Učenici iz ovih županija najgore riješili maturu: 'Sve je teže motivirati ih za rad'

Državnu maturu prošle godine najgore su napisali učenici iz Bjelovarsko-bilogorske, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. Ravnatelji s kojima smo razgovarali ističu da u tim županijama prevladavaju strukovne škole, čiji se učenici ne mogu pripremiti za maturu jednako kao gimnazijalci. Ipak i u tim županijama ima pozitivnih primjera.

Ispiti državne mature sve su bliže, a mnogi maturanti već su duboko u pripremama. Prošle godine maturanti su najbolje riješili ispite više razine iz Engleskog, a najgore ispite iz osnovne razine iz Matematike. Od izbornih predmeta najbolje su napisali Francuski jezik, a najgore Fiziku.

NCVVO je objavio i rezultate ispita državne mature po županijama, iz kojih se vidi da nisu učenici iz svih županija bili jednako spremni. Ispite su najgore u prosjeku riješili učenici iz Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Jako mali udio gimnazijalaca

Učenici iz Ličko-senjske županije bili među onima koji su najgore riješili ispite iz Hrvatskog, obje razine Engleskog, obje razine Matematike te Fizike. Pročelnica Upravnog odjela za školstvo, sport i kulturu Valentina Zdunić napominje nam da je samo 22 posto učenika ove županije, koji su prošle godine pisali maturu, pohađalo gimnazije.

– Učenici koji pohađaju opće gimnazije u našoj županiji uz redovnu nastavu obveznih predmeta na maturi čija je satnica viša od stanice u strukovnim programima, a kurikulumi znatno sadržajniji i opsežniji, imaju mogućnost pohađanja izborne i fakultativne nastave u trećem i četvrtom razredu što doprinosi boljoj pripremi učenika i svakako boljim rezultatima koji su i vidljivi u prikazima pojedinih škola. Tako su srednje škole u našoj županiji s gimnazijskim programima ostvarile dobar i vrlo dobar rezultat s obzirom na državni prosjek, a neke su uvrštene i među 20 najboljih u RH iz Matematike, navodi pročelnica.

‘Potičemo povratak u našu županiju’

Kaže da su stoga zadovoljni postignutim rezultatima. Međutim priznaje da dio učenika maturi pristupa bez sustavne pripreme ili jasne potrebe za njegovim polaganjem. Ulogu imaju i motivacijski i psihološki čimbenici, razina osobne odgovornosti i percepcija važnosti ispita. Neki učenici bez potrebe i konzultacije s nastavnicima prijavljuju višu razinu Matematike ili Engleskog, a na kraju se pokaže da im ta razina nije potrebna za ciljani studij, odgovaraju nam iz Županije.

– Izazovi su isti u cijeloj Republici Hrvatskoj. Ličko-senjska županija ide ukorak sa svim novinama, strategijama i inovacijama, pružajući stabilnost i potporu svim osnovnim i srednjim školama kojima je osnivač. S obzirom na manji broj učenika, a s vjerom kako će se demografska slika mijenjati u budućnosti, kontinuirano i svesrdno ulažemo u nastavnički kadar i pratimo deficitarna zanimanja te stipendiranjem mladih ljudi potičemo povratak u našu županiju, svjesni u potpunosti kako je ulaganje u obrazovanje od iznimne važnosti, odgovaraju nam iz Županije, navodeći da financiraju provođenje obrazovnih aktivnosti u području STEM-a.

Iako smo poslali upite svim ravnateljima srednjih škola u Ličko-senjskoj županiji, ni jedan nam nije odgovorio na pitanja o tome za što ‘krive’ nizak plasman županije na državnoj maturi.

‘Škole će ponuditi besplatne pripreme’

Učenici iz Sisačko-moslavačke županije bili su među onima koji su najgore riješili ispite viših razina Matematike i Engleskog te ispite iz Biologije, Kemija i PiG-a.

Na upit Sisačko-moslavačka županija nam nije izravno komentirala rezultate matura, ali su naglasili da nastavnička i razredna vijeća provode redovite analize uspjeha učenika. Pišu nam da su na satovima razrednika planirane radionice za upravljanje stresom i strategijama učenja kako bi se smanjila anksioznost na ispitima. Dodaju i da nastavnici tijekom školske godine i po njenom završetku volonterski organiziraju pripreme za ispite državne mature i vježbanje pisanja eseja, a Županija razmatra i organiziranje priprema za državnu maturu i u terminima školskih praznika.

– Kao i do sada škole će učenicima ponuditi besplatne pripreme za državnu maturu, no za uspjeh su ključni redovito pohađanje, samostalni rad i učenje te motiviranost učenika. Stvaranje uvjeta za razvoj obrazovanja, jedan je od prioriteta Sisačko-moslavačke županije što potvrđuju brojni projekti izgradnje, dogradnje i obnove škola i školskih dvorana, ulaganja u modernu opremu te otvaranje novih učeničkih domova, odgovorili su nam i naveli niz projekata.

Problem su im nestručne zamjene

Davor Jaredić, ravnatelj Strukovne škole Sisak odgovorio nam je da je najveći problem koji je škola primijetila nemotiviranost učenika. Rezultati učenika iz njihove škole podjednaki su zadnjih nekoliko godina, a prošle godine su imali i iznadprosječno dobre rezultate iz više razine Engleskog.

– Najveći problem nam je u nekim zanimanjima (smjerovima) pronaći nastavnike s odgovarajućom stručnom spremom (nedostaju nam profesori Fizike, Informatike, Matematike, Psihologije, dipl. ing Građevine itd.) te nam se nestručnim zamjenama smanjuje i kvaliteta nastave. Također je sve teže motivirati učenike za rad, učenje i nastavu jer u društvu u kojem su njima glavni uzori influenceri i brza (laka) zarada teško ih je motivirati za znanjem, priča nam ravnatelj Jaredić.

Dodaje da kao škola organiziraju pripreme za maturu u školi te sastavljaju informativne brošure za učenike. U planovima im nisu neke dodatne promjene, ali ravnatelj smatra da bi Županija možda trebala organizirati dodatne pripreme za učenike.

‘Imamo problem s Hrvatskim’

Učenici iz Bjelovarsko-bilogorske županije bili su među onima koji su najgore riješili ispite Hrvatskog, obje razine Engleskog, više razine Matematike te ispite iz Fizike. Više puta ponovili smo upit Uredu župana i Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i udruge, no do zaključivanja teksta nije nam stigao njihov odgovor. Međutim dobili smo odgovor više škola. Dario Malogorski, ravnatelj Tehničke škole Bjelovar zadovoljan je podrškom osnivača, odnosno Županije. Međutim kaže nam da smatra da rezultati učenika na maturi trebaju biti bolji.

– U kontaktu sam s ravnateljima sličnih škola u Republici Hrvatskoj, većinom imamo problem s Hrvatskim jezikom jer učenici većinom nastavljaju školovanje na tehničkim visokim učilištima gdje im za upis treba samo prolaz na ispitu državne mature i s tom idejom i pristupaju ispitu državne mature iz Hrvatskog jezika. Mi smo strukovna škola koju polaze učenici iz sektora graditeljstva, strojarstva i elektrotehnike i računalstva i prvenstvena misija nam je priprema učenika za svijet rada. U školskoj godini 2024./2025. je iz naše škole 77,17 posto učenika koji su pisali ispite državne mature nastavilo školovanje na visokim učilištima, što smatram vrlo visokim postotkom za strukovnu školu. Na ispite su izašla 92 učenika od 103 učenika završnih razreda, podijelio je s nama ravnatelj Malogorski.

‘Kad matura nije obvezna, učenici se rjeđe sustavno pripremaju’

S time se slaže Nataša Vibrial, ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar. Ona navodi da u njihovoj školi maturu polaže manji broj učenika, jer je riječ o strukovnoj školi u kojoj programi nisu usmjereni nastavku školovanja na fakultetu. Prošle godine bilježe lošije rezultate iz Hrvatskog, a ravnateljica smatra da je to zbog prelaska na sustav sa samo jednom razinom.

– U većini srednjih škola u našoj županiji prevladavaju strukovni programi, čiji se učenici uglavnom usmjeravaju na tržište rada, a ne na državnu maturu. Kad matura nije obvezna, učenici se rjeđe odlučuju na sustavne i dugotrajne pripreme. Strukovni programi imaju manje satnice iz predmeta koji se ispituju na maturi (Hrvatski, Matematika, Engleski), odgovara nam ravnateljica.

Kao problem navodi i nedostatak motivacije učenika za predmete koji nisu vezani uz strukovno zanimanje te manju satnicu. Također navodi da manje učenika pohađa pripreme za državnu maturu. U modularnoj je u školama povećana satnica Hrvatskog i Matematike, a satnica stranog jezika smanjena je, pa ravnateljice smatra da bi to moglo unijeti promjenu.

Škola uvela odlazak nastavnika na roditeljske maturanata

Romana Herout, ravnateljica Gimnazije Daruvar, kaže nam da nije zadovoljna rezultatima jer su lošiji nego pretprošle godine. Kaže da je suradnja sa Županijom dobra i kvalitetna i ne misli da može poduzeti nešto da poboljša kvalitetu nastave. Kaže nam da misli da generaliziranje rezultata na razini županije nije dobro.

– Nemamo izražene probleme u nastavi, a koje nemaju i druge škole, usudim se reći, i druge države… Manjak pažnje, promjena interesa i paradigmi itd., sve su to problemi društva koji se reflektiraju na obrazovanje. Škola, odnosno njeni nastavnici profesionalno i posvećeno rade svoj posao najbolje što znaju. Do učenika je koliko će tog znanja i predanosti uzeti i koliko će uložiti svog vlastitog truda i rada da bi postigli bolje rezultate. Novost koju smo uveli je odlazak nastavnika obveznih predmeta na roditeljske sastanke maturanata, kako bi roditeljima objasnili što nudimo i u kakvom obliku i kako bi i oni dobili uvid u načine rada te u količinu potrebne pripreme za kvalitetno rješavanje ispita državne mature. Roditelji mogu biti skloni kritiziranju škole ne znajući pri tom što i kako radimo, stoga su sada saznali iz prve ruke. Smatram da oni trebaju biti sudionici i poticatelji učenja i pripreme za budućnost svoje djece, a ne samo odgojno-obrazovna ustanova, poručuje ravnateljica Herout.

‘Učenici gimnazija se četiri godine pripremaju’

Međutim i u županijama u kojima su prosječne ocjene slabije, ima škola čiji su se učenici iskazali. Tanja Mamić, ravnateljica Gimnazije Bjelovar, kaže nam da su učenici njene škole bili iznad nacionalnog prosjeka iz Hrvatskog, obje razine Matematike i Engleskog i iz Fizike, dok su rezultati učenika prirodoslovno-matematičkog smjera među najboljima u državi.

– Naravno da ima prostora za napredak i da treba težiti još boljim rezultatima i na tome se sustavno radi. Učenici gimnazija se četiri godine svog srednjoškolskog obrazovanja pripremaju za svoj završni ispit i oni koji kontinuirano rade, nemaju problema s polaganjem državne mature jer u školi dobivaju stručnu nastavu, podršku i pomoć, priča ravnateljica Mamić.

Kao probleme u organizaciji kvalitetne nastave ističe različitu razinu predznanja učenika i nisku motivaciju učenika. Priča nam da su učenici često demotivirani, umorni, preopterećeni ili nezainteresirani zbog čega nastavnici moraju uložiti puno truda i energije da ‘probude’ pažnju. Međutim, ona smatra da je uspoređivanje rezultata škola na državnoj maturi ‘uspoređivanje neusporedivog’. I sama je prije sastavljala zadatke na državnoj maturi, pa kaže da su oni prilagođeni učenicima gimnazijskih programa. Smatra da učenici strukovnih škola stoga nisu pripremljeni za ove ispite pa stoga generalno i ostvaruju lošije rezultate, što se i odražava na županije u kojima su većina srednjih škola strukovne.