Zašto učenici bolje rješavaju Engleski od Hrvatskog? Brišu se granice materinskog i stranog jezika

Četvrtaši su na nacionalnim ispitima ove godine najviše problema imali sa zadatkom pisanja iz hrvatskog, odnosno sastavljanjem izvješća od podataka sa slike. Na tom zadatku čak 37,5 posto učenika nije ostvarilo ni bod, što znači da nisu napisali dovoljan broj riječi ili su pogriješili temu.

Međutim prosječna točna riješenost tog zadatka bila je 50,6 posto, što je značajno bolje od prošle godine, kad je prosječna točna riješenost zadatka pisanja bila samo 26,8 posto, a 39,6 posto učenika nije ostvarilo ni bod. Prosječna točna riješenost ispitne knjižice bila je 60 posto, a ukupna prosječna točna riješenost ispita 48 posto.

Što se tiče rezultata osmih razreda prosječna riješenost ispitne knjižice bila je 61 posto, zadatka pisanja 53,6 posto, a ukupna prosječna riješenost ispita 58,4 posto. Učenici su Engleski napisali nešto bolje, ukupno u prosjeku 59 posto ispita.

Učenici godinama mature iz Engleskog pišu puno bolje

Kad se uzmu u obzir rezultati državne mature, vidi se da je godinama prosječna riješenost mature iz Engleskog na obje razine bolja nego riješenost ispita iz Hrvatskog, koji se piše na jednoj razini. Tako je školske godine 2024./2025. na ljetnom roku prosječna riješenost mature iz Hrvatskog bila 53,6 posto, mature iz Engleskog na osnovnoj razini 66,4 posto, a na višoj razini 71,5 posto.

O tome da učenici sustavno nacionalne ispite i državne mature iz Engleskog pišu bolje nego iz Hrvatskog razgovarali smo s profesoricom Hrvatskog i Engleskog jezika Majom Labaš Horvat. Ona trenutačno u Srednjoj školi Prelog predaje Engleski jezik, ali se Hrvatskim aktivno bavila tijekom kurikularne reforme, u kojoj je i aktivno sudjelovala.

- Tvrdnja da učenici 'bolje znaju' engleski nego materinski jezik česta je zabluda koja proizlazi iz površnog gledanja na postotke riješenosti. Ključ odgovora leži u značajno različitim razinama i vrstama znanja koje ovi ispiti provjeravaju, kao i u samoj prirodi ishoda unutar kurikuluma, odgovara Labaš Horvat.

Zahtjevi ispita su na drugoj razini

Pojašnjava da Hrvatski na nacionalnim ispitima i maturi ne provjerava samo bazičnu komunikacijsku kompetenciju, već zahtjeva poznavanje teorijske gramatike, povijesti jezika, poznavanje složenih stilskih i normativnih pravila te teorije književnosti. Od učenika se na Hrvatskom traži produktivno, analitičko i kritičko mišljenje na najvišoj kognitivnoj razini.

S druge strane Engleski se ispituje kao strani jezik, prema Zajedničkom europskom te su provjere usmjerene na komunikacijsku kompetenciju. Ispiti provjeravaju funkcionalnu pismenost, odnosno razumije li učenik smisao teksta (slušanjem i čitanjem) te može li se izraziti u zadanim okvirima.

- Engleski jezik na maturi (čak i na višoj razini koja cilja na B2) ne traži od učenika povijest engleskog jezika, analizu Shakespeareovih soneta u izvorniku niti poznavanje teorijske sintakse na način na koji se to traži iz Hrvatskog jezika. Dakle, ne radi se o tome da učenici bolje vladaju engleskom gramatikom nego hrvatskom, već o tome da su zahtjevi ispita iz materinskog jezika kognitivno i akademski znatno kompleksniji, objašnjava profesorica Labaš Horvat.

Briše se standardna granica materinskog i stranog jezika

Međutim činjenica je da mladi danas u slobodno vrijeme engleski praktički koriste više od hrvatskog. To ima učinak brisanja standardnih granica materinskog i stranog jezika pa se zato čini kao da su ispiti iz Hrvatskog preteški, a iz Engleskog prelaki.

- Ispiti iz Engleskog nisu nužno 'prelaki' sami po sebi, već su standardizirani prema europskim normama (ZEROJ) koje točno propisuju što učenik na kraju osnovne škole (A2/B1) ili srednje škole (B2 na višoj razini) mora znati. Međutim, činjenica je da naša populacija učenika profitira od fenomena implicitnog usvajanja jezika. Današnja djeca 'žive' engleski jezik kroz digitalno okruženje – videoigre, streaming servise, društvene mreže i algoritme. Oni u učionicu ulaze s golemim pasivnim vokabularom i izvrsnim intuitivnim osjećajem za jezik (tzv. language awareness). Kada takva generacija pristupi ispitu koji je koncipiran da provjeri bazičnu funkcionalnost, postoci su logično visoki. S druge strane, izloženost formalnom, standardnom hrvatskom jeziku u slobodno vrijeme mladih je na povijesno najnižim razinama, pa stoga standardni hrvatski jezik u kognitivnom smislu njima u nekim segmentima počinje funkcionirati gotovo kao 'strani' jezik koji moraju svjesno učiti, tvrdi profesorica Labaš Horvat.

Ispit iz Engleskog može se odlično riješiti i intuicijom, a Hrvatski ne

Raskorak u prosječnoj riješenosti postaje sve veći kako raste složenost ispita. Veća je razlika u prosječnoj riješenosti Engleskog i Hrvatskog na maturi nego na nacionalnim ispitima, a ispiti iz Engleskog na višoj razini u prosjeku su bolje riješeni nego ispiti na osnovnoj razini. Profesorica Labaš Horvat smatra da je tome tako jer višu razinu u pravilu prijavljuju učenici koji imaju visoke ocjene, gimnazijalci i oni koji su općenito motiviraniji za jezik ili im je on ključan za upis na fakultet.

- Dakle, tu imamo pozitivnu selekciju kandidata. S druge strane, maturu iz Hrvatskog jezika (koja je sada jedinstvena) moraju pisati svi učenici, bez obzira na vrstu škole, interese i ocjene, što prirodno spušta prosjek. Na višoj razini Engleskog jezika, učenik koji ima dobru jezičnu intuiciju i razvijene strategije čitanja i slušanja s razumijevanjem može ostvariti izvrstan rezultat (60 – 70 posto ispita čine upravo te receptivne vještine). U Hrvatskom jeziku, ako učenik nije pročitao lektiru, ne prepoznaje razdoblje ili ne vlada povijesnim činjenicama književnosti, nikakva intuicija mu ne može pomoći da pogodi točan odgovor, objašnjava profesorica.

'Imaju problem s dugotrajnom koncentracijom i analitičkim procesima'

Iz svega toga profesorica zaključuje da su te razlike prirodne. Međutim smatra da je velik broj učenika koji nisu dobili ni jedan bod na zadatku pisanja na ovogodišnjim nacionalnim ispitima alarm za obrazovni sustav kao posljedica digitalnog doba.

- Pisanje sažetka zahtjeva izuzetno složene kognitivne operacije: izdvajanje bitnog od nebitnog, sintetiziranje teksta, parafraziranje i zadržavanje objektivnosti. Današnje generacije, odgojene na brzim informacijama i vizualnim sadržajima (tzv. snack-content), imaju problem s dugotrajnom koncentracijom i analitičkim procesima. Kada četvrtina ili trećina učenika promaši temu ili nema dovoljan broj riječi, to ukazuje na to da nisu u stanju dubinski procesuirati i transformirati tekst. Kada se od njih zatraži da na hrvatskom jeziku napišu strukturirani, formalni esej ili sažetak poštujući strogu normu, javlja se blokada jer im nedostaje praksa u kreiranju složenijih, analitičkih tekstova na materinskom jeziku, navodi profesorica.

Međutim ne misli da bi taj zadatak bolje riješili na engleskom. Kaže da se na engleskom izražavaju lakše i opuštenije, ali da im on služi kao medij zabave, neformalne komunikacije i izražavanja emocija kroz fraze koje su pokupili s interneta. Kaže da je engleski koji koriste često pun kalkova (prevedenica ili kovanica), ponavljanja i jednostavnih struktura te stoga nije na razini književnog izražavanja.

'Stariji tekst ne razumiju jer im je vokabular siromašan'

Profesorica Labaš Horvat nazvala je sve goru vještinu čitanja s razumijevanjem gorućim problemom u srednjim školama, koji ne pogađa samo Hrvatski, već i Engleski, iako se, kako kaže manifestira drugačije.

Prema njoj reforma kurikula iz Hrvatskog donijela je pomak prema tekstualnoj kompetenciji i primjeni znanja, međutim kaže da se nastavnici u praksi i dalje bore s time da učenici tekstove čitaju linearno i površno.

- Kada naiđu na stariji tekst (npr. renesansa ili barok) ili tekst s bogatijom, arhaičnijom leksikom, oni ga ne razumiju jer im je vokabular siromašan. Čitanje s razumijevanjem na hrvatskom pati zbog otpora prema čitanju općenito, komentira profesorica.

'Imat ćemo generacije koje će komunicirati samo na površnoj razini'

Zbog visokih rezultata koje učenici postižu na dijelu mature iz Engleskog koji ispituje čitanje s razumijevanjem, može se činiti da maturanti odlično barataju tim područjem. Međutim, profesorica Labaš Horvat kaže da je, budući da je riječ o standardiziranim zadacima višestrukog odabira i dopunjavanja, za koje ih intenzivno treniraju u školama, vještina čitanja s razumijevanjem u stvari upitna.

- Čim učenika maknete iz formata ispita i date mu kompleksniji, autentični tekst iz nekog znanstvenog ili stručnog časopisa na engleskom, gdje se traži duboka kritička analiza i čitanje 'između redaka', vidljivo je da je to razumijevanje često samo površinsko, dodaje profesorica.

Zaključno nam kaže da smatra da je kurikularna reforma postavila dobre temelje, jer prema njoj oba kurikuluma naglašavaju ishode, pismenost i funkcionalnu primjenu jezika. Međutim, dodaje da rezultati govore da nastavnici i učitelji moraju redefinirati način na koji poučavaju i ocjenjuju materinski jezik, ali i prestati mistificirati visoke rezultate iz stranog jezika.

- Jezik je misao, a ako ne razvijamo duboko, kritičko mišljenje na materinskom jeziku, dugoročno ćemo imati generacije koje će na oba jezika komunicirati samo na bazičnoj, površnoj razini, upozorava profesorica Labaš Horvat.

Bodove za upis studija izračunajte u našem Kalkulatoru mature. Sve najnovije vijesti o maturi pratite putem naše Facebook stranice Maturanti 2026., a bit će vam korisno i da se učlanite u Facebook grupu Maturanti 2026. Kako ne biste propustili važne informacije oko mature, zapratite i naš Instagram profil @drzavna.matura, a pozivamo vas i da se pridružite našem WhatsApp kanalu Maturanti 2026. Raspored ispita državne mature u 2026. možete vidjeti na poveznici.