Maturant Viktor dobio tisuću eura zbog uspjeha na Povijesti: 'Škole su loše opremljene, zgrade stare'

Nagrada Ante Žužul dodjeljuje se u više kategorija, a jedna od njih je i za učenika ili učenicu koji najbolje napiše maturu iz Povijesti. Ona je ove godine otišla u ruke zagrebačkog maturanta Viktora Runca, maturanta Privatne gimnazije Marul. Od jeseni bit će student geografije i povijesti na zagrebačkom PMF-u, a ovim je povodom s nama podijelio i svoje mišljenje o najvećim problemima u hrvatskom obrazovanju: tiču se vrijednosti diploma te opremljenosti škola.

Nagrada Ante Žužul ide u ruke učenicima koji najbolje napišu mature iz Hrvatskog jezika i Povijesti. Jedna od kategorija je i za najveći uspjeh na maturi iz Povijesti. Ove godine tu je nagradu od tisuću eura osvojio budući student geografije i povijesti, Viktor Runac. Pohađao je Privatnu gimnaziju Marul u Zagrebu. Ovim smo povodom popričali s njim te otkrili da smatra da je teško pripremati se za ovu maturu, s obzirom na to da se mogu pojaviti pitanja iz bilo kojeg područja.

‘Svo znanje, mada koliko se tada činilo beskorisno, uvijek u životu negdje koristi’

– Iskreno, očekivao sam dobar rezultat iz Povijesti te solidne rezultate iz ostalih predmeta, ali prvo mjesto iz Povijesti definitivno nisam očekivao te sam bio ugodno iznenađen, kao i s drugim mjestom iz Geografije. Za ispite iz mature se nisam posebno pripremao. Svakako sam rješavao probne ispite, no ne mogu se sjetiti da sam baš ciljno išao učiti predmet koji ću pisati, pogotovo ne Povijest i Geografiju za koje se je i iznimno teško spremati jer pitanja mogu biti iz bilo kojeg područja, vrlo često i nepokrivenih u udžbenicima, tako da na tim ispitima treba imati malo sreće te logički povezivati, ističe Viktor.

Otkrio nam je da je upisao nastavnički smjer geografije i povijesti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a cilj mu je jednog dana raditi u visokoškolskim ustanovama. Na naše pitanje da otkrije tajnu svog uspjeha, dao nam je svoj ‘recept’.

– Svakoga uvijek zanima koja je tajna bilo kojeg uspjeha, jer se često smatra da postoji neki tajni recept za uspjeh koji zna nekolicina učenika, no ja mogu posvjedočiti da je jedina tajna dobrog uspjeha predanost radu i učenju. Svakako bih napomenuo da se budući maturanti i učenici bilo čega usredotoče na to da je učenje svih predmeta potrebno kako bi unaprijedili sami sebe te se zaokružili kao osobe. Svo znanje, mada koliko se tada činilo beskorisno, uvijek u životu negdje koristi. Svakako bih još savjetovao da pronađu neku svoju nišu koju vole učiti te da se njome bave, jer to će im biti najlakše za učiti, pojašnjava Viktor.

‘Nastavnici u osnovnoj bi nam govorili kako sami moramo donositi potrepštine poput papira, papirnatih ručnika te sapuna’

Pitali smo ga i što bi promijenio u našem obrazovnom sustavu. Kao dva temeljna problema navodi nedostatak investiranja u obrazovanje te manjak društvenog poštovanja prema nastavničkoj profesiji.

– Ovo je najnezahvalnije pitanje koje se konstantno postavlja svim učenicima koji osvoje ikakvu nagradu za izvrsnost. Nažalost, smatram da u Hrvatskoj ne postoji osoba koja može odgovoriti na ovo pitanje te jednom promjenom riješiti sve nagomilane probleme obrazovnog sustava, stoga niti ja neću previše pametovati po ovome pitanju, no što smatram kao dva ključna problema su nedostatak investiranja u obrazovanje te manjak društvene zainteresiranosti, odgovorio je Viktor.

Misli da hrvatske škole nisu dovoljno dobro opremljene, a izdvaja i situaciju iz osobnog iskustva.

– Manjak sredstava kojima raspolažu škole vidljiv je u lošoj opremljenosti škola. Sjećam se da bi nam nastavnici u osnovnoj školi često govorili kako nam nisu mogli isprintati materijale jer su potrošili svoju kvotu papira za taj mjesec ili kako sami moramo donositi potrepštine poput papira, papirnatih ručnika te sapuna. Norma je bila da profesori i učitelji sami opremaju i kupuju dekoracije i potrepštine za razredne odjele. Školske su zgrade, što je nadaleko poznato, vrlo stare te neadekvatne za digitalne oblike nastave kakve postulira kurikularna reforma, rekao je Viktor.

Smatra da je ključno više pažnje posvetiti darovitim, ali i onim učenicima koji zaostaju s gradivom. Prema njegovom mišljenju, trebala bi se izmijeniti pravila vezana za održavanje dodatne i dopunske nastave. Ističe da nastavnici često nisu plaćeni za rad na dodatnoj i dopunskoj nastavi.

– Manjak sredstava odražava se i na darovite učenike te učenike koji zaostaju s gradivom. Držanje dopunske i dodatne nastave često je dobra volja nastavnika kojima rad na ispravljanju loših ocjena, poučavanju zaostalog gradiva, pripremanju učenika za natjecanja te dodatnog poučavanja znatiželjnih nije dovoljno dobro plaćen te im se često ne računa u satnicu. To se odražava i na natjecanja izvrsnosti za koja novčane nagrade često izdaje tek lokalna samouprava, što je naravno podležno dobroj volji tih tijela, dok su na državnim natjecanjima nagrade ograničene na prva tri mjesta te su uvijek izdanja nekih knjiga za koje je očito da nije bilo prevelike potražnje pa su dane na podjelu dobitnicima, a često nemaju ikakve veze s predmetom u kojem se natječe, rekao je Viktor.

‘Najtragičnije je to što mladi danas više ne vide svrhu u obrazovanju’

Naveo je još jedan ozbiljniji problem vezan za suvremeno obrazovanje. Mišljenja je da je obrazovanje izgubilo na vrijednosti, a obrazovanju se ne daje dovoljan javni prostor. Posebno mu je razočaravajuće to što misli da mladi u obrazovanju vide sve manje svrhe.

– Drugi, po meni i ozbiljniji problem, je potpuno društveno zapostavljanje obrazovanja te nastavnika kao profesionalaca. Školovanje nije više uspjeh kojem se stremi, već usputna faza života koja se tek tako završava. To se očituje u sve nižim standardima potrebnog znanja za upis i završetak svih obrazovnih programa. Problem je i poplava lažnih odlikaša i diploma koje onda obezvređuju rad onih koji iskrenim znanjem i trudom stječu kompetencije. U javnom se prostoru obrazovanje spominje tek tijekom štrajkova te nacionalnih ispita i ispita mature. Ostale dane u godini obrazovanje gotovo kao i da ne postoji. Najtragičnije je to što mladi danas više ne vide svrhu u obrazovanju. Zašto i bi ako needucirani influencer u mjesec dana zaradi onoliko koliko profesor u par godina? Omjer uloženog i dobivenog je jednostavno toliko loš da se mnogima po završetku srednje škole bolje isplati odmah ići raditi i skupljati staž nego li studirati još četiri ili pet godina za podjednaku plaću, kaže Viktor.

Navodi i jedan primjer iz osobnog iskustva: od jedna profesorice čuo je da će svojoj djeci zabraniti studiranje, s obzirom na to da misli da će im to otežati život. Nažalost, iza ovog stava vidi logiku, no upozorava da ne smije postati standard jer bi to označavalo propast našeg intelektualnog napretka.

– Sjećam se kada nam je jedna mlada profesorica (osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem!) s malom djecom vrtićke i jasličke dobi rekla kako će im zabraniti studiranje jer smatra de će im u životu biti mnogo lakše ako samo završe strukovnu školu i odmah krenu raditi. Najtužnije je da u takvom stavu postoji određena logika te mi je potpuno jasno zašto je to izjavila, no takav stav ne bi smio postojati kao ozbiljan alternativa jer bi to onda značilo propast našeg znanstvenog i intelektualnog napretka kao društvo. Kada se riješe ova dva problema možemo tek započeti s obnovom našeg obrazovnog sustava, pojašnjava Viktor.

Više tekstova o najmaturantima čitajte na poveznicama:

Kristina zasjala na maturi i upisala medicinu: ‘Ne postoji tajna formula za uspjeh’ 

Matea briljirala na maturi i upisala fiziku u Nizozemskoj: ‘U školama nema dovoljno lektira ženskih autorica’ 

Jedini je maturu iz Hrvatskog riješio bez greške: ‘Nisam išao na plaćene pripreme, profesori su me dovoljno naučili’ 

Filip je najbolje napisao prijemni za Medicinski, ima petice na pet matura: Vijest ga zatekla u dalekom Dubaiju 

Alegra je dobila čak šest petica na maturi: ‘Plan mi je konstantno graditi svoje znanje’

Maturantica Pia rasturila maturu i dobila 5.000 dolara: ‘Nijedna mi nije bila posebno teška’

Maturant Borna na Matematici je imao 100 posto: ‘Zanima me gradivo koje učim’

Luka je tri ispita mature riješio bez greške: ‘Treba poticati razumijevanje gradiva umjesto učenja napamet’

Dora je prva na upisnoj listi Medicinskog, na šest ispita mature ima peticu: ‘Odmalena želim biti liječnica’

Jan na dva ispita mature ima 100 %, ali nije samo zato najmaturant: ‘Pokazuje iznimno srce za zajednicu’

Iz šest matura dobio peticu, na trima je među najboljima u državi: Briljantni Otto od jeseni postaje student FER-a

Mateja je među strukovnjacima koji su briljirali na maturi: Svoj put nastavlja na studiju geodezije