Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu 
Marin nagrađen za uspjeh na dvije mature. Na onoj iz Hrvatskog promijenio bi puno toga
Maturant Marin Mandić pisao je ispite državne mature iz čak šest predmeta, a najslabija ocjena koju je dobio bila je četvorka. Na većini ispita je pomeo konkurenciju: iz čak četiri ispita ostvario je više od 90 posto riješenosti. Posebno je zamijećen njegov uspjeh iz Hrvatskog i Povijesti, za što je osvojio nagradu Ante Žužul. Ipak, odlučio se usmjeriti prema farmaciji, no ne isključuje mogućnost da će se baviti i humanističkim znanostima. Otkrio nam je i što bi sve promijenio na maturi iz Hrvatskog jezika: između ostalog, pomaknuo bi fokus s razumijevanja na testiranje usvojenosti samog gradiva.
Marin Mandić, foto: ustupljena fotografija
Maturant IV. gimnazije Split Marin Mandić ostvario je fantastičan uspjeh na maturi. Najbolje je riješio maturu iz Engleskog jezika, i to s 97,5 posto. Briljirao je i na Hrvatskom te osvojio visokih 96,36 posto. Esej je riješio besprijekorno te na njemu ostvario 100 posto, a na testu i sažetku imao je 76 od mogućih 80 bodova. Slijede Kemija, s 94,29 posto i Povijest s 92,42 posto. Njegov je uspjeh prepoznat te je tako osvojio nagradu Ante Žužul, koju je dobio zbog kombiniranog uspjeha na ispitima iz Hrvatskog i Povijesti, a u razgovoru za naš portal je podijelio da ga je dobitak nagrade iznenadio. Inače, nagrada Ante Žužul dodjeljuje se u kategorijama za najbolje riješene ispite iz Povijesti i Hrvatskog individualno, te za kombinirani uspjeh na ova dva predmeta. Prethodno smo razgovarali s maturantom Antonijom Sivrom, koji je ovu nagradu osvojio za uspjeh na maturi iz Hrvatskog jezika.
‘Oslonio sam se na svoje znanje i interes’
– Za Hrvatski se nisam naročito spremao, mogao sam se osloniti na znanje stečeno tijekom srednjoškolskog obrazovanja, sudjelovao sam i na natjecanjima iz Hrvatskoga te mi je gramatika jako zanimljivo područje. Jedino sam nekoliko dana prije mature ponovno pročitao djela za esej koja smo obrađivali u prvome i drugom razredu kako bih ih se bolje prisjetio, pa tako i Prijana Lovru. Za Povijest se nisam posebno pripremao, oslonio sam se na svoje znanje i interes za to područje te dotadašnje učenje na nastavi i za natjecanja, a velika je većina zadataka višestrukog izbora, odnosno ‘na zaokruživanje’, tako da mi je taj ispit bio dosta jednostavan. kaže nam Marin.
Smatra da je ovogodišnja matura iz Matematike na višoj razini bila lakša od prethodnih godina, a nekoliko bodova je izgubio na zadatcima koje je znao, no stres i umor su odradili svoje, posebice jer mu je to bio zadnji ispit među maturama koje je pisao.
– Za Matematiku sam se pripremao od početka četvrtoga razreda kako bih nadoknadio neke nedostatke i kvalitetno usvojio gradivo sva četiri razreda. Mislim da je ovogodišnja A-razina iz tog predmeta bila jedna od najlakših dosad provedenih, zadatci su se uglavnom ponavljali ili su iskorišteni upravo oni koji se često pojavljuju u zbirkama i udžbenicima na nastavi. Mislim da sam taj ispit mogao napisati i bolje, izgubio sam nekoliko bodova na zadatcima koja sam zapravo znao, ali su stres i umor učinio svoje. To je bio posljednji ispit, prije njega sam pisao već pet predmeta, priznaje Marin.
Za maturu iz Engleskog se nije posebno pripremao, kao ni za Kemiju. Rezultat iz Engleskog ga je iznenadio, a iz Kemije je očekivao odličan uspjeh.
– Za Engleski se, kao ni velika većina kolega, nisam posebno pripremao jer se na maturi ispituju razumijevanje čitanog i slušanog teksta, a mislim da većina gimnazijalaca taj ispit napiše za barem četvorku. Jedino sam za vježbu rješavao stare ispite iz čitanja i slušanja te naučio strukturu eseja i pisao probne eseje. Ipak, uvijek sam mislio da u Engleskom nisam posebno dobar, tako da je 97,5 posto došlo kao ugodno iznenađenje. Kemiju sam ponavljao od početka lipnja kako bih se prisjetio cijeloga gradiva. Nisam morao utrošiti mnogo vremena jer sam se sjećao velike većine gradiva zbog kontinuiranoga rada na nastavi tijekom srednje škole i svoga interesa za predmet. Bio sam uvjeren da mogu dobiti 90 + posto, što sam na kraju i uspio, ističe Marin.
Biologija nešto teža
Od svih ispita, smatra da je Biologija bila najteža, osobito zbog toga što se pojavljuju nejasni zadatci. Tvrdi da su neka pitanja neprecizno postavljena.
– Biologiju sam redovito učio tijekom srednje škole i povremeno ponavljao od početka četvrtoga razreda, ali sam se pripremama za maturu najviše posvetio između kraja nastave i početka mature. Unatoč tome dobio sam četvorku, mislim da je to zbog toga što se, osim jako velikoga broja činjenica koje treba znati, često pojavljuju nejasni problemski zadatci kakvih je malo u udžbenicima i na nastavi, a mnoga su od tih pitanja neobjektivna, ponekad i neprecizna. Na primjer, potrebno je navesti objašnjenje neke pojave; ako je ono i točno, a razlikuje se od verzije u rješenjima, postoji velika mogućnost da odgovor ne bude priznat. Također, zadatci imaju mnogo ‘zamki’. Stoga bih taj ispit opisao kao najteži, kaže Marin.
Kao najveću podršku na ovom putu ističe svoju mamu te nastavno osoblje splitske IV. gimnazije.
– Najveća su mi podrška tijekom učenja bili moja mama i profesori iz IV. gimnazije Marko Marulić u Splitu, kojima ovom prilikom od srca zahvaljujem na znanju koje su mi prenijeli, pripremama za maturu, ali i podršci i ohrabrenju, rekao je Marin.
Ostavlja prostora za drugo usmjerenje u budućnosti
Priznaje nam da mu je bilo jako teško odlučiti se za jedan studij, ali i da još nije potpuno siguran čime se želi baviti u budućnosti. Iako je upisao studij farmacije u Splitu, ostavlja otvorenu mogućnost da će kasnije promijeniti smjer, a bilo bi mu idealno da se razvija na polju prirodnih i društveno-humanističkih znanosti istovremeno.
– Dugo sam razmišljao koji fakultet odabrati jer me zanimaju i prirodne i društveno-humanističke znanosti, a također nisam siguran čime se želim baviti. Mislim da većina maturanata nije, s obzirom na svoju dob. Na kraju sam odabrao farmaciju u Splitu jer mi je kemija jako zanimljiva, ali ne isključujem mogućnost da ću promijeniti smjer ako procijenim da ipak nije za mene ili nakon ovoga studija upisati neki humanistički smjer. Svakako se želim razvijati i u jednom i drugom polju, kaže Marin.
Kao savjet drugima, predložio je redovito učenje, a nisu dovoljne samo pripreme, već je potrebno samostalno uložiti vremena u gradivo.
– Budućim bih maturantima savjetovao redovit i sustavan rad tijekom četiri godine srednje škole jer se tada gradivo puno bolje usvaja nego ‘krpanjem’, tj. naknadnim obrađivanjem u tjednima i mjesecima prije mature. Također bih istaknuo samostalno učenje jer se gradivo ne može usvojiti samo slušanjem na pripremama, na koje mnogi idu da ne bi učili sami. Jedini je način da se neka materija zapravo usvoji samostalna analiza i vježba, naglašava Marin.
Izdvojeni članak
‘Potrebno je da se iz Hrvatskoga jezika detaljnije provjerava upravo gradivo srednje škole, a ne vještina kao razumijevanje teksta’
– Mislim da bi bilo dobro da se u četvrtomu razredu gimnazije uvede tzv. ‘modularna nastava’, tj. da se prepolovi broj predmeta i da učenici dalje izaberu slušati nastavu iz onih predmeta koji će polagati na maturi i koji su važni za studij. Dobro je što su u gimnaziji zastupljeni svi općeobrazovni predmeti, ali na ovaj bi se način rasteretilo maturante u četvrtom razredu te bi se oni mogli usmjeriti na ono što im je bitno za daljnje školovanje, predlaže Marin.
Zaključuje da bi trebalo uvesti promjene u maturu iz Hrvatskog jezika. Po njemu, trebalo bi se više provjeravati gradivo srednje škole, točnije gramatika, pravopis i lektire. Misli da se sve svodi najviše na ponavljanje nekoliko književnih djela, dok se ostala djela zanemare.
– Smatram da je apsurdno što se test iz Hrvatskoga jezika sastoji isključivo od pitanja višestrukoga izbora i pretežito razumijevanja teksta, što je vještina koju bi trebala imati svaka pismena osoba. Potrebno je da se iz Hrvatskoga jezika detaljnije provjerava upravo gradivo srednje škole, a ne vještina kao razumijevanje teksta. To su jezik, odnosno gramatika i pravopis te sva obvezna književna djela, a ne samo ona koja se nalaze na popisu za esej. Hrvatski jezik najvažniji je i brojem sati najzastupljeniji predmet u obrazovnom sustavu i nije dobro što se zbog strukture ispita pripremanje za maturu svede samo na ponavljanje nekoliko književnih djela koja se mogu ispitivati u eseju dok se ostala djela i gradivo iz jezika potpuno zanemari, kaže Marin.
Više tekstova o najmaturantima čitajte na poveznicama:
Kristina zasjala na maturi i upisala medicinu: ‘Ne postoji tajna formula za uspjeh’
Alegra je dobila čak šest petica na maturi: ‘Plan mi je konstantno graditi svoje znanje’
Maturantica Pia rasturila maturu i dobila 5.000 dolara: ‘Nijedna mi nije bila posebno teška’
Maturant Borna na Matematici je imao 100 posto: ‘Zanima me gradivo koje učim’
Mateja je među strukovnjacima koji su briljirali na maturi: Svoj put nastavlja na studiju geodezije
