Stručnjak podijelio važne savjete protiv stresa zbog mature: 'Noć prije ispita jako je važna'

Svi maturanti s kojima smo razgovarali o tome kako su zadovoljni prvim orijentacijskim rang-listama za fakultete, koje su poznate od ponedjeljka, rekli su nam da su pod stresom zbog državne mature. Složenost državne mature sugerira određene izazove, pa i rizike za mentalno zdravlje učenika, potvrdio nam je profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije Siniša Brlas, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo 'Sveti Rok' Virovitičko-podravske županije.

Stoga je ključno učenicima pomoći osvijestiti važnost razvijanja tolerancije na stres i frustraciju u pripremanju za polaganje ispita. Treba ih i opskrbiti znanjima i vještinama koje im mogu pomoći u učinkovitom nošenju sa stresom. Psiholozi Brlas i Ivana Martinušić (danas Kostelac) zato su osmislili vodič 'Kako prevladati ispitnu tjeskobu' koji u koracima vodi ka ublažavanju tjeskobe za vrijeme učenja, pred ispit te za vrijeme ispita.

Stres oko mature možete pobijediti, evo što činiti

Za vrijeme učenja osnovno je pripaziti da se krene na vrijeme, organizirati se i pripremiti, ne odgađati početak učenja, fokusirati se na učenje i ostalo staviti na čekanje, dobro naučiti gradivo, odmarati se tijekom učenja i nagraditi se za trud. Pred sam ispit važno je naspavati se, krenuti na ispit na vrijeme i biti spreman na određenu razinu tjeskobe.

I ono najvažnije, za vrijeme ispita ključno je koncentrirati se, prvo riješiti ono što znaš, misliti pozitivno, pripaziti na preostalo vrijeme i disati mirno.

- Navedeno će pomoći održavati ispitnu tjeskobu na umjerenim razinama. Ovdje valja naglasiti kako je umjerena razina ispitne tjeskobe ustvari poželjna, zovemo ju potičućom ili facilitirajućom jer podiže razinu uzbuđenja koje je važno za regrutiranje energije i pažnje prema ispitnim sadržajima. Kako nije dobra previsoka razina ispitne tjeskobe, tako nije dobro niti da tjeskobe za vrijeme ispita uopće nema jer bi to značilo da nam je svejedno kakvo će biti postignuće na ispitu, pojašnjava Siniša Brlas.

Što raditi dan prije ispita državne mature?

Kao dodatne savjete za dan prije ispita državne mature Brlas ističe da nije dobro fokusirati se učenje novih sadržaja. Puno je bolje vrijeme iskoristiti za ponavljanje naučenog i relaksaciju. Okvirno je pravilo, dodaje, da od ukupnog vremena koje je na raspolaganju za učenje jednu trećinu treba usvajati nova znanja, a dvije trećine vremena valja ponavljati i utvrđivati gradivo kako bi ono ostalo dobro zapamćeno odnosno pohranjeno u dugoročnom pamćenju.

- Forsiranjem učenja u zadnji čas samo se gomilaju sadržaji u kratkoročnom pamćenju, koje je ionako ograničenog i kapaciteta i vremenskog trajanja. Smisao učenja jest dugotrajna promjena ponašanja, odnosno usvajanje znanja s ciljem dugotrajne pohrane informacija kako bismo te informacije to jest znanja kasnije mogli koristiti za usvajanje novih znanja. Međutim, niti sama pohrana informacija nije dovoljna jer je smisao učenja sistematiziranje informacije u smislena znanja. Stoga je dobro dan prije ispita ostaviti priliku mozgu da 'presloži' svu tu enormnu količinu informacija iz prethodnih dana i tjedana učenja, organizira informacije u smislene cjeline i pretoči ih u znanja. Noć prije ispita jako je važna. Nikako nije dobro tu noć učiti. Puno je bolje odmoriti se i naspavati kako bi se odmorno došlo na ispit i kako bi energetski kapaciteti potrebni za hvatanje u koštac s ispitnim situacijama bili dostatni za odgovoriti na izazove iscrpljujuće ispitne situacije, savjetuje Brlas.

Kako mogu pomoći nastavnici i roditelji?

Ovog psihologa upitali smo i kako učenicima u ovoj situaciji mogu pomoći nastavnici i roditelji koji često stvaraju još veći pritisak oko državne mature. Brlas objašnjava da previsoka očekivanja okoline, koja potom po principu socijalnog učenja mladi preuzimaju i kao vlastita očekivanja, generiraju onu razinu stresa s kojom se mladi vrlo teško nose.

- Očekivanja okoline i natjecanje kao oblik vršnjačkog pritiska ponekad 'lome' mlade ljude u psihološkom smislu i to njihovo mentalno zdravlje čini osobito ranjivim. Škole bi trebale biti u stanju prepoznavati ove rizike, a nastavnici, razrednici, psiholozi i pedagozi poučavati učenike vještinama koje su potrebne za učinkovito nošenje sa stresom. Osobito je važno razvijati vještinu postavljanja ostvarivih ciljeva koji su u skladu s aktualnim mogućnostima svakog pojedinog učenika. Napokon, i definicija mentalnog zdravlja govori nam o tome kako je mentalno zdravlje stanje u kojemu osoba može učinkovito koristiti svoja znanja, sposobnosti i vještine, biti korisna sebi i drugima, ali se i uspješno nositi s izazovima u različitim životnim situacijama… a državna je matura jedan od takvih izazova, zaključuje Brlas.