[Matura '21] Najbolje ocjene lani su bile na Vjeronauku: Pogledajte kako izgleda taj i ispit iz Etike

Etika i Vjeronauk poprilično su nepopularni predmeti na državnoj maturi. Prošle godine ukupno ih je prema podacima iz e-Rudnika Ministarstva pisalo manje od stotinu ljudi. Vjeronauk je izborni predmet na kojemu su pristupnici postigli najbolju ocjenu, u prosjeku 3,40, dok je prosječna ocjena na Etici bila niža – 2,64. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je ispitne kataloge iz oba predmeta za maturu u 2021.

Prema kalendaru objavljenom za maturu u ovoj školskoj godini, ispit iz Vjeronauka piše se 16. lipnja, a onaj iz Etike 23. lipnja.

Vjeronauk

Prema ispitnom katalogu, ispitom iz Vjeronauka provjerava se pristupnikovo: poznavanje i razumijevanje temelja kršćanske vjere, poznavanje i razumijevanje života i povijesti Crkve te poznavanje i razumijevanje područja življenja

kršćanske vjere u suvremenome svijetu. Od 6. stranice ispitnog kataloga (pri dnu teksta) navedeni su konkretni sadržaji koje pristupnik treba usvojiti kako bi uspješno riješili ispit iz Vjeronauka.

Ispit iz Vjeronauka sadrži 40 zadataka, a najviše njih odnosi se na poglavlje o temeljima kršćanske vjere. Ispit traje 70 minuta bez stanke.

Točnim rješavanjem zadataka pristupnik može ostvariti najviše 45 bodova. A kako bi ispit što uspješnije riješili, pristupnicima se savjetuje proučavanje područja ispitivanja te primjera zadataka te rješavanje provedenih ispita.

Napomenimo kako je prošle godine prosječna postotna riješenost ovog ispita bila između 61 i 70%, dok je bodovni prag za dvojku iznosio 33%.

Etika

Etika je jedan od izbornih predmeta na kojima učenici pišu esej. Prema ispitnom katalogu za taj predmet, ispitom se provjerava može li pristupnik prepoznati i odrediti specifične etičke pojmove i pojmove srodnih disciplina te pojedine probleme koji ulaze u opseg etičkih rasprava te dvojbe i izabrane modele razrješavanja tih dvojbi. Oni koji odaberu Etiku na maturi također moraju na tekstu, odnosno eseju, primijeniti određena činjenična i konceptualna znanja i argumentacije konkretnih problema iz etike, analizirati ih i u konačnici izvesti argumentirani stav.

U katalogu stoji kako se ispit iz Etike sastoji se od dviju ispitnih cjelina koje sadržavaju ukupno 26 zadataka, a pristupnik u ispitu može ostvariti najviše 55 bodova. Prva ispitna cjelina sastavljena je od 25 zadataka i donosi ukupno 25 bodova, a drugu ispitnu cjelinu čini zadatak esejskoga tipa koji donosi njih 30. Stanke između dva dijela ispita nema i on ukupno traje 120 minuta.

NCVVO preporučuje da se za prvi se dio ispita pristupnici pripremaju prema obrazovnim ishodima iz ovoga ispitnoga kataloga, a za esej pristupnik treba uz pomoć nastavnika i proučavanjem izvornih tekstova iz udžbenika i dodatne literature vježbati etičku argumentaciju u pisanome obliku. Za uvježbavanje pisanja eseja pristupnicima se preporučuje upotreba oglednoga primjera esejskoga tipa zadatka iz ovoga ispitnoga kataloga.

Već smo u uvodu spomenuli da je prosječna ocjena na Etici bila 2,64, a prosječna postotna riješenost tog ispita kretala se između 41 i 50%. Prag prolaznosti za ocjenu dovoljan bio je 30%.

Detaljnije o tome što vas ove godine očekuje na maturama iz Etike i Vjeronauka možete pročitati u katalogu koji slijedi, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu. Za bolju pripremu bacite pogled na pitanja s prijašnjih godina i svoje znanje testirajte u sustavu kvizovi.srednja.hr pod temom ‘Državna matura’.

Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našoj Facebook stranici Maturanti 2021. i u grupi Maturanti 2020./2021. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.