Na samo dva predmeta maturanti gori nego lani: Evo kako su prošli na eseju iz Hrvatskog

Jedino na Sociologiji i osnovnoj razini Njemačkog jezika učenici su lošije riješili maturu ove godine u odnosu na lani. Pokazuju to privremeni rezultati mature koje je predstavio NCVVO. Maturu je palo 674 gimnazijalaca, što je za 250 manje nego lani. Oni moraju na jesenski rok jer bez toga nemaju završenu srednju školu. I strukovnjaci su ove godine bili uspješniji, ali i dalje je maturu palo njih 40,4 posto. Dovoljno bodova za prolaz na eseju iz Hrvatskog nije imalo 16,6 posto maturanata.

Bolji rezultati učenika na državnoj maturi u odnosu na lani, sukus je predstavljenih privremenih rezultata. Tek na dva predmeta, osnovnoj razini mature iz Njemačkog jezika i izbornoj Sociologiji, maturanti su lošije riješili ispit nego prošle godine. Na svim ostalima rezultati su bolji, interpretirao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.

Sve više maturanta bira osnovne razine, Filipović kaže da je to zbog snižavanja uvjeta na fakultetima

Maturu je ove godine pisalo 28.481 učenika završnog razreda srednje škole i drugih pristupnika. I dalje je vidljiv negativni demografski trend, u usporedbi s prošlom godinom 707 maturanta manje pristupilo je pisanju ispita. Kada se brojke usporede sa školskom godinom 2014./15., prije točno deset godina, brojka je manja za čak 9.127 maturanata. Maturu je pisalo 58,9 posto strukovnjaka i 41,4 posto gimnazijalaca kojima je ona uvjet za završetak četvrtog razreda srednje škole. Ostalih pristupnika, među kojima su oni iz drugih država, ponavljači ili oni koji dižu ocjene, bilo je 3.207.

Najveći broj maturanata pisao je tri obvezna ispita, Hrvatski, Matematiku i strani jezik, dok se za jedan izborni predmet odlučilo 27,60 posto njih, a za dva izborna 10,30 posto. Maturanti mogu pisati najviše pet izbornih predmeta, no takvih je ove godine bio zanemariv broj, 0,01 posto. Hrvatski se od 2023. godine piše na jedinstvenoj razini, više maturanata biralo je osnovnu razinu Matematike, njih 61 posto, dok se Engleski uglavnom pisao na višoj razini, za to se odlučilo isto 61 posto maturanata.

– Ove godine imamo četiri posto maturanata i pristupnika više koji su polagali Matematiku i Engleski na osnovnoj razini. To je znakovito jer je to poruka koja se na neki način već nekoliko godina pojavljuje i odraz je toga da sve više fakulteta i sveučilišta traži samo osnovnu razinu za Matematiku i strani jezik. Maturanti se tome prilagođavaju, a po meni to nije dobar trend i nije dobra poruka jer to ne dovodi do podizanja kognitivne razine znanja maturanata i budućih studenata, veli Filipović.

14.000 jedinica, maturu iz Hrvatskog palo 17,9 posto učenika

Maturu nije položilo 674 gimnazijalaca, što je 250 manje nego lani. Konkretno, 632 gimnazijalaca dobilo je jednu jedinicu na maturi, njih 40 dvije jedinice, dok je dvoje gimnazijalaca palo maturu na svim obveznim predmetima. Svi oni moraju na jesenski rok jer bez toga nemaju završenu srednju školu. Što se tiče strukovnjaka, njih 40,4 posto palo je maturu, u apsolutnoj brojci 6.028, što je osam posto manje nego lani kada gotovo svaki drugi strukovnjak nije zadovoljio minimalne pragove. Ukupni broj negativnih ocjena na maturi je 14.747. Lani ih je bilo podosta više, 20.015.

Maturu iz Hrvatskog nije uspjelo položiti 17,9 posto maturanta. Lani je taj postotak bio 22,4, dakle za pet postotnih poena bio je viši. Ukupno 16,6 posto maturanata nije prošlo prag prolaznosti na eseju iz Hrvatskog, što je bolji rezultat nego lani kada je 21,7 posto maturanata palo esej iz Hrvatskog. Nulu na eseju imalo je 14,1 posto maturanata, lani 17,6 posto. To znači da su predali prazan papir, imali nedovoljan broj riječi ili nisu odgovorili na polazno pitanje. Da naglasimo, kako bi se položila matura iz Hrvatskog, maturanti moraju položiti test, u koji spada sažetak, kao i esej. Test i sažetak nije uspjelo proći 3,1 posto maturanata. Polazno djelo na eseju ove godine bilo je Prijan Lovro Augusta Šenoe.

Već tradicionalno maturanti puno bolje rješavaju Engleski nego Hrvatski. Na višoj razini iz Engleskog palo je tek jedan posto maturanata, na osnovnoj njih 9,3, što je napredak od lani kada B razinu nije položilo 16,6 posto maturanata. Na višoj razini iz Njemačkog palo je 9,4 posto maturanata, a na osnovnoj njih 21,8 posto. Upravo B razina Njemačkog jedan je od dva predmeta koji su ove godine učenici riješili lošije u odnosu na lani. Naime, lani je tu maturu palo 18,4 posto maturanta, a ove njih 21,8 posto.

Maturanti su dosta strahovali od rezultata iz Matematike, no rezultati su na tom predmetu bolji nego lani. Na višoj razini palo je 14,4 posto maturanta, lani njih 16,8 posto. Na osnovnoj prag nije zadovoljilo 16,4 posto maturanata, a lani njih 21,1 posto.

Politiku i gospodarstvo lani palo 25 posto maturanata, ove godine njih samo 4,6 posto

Najviše učenika pisalo je izborni predmet iz Fizike. I tu su rezultati bolji, lani je palo 31 posto maturanata, ove godine njih 25,5 posto. Treba reći kako u 2023. godini čak 43 posto maturanata nije prošlo Fiziku. Biologiju ove godine nije položilo 15,7 posto maturanata, Kemiju njih 20,2 posto, a Politiku i gospodarstvo samo 4,6 posto učenika. Naime, lani je PiG pao svaki četvrti učenik, 24,9 posto. Filipović je izdvojio da je Geografiju palo 3,2 posto maturanata, Informatiku 25,3 posto, Psihologiju 18,4 posto, Povijest 1,6 posto, Likovni 1,9 posto. Jedino su maturanti podbacili na Sociologiji u odnosu na lani. Naime, ove godine Sociologiju je palo 10,4 posto maturanata, lani njih 5,4 posto.

Sada je pred maturantima 48 sati žalbe. Filipović očekuje podosta žalbi, lani ih je bilo čak 5.500, od čega je uvaženo njih 1.900. Naglasio je da su ovo privremeni rezultati i da će konačni biti ponešto drukčiji, upravo zbog žalbi učenika. Na upit novinara je li odahnuo kada je ugledao bolje rezultate na eseju iz Hrvatskog, Filipović priznaje da jest kao čovjek i prosvjetar.

– No, zadaća NCVVO-a je registrirati stanje. Sigurno su odahnule škole, pojedinci i resorno Ministarstvo. Naša zadaća je, ponavljam, registrirati stanje kako bi svi u obrazovnoj politici dobili upute što treba mijenjati, odgovorio je Filipović i potom naglasio kako je matura standardizirani ispit i da na njoj treba postojati distribucija od najlošijih do najboljih te da, kao i na nacionalnim ispitima, teže Gaussovoj krivulji.

Filipović najavio blaže kazne za učenike koji koriste mobitel

Napomenuo je i da ne bi imalo smisla imati prag prolaznosti od 50 posto, kako je to na drugim ispitima u školama, jer tada se ne bi mogli razlučiti najbolji i najgori. Sam prag prolaznosti, naglašava, ništa ne govori o težini ispita. Na prolaznost, ističe, utječe prag prolaznosti, ali i težina ispita. Uvijek se može napraviti ispit koji bi prošlo 75 posto maturanta, no takav ispit ne bi imao zahtjevnost, veli Filipović.

Ukupno je poništeno 14 ispita, deset zbog posjedovanja ili korištenja nedopuštenih pomagala poput mobitela, a četiri zbog upisivanja vulgarnih znakova i simbola na ispitima. Filipović je najavio da će se ipak mijenjati Pravilnik o polaganju državne mature koji bi trebao ublažiti kazne za maturante koji koriste mobitel tijekom ispita.

Cijelu prezentaciju rezultata možete pogledati ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.

Maturanti, jeste li u srednjoj školi osjećali pritisak zbog ocjena? Je li vam nastava bila dosadna? Znate li što želite raditi u životu? Koliku plaću biste htjeli dobiti na svom prvom poslu? Svoja mišljenja podijelite u istraživanju dostupnom ovdje, a sudjelovanje je potpuno anonimno.