Ovih sedam grafova analize mature mora vidjeti Ministarstvo, ali i svi nastavnici. Nije dobro

Na predstavljanju ovogodišnjih rezultata državne mature uspjesi učenika uspoređivali su se isključivo s onim prošlogodišnjima. Oni koji malo bolje prate rezultate sjetit će se da su oni lanjski bili podosta loši, jedni od najgorih u povijesti. Stoga ova generacija i nije trebala nešto posebno briljirati da bude bolja od njih i da narativ postane kako su se rezultati na maturi poboljšali. No, kada brojke stavimo u kontekst zadnjih nekoliko godina, nisu baš bajne. Maturu i dalje pada visok broj gimnazijalaca, dok je prosječna ocjena iz Hrvatskoga u padu.

Bolji rezultati mature, ovogodišnji učenici bolji su od prošlogodišnjih, nikad uspješniji rezultati. Mogao bi se steći takav dojam o ovogodišnjim rezultatima mature, nadasve zbog način na koji su oni i predstavljeni. Uspoređivani su isključivo s prošlogodišnjima koji su bili, pa recimo, nikad gori. Nekada smo na predstavljanju NCVVO-a dobivali podatke za zadnjih par godina, davala se šira slika, ove godine to je izostalo.

Napravili smo detaljnu analizu i sedam grafova koje bi, ako itko, trebalo analizirati resorno Ministarstvo obrazovanja. Kako je pojašnjavao i ravnatelj NCVVO-a, njihovo je registrirati stanje, a na obrazovnoj je politici da mijenja stvari. Bilo to reformama, pristupu učenicima, gradivima na koje se treba fokusirati ili nekom drugom mjerom.

Pad gimnazijalaca – ova generacija treća najgora u povijesti

U odnosu na prošlu godinu doista je manje gimnazijalaca palo maturu. Naime, ove godine palo je 5,4 posto gimnazijalaca, lani njih 8,1 posto. No, kada se pogleda graf od prve mature, zapravo brojka je i dalje jedna od najviših. U postotku više gimnazijalaca palo je samo 2019. godine (njih 9,4 posto) i 2024. godine (8,1 posto). Već na trećem mjestu je ova godina s 5,4 posto ‘palih’ gimnazijalaca. Na četvrtom mjestu je 2018. godina s 5,2 posto gimnazijalaca koji nisu prošli obvezne predmete na maturi.

Dakle, možemo reći da su ovogodišnji gimnazijalci po ovom pitanju treća najgora generacija. Gimnazijalcima je matura obvezna i ako je ne polože, nemaju završenu srednju školu. Svi gimnazijalci koji su pali na ljetnom roku stoga moraju ponovno na jesenski.

Pad strukovnjaka – uspješniji bili u 2021., 2022. i 2023.

Učenicima strukovnih škola matura nije obvezna, ali im je ona ulaznica u svijet visokog obrazovanja. I treba reći da su ove godine oni popravili svoj rezultat. Lani je praktički pao svaki drugi strukovnjak, ove godine njih 36,9 posto. A što je s godinama ranije? Pa, više strukovnjaka prošlo je maturu i 2023. (tada ih je palo 33,2 posto), i 2022. (palo ih je 29,5 posto). Bolji su bili i 2021. godine. Gore rezultate strukovnjaci su ostvarili u 2019. i 2020. godini.

Pad mature iz Hrvatskoga – zadnje dvije godine sve više jedinica

Na prvu se možda čini da su ovogodišnji maturanti dobro riješili Hrvatski. U usporedbi s prošlom godinu palo ih je za pet postotnih poena manje. Ali zapravo su generacije 2020. – 2023. bile uspješnije u ovom pogledu, Hrvatski su padale manje, kao i maturanti u 2018. godini. Naravno, treba reći da je jedinstvena razina uvedena u 2023. godini te je tada vraćen i prag prolaznosti na eseju. Naime, od 2020. do 2022. nije trebalo položiti esej kako bi se položila cijela matura.

I baš ta 2023. bila je obećavajuća, činilo se da izmjene i jedinstvena razina Hrvatskoga gode maturantima. Zadnje dvije godine to demantiraju. U analizi ispod za godine prije 2023. godine uzeta je A razina ispita, sukladno podatcima NCVVO-a.

Pad na eseju iz Hrvatskoga

Otkako je u 2023. uvedena jedinstvena razina iz Hrvatskoga, maturanti moraju položiti i esej kako bi prošli cijeli ispit. Dosta njih pada esej. Ove godine 12,7 posto maturanata palo je esej, dok je lani takvih bilo 18,2 posto. Čini se kao poboljšanje rezultata, no u 2023. godini samo je 6,2 posto učenika palo esej. Duplo manje nego u ovoj generaciji. Podsjetimo, polazno djelo na eseju u 2023. godini bila su Gospoda Glembajevi, u 2024. Zločin i kazna, a u 2025. Prijan Lovro.

Prosječna ocjena iz Hrvatskoga u padu

Čini se da je prva godina uvođenja jedinstvene razine iz Hrvatskoga maturantima najbolje išla. Tada je prosječna ocjena na Hrvatskom bila najviša, 3,1, pa je prošle godine pala na 2,8, a ove na 2,6. Na Hrvatskome, podsjetimo, maturanti rješavaju ispit iz književnosti i jezika, pišu sažetak, potom i esej.

Na višoj razini Matematike učenici u posljednje vrijeme lošiji nego inače

Još nekoliko godina, izgleda, Matematika će se pisati na dvije razine, a NCVVO razmišlja o spajanju razina i na tom ispitu. Tome se protivi dio akademske zajednice, među kojima su neki rektori. Prosječna ocjena na ovom ispitu stagnira, i ove i prošle godine bila je 2,5. Maturanti su na višoj razini Matematike u ranijim godinama ostvarivali bolje rezultate. Prosječne ocjene više su sve unazad do 2019. godine. Tako se od 2020. do 2023. kreću između 3,1 do 2,6, a 2019. je prosječna ocjena bila 2,4.

Prosječna ocjena na osnovnoj razini Matematike stagnira

Već posljednje tri godine stagnira prosječna ocjena na B razini Matematike, ona je 2,3. U 2022. godini, kada je taj ispit doživio veće promjene jer počinje ispitivanje gradiva svih četiriju razreda gimnazije umjesto dotadašnja prva dva, prosječna ocjena bila je niža, 2,2. Najbolje rezultate učenici su ostvarivali 2020. i 2021. godine.

Na Engleskome prosječne ocjene vrludaju

I dok se na Hrvatskome i Matematici prosječne ocjene kreću najviše do trojke, na Engleskome prelazimo u rang između trojke i četvorke. Prosječna ocjena na višoj razini iz Engleskoga ove godine bila je 3,7. Lani su učenici bili gori, pa dvije godine unazad toga nešto bolji. Ovogodišnji učenici imaju istu prosječnu ocjenu kao generaciju u 2021. godini. U 2019. i 2020. učenici su ipak bili bolji, prosječna ocjena tada je bila 3,8 i 3,9.

Nikad bolje prosječne ocjene na B razini iz Engleskoga

Na B razini iz Engleskoga ovogodišnja prosječna ocjena najviša je u posljednjih sedam godina. Ona iznosi 3,5, dakle to bi zapravo bila četvorka. Najbliže tom uspjehu bili su maturanti u 2022. godini kada je prosječna ocjena bila 3,4. U ostalim godinama ona se kretala od 2,8 do 3,0.