Državna matura: 'Na ispitu iz povijesti nije bitno iz koje ste škole'

Tomislav Galović je zaposlen na Odsjeku za povijest i Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali je također u stručnoj radnoj skupini koja sastavlja ispite iz povijesti na državnoj maturi. Od profesora smo saznali kako funkcionira skupina te o čemu vode računa prilikom sastavljanja pitanja.

Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Tomislav Galović je jedan od pet članova stručne radne skupine koja sastavlja ispite iz povijesti na državnoj maturi. Kako su ispiti za ovogodišnje maturante već neko vrijeme spremni, odlučili smo saznati ponešto o njima.

www.novilist.hr

Ispitna literatura je propisana

Iz Galovićevih riječi se može vidjeti kako je sam proces sastavljanja i ispravljanja pitanja sličan za sve predmete. Pitanja se sastavljaju godinu dana unaprijed, zatim prolaze vanjsku recenziju, lekturu te zadnju provjeru pravopisnih i gramatičkih grešaka. Ispravljanje ručno obavljaju obučene skupine pri NCVVO-u koje nadgleda stručna radna skupina te se dodatno pregledavaju zadaci otvorenog tipa.

Kad se konkretno gleda rad skupine iz povijesti, sastavljanje pitanja ovisi ponajprije od međusobnog dogovara članova i voditeljice skupine Dunje Modrić-Blivajs. Galović nam je objasnio kako je njegov afinitet usmjeren prema srednjovjekovnoj povijesti.

– Kao prvo ispitna literatura je propisana, a ispitno gradivo omeđeno u Ispitnom katalogu iz Povijesti. To su naše smjernice za sastavljanje pitanja. Naime, onomu tko nije upoznat s procesom nastanka ispita državne mature lako može upasti u zamku, pa zato i dolazi do određenih nesporazuma kada se pojedinci iščuđavaju zašto ovoga ili onoga nema u maturi, istaknuo je Galović. Nadodao je kako se ovim ispitom od 80 pitanja provjerava u kojoj su mjeri pristupnici savladali gradivo iz opće i nacionalne povijesti od prapovijesti do suvremenoga doba.

Teško je odrediti koja su pitanja teža

Ispit iz povijesti sastoji se od dviju ispitnih cjelina. Jednom se provjerava poznavanje temeljne povijesne terminologije, događaja, pojava i procesa, a drugom razumijevanje uzročno-posljedičnih veza, slijeda povijesnih događaja, pojava i procesa, povijesnih promjena i kontinuiteta, povijesnih izvora, povijesnih zemljovida i kronoloških i statističkih tablica.

– Mi nemamo razine poznavanja ispitnog gradiva već je ispit na državnoj maturi iz povijesti jedinstven i jednak za sve pristupnike neovisno od toga dolaze li oni iz klasične gimnazije ili pak strukovne škole, stoga je teško odrediti omjer težih i lakših pitanja, odgovor je pofesora Galovića na pitanje kako rangiraju pitanja.

Svaka priprema je nužna i dobrodošla

Što se tiče privatnih priprema, prvenstveno za povijest, ali i za sve druge predmete, profesor je napisao kako je svaka priprema nužna, ali i dobrodošla ako za svoj ishod ima dobre rezultate. Prema njegovim riječima svatko ima slobodu u odlučivanju hoće li se sam pripremati ili pak prepustiti u ruke nekome drugome.

Skrenuo je pažnju na to kako postoje priručnici za pripremu mature koji mogu biti od stanovite koristi te kako treba voditi računa o tome da nivo znanja i uvjeti nisu u svakoj školi identični, nego variraju od mjesta do mjesta.

– Na koncu mogu samo sa zadovoljstvom konstatirati da je državna matura iznimno važan iskorak u našem obrazovno-odgojnom procesu, a ustroj NCVVO-a ključan korak prema europskom školstvu kojemu mi svakako pripadamo, ali uvjetima, opremom i resursima, u njemu tek djelomično participiramo, zaključio je Galović.