Bez 'šminkanja' prosjeka: U ovoj školi zaključne ocjene na Hrvatskom iste su kao na maturi

Velik raskorak između školskih zaključnih ocjena i rezultata na državnoj maturi ponovio se i 2025. godine. I dok u nekim školama razlike prelaze jednu cijelu ocjenu, postoje i primjeri poput Gimnazije Beli Manastir gdje odstupanja na ključnom predmetu, Hrvatskom jeziku, uopće nema. Rezultat je to, kažu iz škole, realnog i dosljednog ocjenjivanja učenika.

Da postoji veliki raskorak u školskim i ocjenama učenika na svojevrsnom vanjskom vrednovanju znanja, državnoj maturi, više ne iznenađuje. Takva situacija ponovila se i u 2025. godini, pokazuju novi podaci Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Na Hrvatskom velike razlike u ocjenama u školi i na maturi

Već smo pisali da je A razinu mature palo 262 učenika koji su iz nekog predmeta imali peticu, a 1.528 odlikaša dobilo je dvojku. Odstupanje je veliko i na Hrvatskom jeziku, ispitu od kojeg učenici često najviše strepe. Školarci ga polažu na jednoj razini, a da bi položili čitav ispit, moraju ostvariti minimalni prag i na eseju i na testu sa sažetkom. Na Hrvatskom je tako u 2025. prosječna školska ocjena učenika 3,62, a ti isti školarci na maturi su imali prosjek 2,65.

‘Ocjenjujemo realno i dosljedno, to se odražava i na maturi’

Ipak, u nekim je školama situacija suprotna, a u Školskom e-Rudniku one su istaknute kao primjeri dobre prakse. To znači da im školske ocjene u odnosu na prosjek na A razini odstupaju manje od pet posto. Tako je u Gimnaziji Beli Manastir odstupanje školskih i ocjena na maturi iz Hrvatskog jezika ravno – nula posto. Prosjek školskih ocjena na tom je ispitu 3,41 i identična je prosječna ocjena učenika na maturi iz Hrvatskog.

– Činjenica da u našoj školi ne postoji odstupanje između zaključnih ocjena i rezultata na maturi iz Hrvatskog jezika ne doživljavamo kao cilj sam po sebi, već kao prirodan rezultat dugogodišnjeg sustavnog rada. Posebno bih istaknula da nastavu Hrvatskog jezika u Gimnaziji Beli Manastir izvodi profesorica Janja Matijević, što omogućuje dosljednost u kriterijima vrednovanja, kontinuitet u praćenju učenika i jasno postavljena očekivanja tijekom cijelog njihova školovanja. Naglasak je na transparentnom ocjenjivanju, redovitom praćenju napretka te usklađivanju nastavnih ishoda s onima koji se provjeravaju na državnoj maturi. Učenici su tijekom nastavne godine upoznati s tipovima zadataka i zahtjevima mature, ali bez ‘učenja za test’, već kroz kvalitetnu obradu sadržaja, razvoj čitalačke pismenosti i argumentiranog izražavanja. Ne bismo rekli da se učenici ocjenjuju strože ili blaže nego drugdje, već realno i dosljedno, što se potom odražava i na rezultate na maturi, kaže za srednja.hr ravnateljica Suzana Periša.

A zašto su onda u nekim školama odstupanja rako velika? Periša smatra da su razlozi višeslojni, ali i nabraja neka moguća rješenja.

–  Dijelom se mogu povezati s različitim pristupima vrednovanju, pritiscima okoline, ali i s razinom usklađenosti nastave s ishodima državne mature. Smatram da bi većoj podudarnosti pridonijelo dodatno osnaživanje zajedničkih kriterija vrednovanja, stručna razmjena primjera dobre prakse te korištenje rezultata mature kao alata za samovrednovanje i unapređenje rada, a ne kao sredstva rangiranja škola, ističe ravnateljica.

U Gimnaziji Beli Manastir javnu dostupnost podataka o usporedbi školskog uspjeha i rezultata na maturi smatraju korisnim alatom ako se koriste odgovorno i u kontekstu unapređenja kvalitete rada.

– Za školu su ti podaci vrijedni jer omogućuju objektivniji uvid u vlastite snage i područja za poboljšanje, osobito u planiranju rada s maturantima. Važno je pritom da se podaci ne promatraju izolirano, već uvažavajući specifičnosti svake škole i njezina okruženja, ističe Periša.