Doznali smo koliko je učenika prijavilo probnu maturu: Ništa od honorara za nastavnike

Ovog proljeća učenici će uz redovnu, pristupiti i probnoj maturi, ali te ispite neće vrednovati ocjenjivači u angažmanu Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Svaki od tri obvezna predmeta, Hrvatski, Engleski i Matematiku, prijavilo je oko 25 tisuća učenika, a vrednuju ih njihovi nastavnici. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama smatra je je to rad koji nastavnicima treba biti dodatno plaćen te su izračunali kako bi to ukupno koštalo pet milijuna kuna. No, u Ministarstvu ne dijele taj stav.

Ovoga proljeća, od 15. ožujka do 15. travnja, učenici će pisati probnu državnu maturu, budući da su ovogodišnji ispiti sastavljeni prema novim kurikulumima. Te probne ispite učenici su putem sustava Postani student prijavljivali do 20. prosinca.

Tri obvezna predmeta prijavilo oko 25 tisuća učenika

Naknadne prijave u sustavu više nisu moguće, ali učenici koji se nisu na vrijeme prijavili moći će se javiti svome ispitnome koordinatoru. Oni neće dobiti zapakirani ispit nego će im škola, ovisno o svojim mogućnostima, pripremiti ispit.

Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, u roku je putem sustava Postani student  Hrvatski prijavilo 25.556 učenika, s tim da ih više piše A razinu. Matematiku će na probnoj maturi pisati isto toliko pristupnika, ali ih više pristupa B razini. Na probnu iz Engleskog, prema trenutnom broju prijava, izlazi 24.688 učenika. Podatke o broju prijava za probnu maturu po razinama svakog od obveznih predmeta možete vidjeti u tablici ispod, a riječ je o podacima NCVVO-a.

Sindikat traži da se rad nastavnika dodatno plati

Za razliku od ispita redovne državne mature koju ocjenjuju ocjenjivači koje angažira NCVVO, ispite probne mature učenici pišu u svojim školama te ih vrednuju njihovi nastavnici.

Kako smo nedavno pisali, iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama ističu kako će ukupno 486 koordinatora ispita državne mature biti zaduženo s povećanim opsegom poslova i radnih zadataka, te da je ukupan broj učenika koji će imati priliku pisati probne ispite državne mature 55.522. Iz Sindikata navode i  kako će nakon provedbe probne državne mature biti će potrebno ispraviti minimalno čak 138.596 ispita te kako su analizom došli i do procjene da će ukupno biti odrađeno i 26.100 sunčanih sati dežurstva u učionici. Smatraju zato da taj rad nastavnicima treba biti dodatno plaćen te su izračunali da bi to koštalo oko pet milijuna kuna.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja poslali smo upit i hoće li nastavnici dobiti dodatan honorar.

– Interes učenika je da se upoznaju s ispitima na maturi i da profesori vide kakvo znanje imaju njihovi učenici, maturanti pa temeljem toga mogu dodatno s njima raditi ona područja koja učenici nisu dobro riješili do prave mature kako bi rezultati učenika bili bolji. Dakle, probna matura dat će povratnu informaciju, kako učenicima, tako i učiteljima pa je prema tome višestruko korisna i jednima i drugima. Nije nam poznato tko je radio spomenutu analizu NSZSSH niti koji su podatci i metodologija korišteni. Ono što svakako valja napomenuti jest činjenica da se probni ispiti u svome značenju, ali i načinu provedbe bitno razlikuju od redovnih ispita državne mature. Nadalje, ravnatelji škola zaprimili su obavijest o provedbi probnih ispita u rujnu kako bi se provedba ispita uključila u školski kurikulum za školsku godinu 2021./2022. te je na taj način rad vezan za probne ispite uključen u redovna godišnja zaduženja nastavnika, kažu nam iz MZO-a u uvodnom dijelu svog odgovora.

MZO: ‘Smatramo da su poslovi oko provođenja ispita probne mature na određeni način već plaćeni’

Naglašavaju i da se provedba probnih ispita odvija se prema Uputama za probne ispite u školskoj godini 2021./2022. ‘iz kojih je razvidno da su obveze ispitnih koordinatora bitno manje u odnosu na provedbu ispita državne mature’. Iz Ministarstva ističu i da se prema Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi posao ispitnoga koordinatora odnosi se i na druge oblike vanjskoga vrednovanja, a na samo na ispite državne mature.

– Prema navedenom Pravilniku ispitni su koordinatori honorirani tijekom čitave školske godine za svoj rad. Kao primjer ovdje napominjemo da su koordinatorski poslovi većih škola ‘zamijenjeni’ s čak 10-14 sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada tjedno i to tijekom čitave školske godine što na primjeru profesora koji zbog broja maturanata ima npr. 10 sati tjedno umanjenje norme od kolega koji nisu koordinatori što znači da rade cca 400 sati manje na godišnjoj razini od kolega u zbornici koji nisu ispitni koordinatori. U skladu s navedenim smatramo da su poslovi oko provođenja ispita probne mature na određeni način već plaćeni te da nema potrebe za dodatnim honoriranjem, zaključuju iz Ministarstva.