Rektor zaziva promjenu na maturi: 'Učenici koji su sada zakinuti mogli bi birati'

Temeljito poznavanje nekog književnog djela Kafke ili Dostojevskog nije za sve učenike najprimjereniji način da završe srednju školu, govori rektor privatnog Sveučilišta Algebra Bernays. Kaže kako bi učenicima strukovnih škola na maturi iz Hrvatskoga trebalo ponuditi pisanje eseja iz neke poznate teme iz opće kulture. Kako detaljno objašnjava, takva mogućnost biranja uz klasični esej dobro bi im došla zbog još uvijek manje satnice Hrvatskog u strukovnim školama u odnosu na gimnazijalce, dok bi se i dalje ocjenjivala funkcionalna pismenost, rječnik, gramatika te pisano izražavanje.

Kako bi položili maturu iz Hrvatskog jezika, učenici moraju ostvariti prolaz na dva ključna dijela ispita. Prvi dio jest ispit čitanja, književnosti i jezika te sažetak, dok je drugi školski esej. Tako se u dijelu jezika provjerava primjena pravila jezičnoga ustroja, točna uporaba riječi ili izraza u kontekstu te povijesni razvoj hrvatskoga jezika i pisma. Na sažetku, uz izdvajanje osnovnih misli teksta, njegove teme i namjene, posebno se boduje primjena norme hrvatskoga standardnog jezika. Konkretno, sažetak ukupno nosi devet bodova, a najviše tri boda može se dobiti ‘na račun’ jezične točnosti. I u eseju učenici trebaju pokazati poznavanje pravopisa i gramatike ili, kako stoji u ispitnom katalogu, primjenjivati jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika te upotrebljavati rječnik primjeren stilu školskoga eseja i rasponu. Od 15 bodova na eseju, najviše tri dobiva se za upotrebu rječnika, a još s najviše tri boda ocjenjuje se pravopisna i gramatička točnost.

Dakle, na maturi iz Hrvatskog jezika provjerava se znanje pravopisa i gramatike. Zato nas je ponukalo ono što je na sjednici Rektorskog zbora prije nekoliko mjeseci kazao rektor privatnog Sveučilišta Algebra Bernays Mislav Balković. Istaknuo je kako esej iz Hrvatskog na maturi nije ispit funkcionalne pismenosti već ispit poznavanja lektire pa je predložio uvođenje dvije opcije eseja. Jedna koja bi se odnosila na poznavanje lektira i druga koja bi ocjenjivala elementarnu pismenost. Takvo rješenje, iznio je tada, po njemu bi bilo primjerenije različitim potrebama studijskih programa.

‘Podatci pokazuju nejednaku razinu pripremljenosti učenika strukovnih škola i gimnazija za ispit koji trenutno ima samo jednu razinu’

Kontaktirali smo Balkovića kako bi nam detaljnije pojasnio svoju ideju. Odmah na početku istaknuli smo mu kako sadašnji koncept eseja boduje pravopisnu i gramatičku točnost te upotrebu rječnika. Priupitali smo zašto smatra da provjera pismenosti na toj razini nije dovoljna.

– Dovoljna je, samo je pitanje je li optimalna. Naime, trenutni koncept provedbe jedinstvene razine ispita ih hrvatskog jezika uključuje test koji pokriva čitanje, književnost i hrvatski jezik, pisani sažetak i školski interpretacijski esej. Kroz esej od najmanje 440 riječi na temelju zadanog polaznog teksta koji je povezan s književnopovijesnim djelom i smjernica ocjenjuju se znanje i spoznaje o književnim djelima na temelju teorije književnosti i povijesti književnosti, ali isto tako i sposobnost argumentacije, korištenje rječnika, kao i pravopisna i gramatička točnost. Ovaj dio ispita na državnoj maturi ključni naglasak stavlja na temeljito poznavanje i razumijevanje zadanih dijela iz lektire jer bez toga nije moguće odgovoriti na polazno pitanje, nije moguće napraviti analizu i zapravo element provjere rječnika i pravopisne odnosno gramatičke točnosti kod kandidata koji ne poznaju djelo nije provediv. Činjenica da je 2023. godine uvedena jedinstvena razina državne mature te rezultati provedbe ispita državne mature koji su nakon toga slijedili pokazuju kako upravo ovako postavljen esej predstavlja značajan problem dijelu učenika strukovnih škola. Tako je primjerice u 2023./2024. čak trećina učenika strukovnih škola pala upravo na ovom dijelu ispita, pri čemu je gotovo 28 posto učenika dobilo nulu iz eseja. Ovakav rezultat potaknuo je rasprave kako na Zboru veleučilišta tako i na Rektorskom zboru jer on pokazuje nejednaku razinu pripremljenosti učenika strukovnih škola i gimnazija za ispit koji trenutno ima samo jednu razinu pa svi pišu isto, započinje Balković.

Nastavlja kako su se nakon rasprava na spomenutim tijelima iskristalizirali pojedini prijedlozi kojima bi se matura iz Hrvatskog prilagodila svim učenicima. Izdvojio je kako nešto manje od 30 posto srednjoškolaca pohađa gimnaziju gdje se prvenstveno učenike priprema za nastavak školovanja u visokom obrazovanju, dok je oko 50 posto učenika u četverogodišnjim i petogodišnjim srednjim strukovnim školama koje su u dosadašnjim programima bile usmjerene na dva cilja.

– Prvi je bio priprema za brzu tranziciju na tržište rada nakon srednje škole, a drugi je bio nastavak obrazovanja. Time su pojedini programi i  njihovi učenici bili zakinuti za veći ili manji broj sati nastave hrvatskog jezika u odnosu na njihove vršnjake koji su pohađali gimnazije. To je i jedan od razloga zašto je esej u 2023./2024 .bio problematičan za trećinu svih strukovnih pristupnika i za samo tri posto onih koji dolaze iz gimnazija. Iako je će ovaj problem biti riješen uvođenjem novih kurikuluma u srednje strukovne škole, što je učinjeno u jesen prošle godine, još će nekoliko generacija učenika maturirati po ‘starim’ programima pa je rasprava o ispitu iz hrvatskog jezika i njegovoj prilagođenosti svim učenicima koji ga polažu da bi završili srednju školu svakako opravdana, navodi Balković.

‘Drugu mogućnost mogli bi birati učenici koji su sada zakinuti u smislu broja sati i programa koji su pohađali u srednjoj školi’

Ono što zaziva Balković zapravo je da bi učenici strukovnih škola na maturi mogli birati žele li pisati školski esej na temelju nekog polaznog teksta s popisa ranije utvrđenih djela, kao što je to sada, ili da esej pišu o nekoj temi iz opće kulture. Time bi se u eseju, nastavlja Balković, ocjenjivala funkcionalna pismenost, rječnik, gramatika i pismeno izražavanje i za one kandidate koji su slabiji u području lektire i čiji karijerni ciljevi i programi učenja hrvatskog jezika nisu nužno jednaki onima koje imaju gimnazijalci.

– Načelna je rasprava išla prema prijedlogu koji bi osigurao dvije mogućnosti kod eseja, pri čemu bi ovu drugu mogućnost mogli birati učenici koji su sada zakinuti u smislu broja sati i programa koji su pohađali u srednjoj školi u odnosu na učenike gimnazije kojima je, kako to pokazuju rezultati, ovakav pristup dobro prilagođen, navodi Balković.

U ovom kontekstu valja podsjetiti i da su na prvoj maturi daleke školske godine 2009./10. maturanti mogli birati između interpretativnog i raspravljačkog eseja. Na sljedećoj maturi moglo se birati između dva interpretativna eseja, a nakon toga praksa u kojoj su maturanti mogli birati temu je prestala. Da bi trebala postojati opcija biranja raspravljačkog eseja, ranije su nam potvrdili i s Instituta za hrvatski jezik. O promjenama koje su itekako nužne na eseju iz Hrvatskog prošle je godine za srednja.hr govorila i sveučilišna profesorica iz Rijeke.

– U raspravi o prijedlogu uvođenja dodatne opcije kod izbora teme eseja nije dovedena u pitanje potreba poznavanja hrvatskog kao materinjeg jezika, ne samo zbog sporazumijevanja nego i zbog kulture i identiteta. Ono o čemu jesmo razgovarali je da možda temeljito poznavanje nekog književnog djela Kafke ili Dostojevskog nije za sve učenike najprimjereniji način da završe srednju školu i da bi mogućnost pisanja eseja iz neke poznate teme iz opće kulture bila primjerena alternativa, dodaje Balković.

Smatra kako je pisanje sažetka na maturi potrebno

S obzirom na to kako je Balković kazao kako bi ovo rješenje bilo primjerenije različitim potrebama studijskih programa, pitamo ga za koje bi  točno studije takvo što vrijedilo. Odgovara da su u ovom slučaju studiji sekundarni, već je primarno osigurati jednake uvjete završetka srednje škole za učenike koji nisu svi imali istu razinu pripreme za jedinstveni ispit.

– Kod studija nije jednaka razina pojedinih srednjoškolskih znanja na kojima se dalje gradi znanje u visokom obrazovanju. Tako primjerice studiji u području tehničkih znanosti traže bolje poznavanje matematike, dok oni u području humanističkih ili društvenih znanosti traže bolje poznavanje hrvatskog jezika, razjašnjava Balković te napominje kako smatra da je sažetak na maturi – uveden 2023. godine – i dalje potreban u ovakvom obliku jer je po njemu analiza kratkog teksta i pisanje sažetka od 200 do 250 riječi važna sposobnost koja demonstrira razumijevanje pročitanog teksta.

Pitali ga o ideji jedne razine mature iz Matematike: ‘Neke učenike time bismo nepotrebno dovodili u neravnopravan položaj’

Priliku iskorištavamo da Balkovića pitamo i o najavi uvođenja jedinstvene razine mature iz Matematike, zbog čega su se ranije rektori bunili. Balković potvrđuje kako su na Rektorskom zboru zaključili kako bi jedna razina iz Matematike sada bila korak u krivom smjeru.

– Djelomično je to tako jer, kao što sam već pojasnio, ne treba za sve karijerne puteve ili ako hoćete za sve studije ista razina matematike. S druge strane, baš kao i s hrvatskim jezikom, trenutno nemaju svi učenici srednje škole isti program niti pripremu iz matematike pa bi neke od njih time nepotrebno dovodili u neravnopravan položaj s onima koji su pohađali više sati i ekstenzivniji program matematike. Za četiri godine kad na ispite državne mature izađu prve generacije strukovnih učenika koji su pohađali nove strukovne programe koji imaju jednak broj sati i koji su pohađali jednak program obveznih predmeta državne mature kao i prosječni gimnazijski učenici, o uvođenju jedinstvene razine ispita iz matematike bismo mogli razgovarati, zaključio je Balković, a slično je prošlog ljeta o temi kazao i ravnatelj NCVVO-a.