo dobro ubaciti i neku vrstu mitologije Stephena Frya ili Neila Gaimana kako bi učenici mogli povezivati s ostalim predmetima poput povijesti ili glazbene i likovne umjetnosti. Smatram i da bi dobar način za približavanje lektire učenicima bila zamjena klasičnog načina ocjenjivanja modernijim i zanimljivijim poput nekih kvizova ili igara, zaključuje naš sugovornik.

Petra, učenica Srednje škole Uskoplje smatra da su sve lektire s popisa za maturu takve da se od njih može sastaviti kvalitetan esej.

– Voljela bih pisati esej o djelu Patnje mladog Werthera zato što volim djela koja su jednostavnija za čitanje i bliža nama mladima za razumijevanje samog djela te pamćenje detalja. Ne bih voljela da me zapadne Kiklop jer je tematika dosta opširna i velika je mogućnost da će se pojedinosti zaboraviti, ističe.

Priznaje, lektire koje joj se ne sviđaju neće pročitati do kraja, radije će se poslužiti kratkim sadržajem.

– Primjer je Zločin i kazna. Knjiga je kvalitetna, ali za srednjoškolca opseg radnje i tema su teške te je teško da će se iznijeti pravilna pouka i shvatiti bit tog djela. Kroz ove četiri godine analize djela koja se čitaju, jedino čime sam ostala impresionirana je Knjiga otkrivenja iz Biblije, za ostalo stvarno nisam imala ogroman interes, zaključila je Petra.

Sve najnovije vijesti o maturi pratite putem naše Facebook stranice Maturanti 2026., a bit će vam korisno i da se učlanite u Facebook grupu Maturanti 2026. Kako ne biste propustili važne informacije oko mature, zapratite i naš Instagram profil @drzavna.matura, a pozivamo vas i da se pridružite našem WhatsApp kanalu Maturanti 2026. Raspored ispita državne mature u 2026. možete vidjeti na poveznici.