NCVVO se oglasio oko objave rezultata mature po školama: Pojašnjavaju zašto je to problematično

Prije desetak dana Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je treću ‘verziju’ Školskog e-Rudnika, u kojemu su po prvi puta javno dostupni prosjeci ocjena na obaveznim ispitima mature za svaku gimnaziju u Hrvatskoj. Posljednja godina za koju su dostupni podaci je 2017./2018., dok podaci s posljednje državne mature još nisu dostupni jer ih Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nije upisao u sustav e-matice. Na naš upit kada će to učiniti iz NCVVO-a nisu odgovorili. No, ovih dana objavljeno je priopćenje u kojem se na neki način iznosi kritika na objavu rezultata mature po školama. Pojasnili su i zašto se ‘kvaliteta škole’ ne može mjeriti samo rezultatima mature.

– Po prvi puta ove godine, iz meni potpuno nerazumljivih razloga, ravnateljica NCVVO-a odlučila je da ne upisuju još uvijek podatke za prošlogodišnju maturu u e-maticu. Naravno mi inzistiramo na tome jer to tako ne može biti. E-matica je službena matica i moraju biti upisani podaci za prošlu godinu jer se ništa u međuvremenu vezano uz pravilnike ili zakone vezano uz to nije promijenilo. Ovo je važna povratna informacija školama za unaprjeđenje načina rada, rekla je ministrica Blaženka Divjak na predstavljanju sustava Školski e-Rudnik vol.3 u kojem su po prvi puta javno dostupni rezultati mature za sve gimnazije u Hrvatskoj.

Zaštita osobnih podataka

Iz NCVVO-a su na ovu prozivku odgovorili priopćenjem u kojem ističu kako se ‘tijekom provedbe istraživanja, a posebice ispitivanja znanja, vode prvenstveno pozitivnim propisima zaštite osobnih podataka te relevantnim znanstvenim etičkim kodeksima.’

– Centar svake godine izvještava zainteresiranu javnost o rezultatima ispita državne mature te o rezultatima ostalih provedenih ispita i istraživanja. Rezultati ispita državne mature služe za upise na visoka učilišta i daljnje analize s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete odgojno-obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj. S obzirom na činjenicu da je riječ o ispitima visokoga rizika čija je funkcija završetak školovanja učenika gimnazijskih programa te upis na visoka učilišta učenika gimnazijskih, strukovnih i umjetničkih programa, pri odabiru analize i izvještavanju o rezultatima tih ispita potrebno je biti vrlo oprezan. Isto tako, iznimno je važno razumjeti metodologiju, ciljeve i ograničenja provedbe ispita državne mature kao i mogućnosti njihova poopćavanja odnosno generalizacije, napominju iz NCVVO-a.

‘Kvaliteta škole’ ne može se mjeriti samo rezultatima jednog ispita

Dodaju, ‘kvaliteta škole’ je koncept koji nije moguće svesti na jednu mjeru, poput rezultata na ispitu, u ovom slučaju mature.

– Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitoga sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jest uvođenje i sustavno provođenje nacionalnih ispita kojima se mjere postignuća učenika u ključnim točkama obrazovnoga ciklusa. Nadalje, kada je riječ o ispitima državne mature, čak i ako se adekvatno definira ‘prosječni rezultat’ na razini pojedine škole, na njega svake godine utječe niz čimbenika kao što su veličina škole, broj pristupnika, broj odabranih ispita, razina odabranih ispita, program koji škola provodi itd. Učenici zbog želje za upisom na određeno visoko učilište polažu razinu ispita koja nužno ne odgovara njihovim sposobnostima, već uvjetima učilišta. Zbog svega navedenog upitna je povratna sprega upotrebe uprosječenoga rezultata u ispitima državne mature, izraženoga na razini osnovne ili srednje škole, na mogućnost unapređenja kvalitete pojedine odgojno-obrazovne ustanove, smatraju u NCVVO-u.

Rezultat rangiranja putem ispita: Priprema samo za taj ispit

Na samom predstavljanju Školskoj e-Rudnika ministrica je ustvrdila da’moramo raditi na tome da postoji i zdrava konkurencija među školama’. Citirajući više stručnih izvora, u NCVVO-u navode zaključke stručnjaka o rangiranju škola. Poručuju da je ‘iznimno nezahvalno koristiti se aritmetičkim sredinama rezultata i postotkom postignuća učenika u ispitima jer se ovisno o korištenoj metodologiji mogu dobiti potpuno drukčiji rezultati pojedine škole’. Uz to, postoji šansa da će se škole koje prema određenome načinu računanja uspjeha postižu lošije rezultate,  vrlo brzo suočiti s padom interesa za upis.

Glavna negativna posljedica škola jest da se time stvara veći pritiska na učitelje i na učenike za postizanje izvrsnoga rezultata na ispitu, što dovodi do sužavanja kurikula i pripremanja učenika isključivo za određeni ispit.

– Isticanje uspješnosti ili rangiranje odgojno-obrazovnih ustanova neminovno utječe na sustav osiguravanja kvalitete obrazovanja, a o tome prevladavaju li pozitivni ili negativni učinici toga utjecaja, može se govoriti tek nakon određenoga vremena i provedenih analiza. Neosporno je da se na temelju jednoga pokazatelja ne može govoriti o ukupnoj kvaliteti škole niti se samo na temelju jednoga pokazatelja, u ovome slučaju rezultata državne mature, mogu donositi informirane odluke. Stoga suvremeni autori naglašavaju da je za donošenje informiranih odluka nužno uzeti u obzir demografske i socioekonomske podatke učenika pojedine škole kao i više procesnih pokazatelja (npr. vrijeme provedeno u različitim oblicima nastavnih aktivnosti, stavove učenika i roditelja, prisutnost na nastavi, prosječno vrijeme poučavanja po učeniku itd.). Nadalje, važno je uzeti u obzir i rezultate najnovijega PISA 2018. istraživanja koje pokazuje da su razlike unutar škola Republike Hrvatske često veće od razlika među školama, poručuju iz Centra.

Usporedba vlastitih rezultata kroz godine

Dodaju, na kraju, NCVVO provedbom samovrednovanja i vanjskoga vrednovanja kontinuirano pruža podršku školama u unapređenju kvalitete rada.

– Brojni pokazatelji potiču škole da što objektivnije sagledaju svoje jake i slabije strane te da planiraju poboljšanja u različitim područjima djelovanja. Pritom se škole uspoređuju same sa sobom i/ili s nacionalnim prosjecima na temelju čega planiraju daljnji razvoj. Uvažavajući sve specifičnosti i uvjete u kojima pojedina škola djeluje, usporedba rezultata pojedine škole tijekom vremena uputnija je od međusobne usporedbe škola. Kao što su pokazala brojna istraživanja, kvalitetu škole čine procesi gdje su u središtu učenici, učitelji, nastavnici i svi drugi djelatnici, roditelji te lokalna zajednica. Kvaliteta škole je višeslojan i multidimenzionalan koncept koji se ne može svesti na jedan uprosječeni rezultat. Kvaliteta u obrazovanju označava proces koji se sustavno i kontinuirano gradi u sinergiji sa svim ključnim dionicima, zaključak je NCVVO-a.

Napomenimo za kraj kako smo nedavno o temi javne dostupnosti rezultata mature po školama, razgovarali i sa  dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, bivšom članicom Ekspertne radne skupine za provedbu kurukularne reforme. I ona tvrdi da usporedba škola prema uspjehu na maturi može biti štetna. U trci za najboljim rezultatima na maturi, napominje, događaju se negativni povratni učinci na učenje i poučavanje.

– Cijeli kurikulum se svodi samo na predmete koji se polažu na maturi i koji su predmet usporedbi, a uči se i bolje rečeno, ‘drila’ samo ono što se na tim ispitima ispituje, kazala nam je Ristić Dedić, a više možete pročitati ovdje.