Mnogi učenici maturu iz Engleskog smatraju najlakšim od ispita državne mature, pa ih velik broj piše višu razinu ispita. Ispit iz Engleskog prošle je godine bio najbolje riješen na maturi. Prosječna ocjena na višoj razini bila je 3,71, a na osnovnoj 3,49.
Pohvalno je da učenici tako dobro znaju engleski, no većinom tvrde da to nisu naučili u školi, već najviše na internetu. U anketi koju smo objavili na Instagramu dobili smo razne odgovore, no učenici su rijetko napisali da su engleski najviše naučili u školi.
Najčešći odgovor bio je internet, a tu su bile i videoigre i serije, pogotovo Netflix s engleskim titlovima, i ponekad čitanje knjiga. Neki izdvajaju YouTube i TikTok. Jedan učenik piše da je zaslužan inat i čitanje knjiga te ponavljanje za glumcima u filmovima za naglasak i intonaciju. Jedna naša čitateljica piše da je engleski znala i prije četvrtog razreda osnovne, kad su ga počeli učiti u školi.
Neki misle da i bez učenja mogu svladati gradivo
Drugi ipak smatraju da je zaslužna i škola. Jedan učenik piše da je u učionici dobio temelje, a na internetu praksu. Jedna učenica kaže da dobro zna engleski jer je išla u dvojezičnu gimnazija. Jedan naš mladi čitatelj pak smatra da je za vokabular zaslužan internet, a za gramatiku škola.
Budući da učenici u srednju školu dolaze s velikim predznanjem engleskog, može se stvoriti dojam da nastavnici nisu pod tolikim pritiskom da ih pripreme na maturu. Velik broj učenika vjeruje da mogu svladati gradivo i bez redovitog učenja, jer engleski upijaju na internetu. Nastavnici s kojima smo razgovarali objašnjavaju da to ima svoje prednosti, ali i mane.
'Jezik koji internet pruža je površan'
Razgovarali smo s nastavnicima iz dvije zagrebačke gimnazije, koje su se našle u top 5 u kojima su učenici prošle godine najbolje riješili maturu iz Engleskog, IV. i XVI. gimnazije. Profesorice iz IV. gimnazije, Mateja Mikulec i Gabrijela Haramustek naglašavaju da se jezik koji djeca uče na internetu značajno razlikuje od književnog, ali i od govorenog jezika.
- Učenici koji upisuju srednju školu često imaju vrlo visoko samopouzdanje kada je riječ o poznavanju engleskog jezika. Budući da su svakodnevno izloženi engleskom kroz društvene mreže, videozapise, igrice i razne internetske sadržaje, stječu dojam da je njihovo znanje primjereno i primjenjivo u svim situacijama. Međutim, jezik koji internet najčešće pruža uglavnom je kolokvijalan, pojednostavljen i površan, prilagođen brzoj komunikaciji i neformalnom izražavanju. Takvo okruženje rijetko potiče razvoj bogatog rječnika, pravilne gramatike i dubljeg razumijevanja jezika. Iako se učenici bez poteškoća snalaze u svakodnevnim online razgovorima, to ne znači nužno da su jednako sigurni u formalnom pisanju, akademskom izražavanju ili složenijim jezičnim strukturama, upozoravaju nastavnice.
'Treba ih uvjeriti da to nije dovoljno'
Sličnog su stava i nastavnici XVI. gimnazije s kojima smo razgovarali, Lada Rebernjak, Anamarija Sabioni, Vedrana Turk i Viktor Šprajc. Govore nam da predznanje učenika poprilično varira. Bolji učenici govore tečno i bez zastajkivanja, dok slabiji imaju poteškoća i u toj vještini. Međutim vješti govornici često imaju problema s pravopisom, a učenika koji su vješti i u pisanom i u usmenom izražavanju vrlo je malo.
- Posebnost u poučavanju engleskoga jezika je u tome što učenici imaju podlogu, ali je to ujedno i izazov jer im se čini da sve znaju. Treba ih uvjeriti u to da nije dovoljno znati se snaći i govoriti kako god, već ih motivirati za stalno obogaćivanje vokabulara i struktura, govore nam profesorice i profesor XVI. gimnazije.
Profesorice Mikulec i Haramustek navode da je njihova zadaća objediniti i strukturirati znanje koje su učenici stekli prije dolaska u srednju. Nastavnici im trebaju pružiti gramatički i leksički temelj, koji će zatim iz godine u godinu nadograđivati. Profesorice dodaju da nastavu prožimaju konkretnim i životnim primjerima, što učenicima omogućuje smisleniju primjenu jezika.
I nastavnici uče od učenika
Nastava mora obuhvatiti učenje rječnika i gramatike, a profesorice Mikulec i Haramustek naglašavaju da u jezičnoj gimnaziji imaju privilegiju potaknuti učenike da dublje razmišljaju o jeziku i osvijeste zašto se u konkretnom kontekstu koristi određena jezična konstrukcija.
- Rad s mladim ljudima istodobno je izazovan i iznimno poticajan, jer podrazumijeva stalnu spremnost na učenje i prilagodbu. U vremenu u kojemu su učenici svakodnevno izloženi obilju informacija na stranom jeziku, često i u područjima koja nadilaze okvire nastavnih sadržaja i mi kao profesori nerijetko obogaćujemo vlastite spoznaje kroz njihova iskustva, interese i uvide. Njihova jezična izloženost proteže se na sfere digitalne kulture, novih medija, specifičnih stručnih interesa i globalnih trendova koji se ne mogu uvijek u potpunosti obuhvatiti nastavnim planom, pričaju nam profesorice.
Objašnjavaju da učenici zbog svog znanja više nisu pasivni primatelji informacija, već u učionicama i nastavnici uče od učenika. Uloga nastavnika engleskog tako postaje usmjeravajuća. Oni pružaju strukturu, kritički okvir i jezičnu preciznost, kako bi se bogatstvo informacija kojima su učenici izloženi pretočilo u znanje koje je promišljeno, sustavno i trajno. Navode da učenici na nastavi sudjeluju u raspravama, projektima, analiziraju tekstove i audiovizualne materijale, igraju igre i razgovaraju o aktualnim društvenim pitanjima. Sav kontekst u kojem učenici u slobodno vrijeme koriste engleski, nastavnicima otvara prostor da uključe njima bliske teme koje ih mogu dodatno zainteresirati za sustavan razvoj jezičnih i kognitivnih kompetencija.
'Djeca nas često upozore na nove, moderne izraze'
Profesorice XVI. gimnazije navode da s učenicima većinu gramatičkih struktura prolaze tijekom prvog i drugog razreda, a nakon toga se one ponavljaju i utvrđuju. Naglasak je na dodatnom širenju vokabulara i promišljanju o jeziku i njegovoj povijesti, a ponajviše književnosti, uz mnogo čitanja i rasprava.
- Nastavnicima je svako učenikovo znanje koje nije stečeno u školi dodatni poticaj. Svako znanje je dobrodošlo i može poslužiti kao temelj usvajanju novog. Djeca se kroz medije izlažu razgovornom jeziku i često nas upozore na nove, moderne izraze koje i mi usvojimo, no učimo ih da razlikuju službeni od neslužbenog jezika. Znanje pretpostavlja sustavno proučavanje, razumijevanje i korištenje jezika, a izloženost svakako stvara određenu podlogu i motivira. Neprestano povezujemo nastavu s vanjskim svijetom nastojeći probuditi i održati interes, što i nas motivira, pričaju nam profesorice XVI. gimnazije.
Natjecanja iz Engleskog su sve teža
Brojni učenici stoga vole Engleski i žele se iskušati na natjecanjima i dobiti potvrdu svoga znanja. Nastavnice iz IV. gimnazije kažu da su ponosne rezultatima koje njihovi učenici ostvaruju na natjecanjima iz godine u godinu i to ne samo iz Engleskog, već i iz drugih jezika.
- Kada je riječ o engleskom, konkurencija je osobito snažna upravo zbog njegove sveprisutnosti u svakodnevnom životu učenika, pa o konačnom poretku nerijetko odlučuju tek suptilne razlike u nijansama znanja. To je osobito vidljivo na županijskoj i državnoj razini, gdje su rezultati često gotovo bodovno izjednačeni. Razina znanja koja se očekuje na natjecanjima osjetno nadilazi okvire propisane kurikulumom. Smatramo da je takva zahtjevnost posve opravdana, jer je svrha natjecanja izdvojiti doista najbolje među najboljima. Riječ je o višoj dimenziji jezične kompetencije, u kojoj se ne ispituje samo poznavanje gramatičkih struktura i leksika, nego i razvijena sposobnost analize, interpretacije, jezične preciznosti i stilističke osjetljivosti, komentiraju profesorice Mikulec i Haramustek.
Profesorice XVI. gimnazije s njima se slažu da su natjecanja iz Engleskog sve izazovnija. Objašnjavaju nam da nisu povezana s nastavnim planom i programom, već su za one koji žele znati više i individualno dodatno rade. Učenike često demotivira što su testovi eliminacijski, a profesorice navode ni da nagrada nije razmjerna uloženom trudu. Ipak učenici se u njihovoj školi prijavljuju u velikom broju i ostvaruju dobre rezultate.
'Mnogi učenici ne znaju napisati esej'
Profesorice Mikulec i Haramustek smatraju da je državna matura, s druge strane standardizirani ispit, kojem je zadaća provjeriti jesu li učenici ostvarili propisanu razinu jezične kompetencije tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Misle da nema potrebe da se kriteriji državne mature iz Engleskog 'postrože' jer je engleski sveprisutan. Tom logikom onda bi, smatraju profesorice, svi učenici bez teškoća trebali postići maksimalne rezultate iz materinskog jezika.
Za razliku od njih, profesorice IV. gimnazije misle da je i matura svake godine sve izazovnija jer se, kako kažu, u njoj znaju naći tekstovi koji su na višoj razini od one u udžbenicima ili na prijašnjim maturama.
- Osim toga, matura ima svoju jasnu, definiranu strukturu, osobito esej. Mnogi učenici ne znaju napisati esej ni na engleskom ni na hrvatskom jer se ne radi o slobodnoj, već strogo određenoj formi pisanog teksta i to treba uvježbati. U našoj gimnaziji detaljno se i kontinuirano priprema za maturu od početka prvog razreda, zaključili su nastavnici XVI. gimnazije.