Raste udio strukovnjaka na maturi, mnogi upisuju tražene studije: 'Više nije bauk'

Na ljetnom roku državnu maturu ove je godine pisalo tisuću maturanata više nego prošle godine. Najveće povećanje je zbog porasta pristupnika iz strukovnih škola. Maturu je pisalo 15.181 učenika iz strukovnih škola, što čini ukupno 58,9 posto pristupnika. To je najveći udio pristupnika iz strukovnih škola na ljetnom roku državne mature u posljednjih deset godina. Od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) zatražili smo podatke o broju učenika iz strukovnih škola na državnoj maturi.

Od školske godine 2015./2016. udio strukovnjaka u redovitim pristupnicima državne mature povećao se za točno tri postotna poena. U nekim od najboljih strukovnih škola postalo je uobičajeno da učenici polažu maturu i upisuju fakultete.

Tablica s udjelom strukovnjaka na ljetnom roku u posljednjih 10 godina | Foto: NCVVO, srednja.hr

Usprkos tvrdnjama da diploma danas više nije tako važna i činjenici da majstori i obrtnici često zarađuju bolje od visoko obrazovanih djelatnika poput nastavnika, brojni učenici radije bi nastavili svoje obrazovanje nego odmah nakon srednje potražili posao. Razgovarali smo s ravnateljima i učenicima strukovnih škola, koji su nam rekli kako gledaju na povećanje broja strukovnjaka na maturi. 

'Strukovna škola ne sužava izbor'

Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole Varaždin kaže nam da je kod njih polaganje mature već postalo standard, zbog čega više ni nema velikog prostora za rast broja pristupnika. Čak 157 od 164 učenika, odnosno 96 posto generacije završnih razreda te škole ove je godine polagalo maturu, a položilo ju je 139 učenika, odnosno 88,5 posto.

- Cijela generacija je najbolja od 2018., otkad rezultate sustavno pratimo, 122 rezultata naših učenika ušla su među najboljih 10 posto u državi, lani ih je bilo 80. Imali smo i najboljeg učenika u Hrvatskoj iz Informatike, sa 100 posto riješenim ispitom, a dva naša učenika dijele 18. mjesto u državi iz više razine matematike.

Ravnatelj Kos kaže da su učenici zainteresirani za polaganje mature upravo jer vide da su kolege iz prijašnjih generacija upisali tražene studije. Ove godine upisivali su FER, FSB, FOI i Sveučilište Sjever, a ravnatelj ističe da će čak trojica školovati za pilota.

- To najbolje pokazuje da strukovna škola ne sužava izbor - učenik koji je kod nas marljivo radio i s dobrim ocjenama položio maturu može birati bilo koji fakultet. Mislim da su učenici i roditelji jednostavno shvatili da im dobra strukovna škola ništa ne zatvara, nego baš suprotno. Iz škole izlaze sa zanimanjem u rukama, a ako polože maturu, otvoren im put na visoke škole, fakultete, priča ravnatelj Elektrostrojarske škole Varaždin.

Njihovi učenici upisuju tražene fakultete

Smatra da stvar nije u tome što učenici ne žele raditi i do upravo ostaju u struci, ali tražeći složenije inženjerske poslove za koje im treba fakultet. Kao primjer navodi da učenik koji nakon elektrotehnike upiše FER ne bježi od posla, već ulaže u sebe. 

- Pomaže im i to što vide starije kolege kako na maturi prolaze bolje od državnog prosjeka: ove godine višu razinu Matematike nije položilo 9 posto naših učenika, a na razini države više od 20 posto, i to na istom ispitu koji pišu i gimnazijalci. Onda matura više nije bauk, zaključio je ravnatelj Kos.

Samo jedan četvrtaš iz Ruđera nije pisao maturu

I u drugim jakim strukovnim školama već je postalo posve normalno polagati državnu maturu. U Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu ove je godine maturu pisalo čak 97 posto učenika završnih razreda. Ove godine samo jedan od 238 učenika četvrtih razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića nije polagao maturu na ljetnom roku.

- Smatram da učenici žele osigurati svoju poziciju u svijetu rada kroz više opcija. Po završetku četverogodišnje strukovne škole stječu kvalifikaciju koja im osigurava zapošljavanje (posebice u sektoru elektrotehnike i računarstva) te u slučaju da ne uspiju završiti studijski program na visokim učilištima Republike Hrvatske ili izvan naše zemlje, za razliku od gimnazijalaca, imaju više mogućnosti pronaći posao u struci. Osim toga, u Tehničku školu Ruđera Boškovića posljednjih se godina upisuju odlični učenici te nema razloga da ne polažu ispite državne mature, rekla nam je ravnateljica Đurđica Fuštar.

'Odabrao sam tehničku školu jer se mogu steći razne praktične vještine'

Razgovarali smo i s učenikom Nikom iz iz te škole. On nam je ranije otkrio i kako mu je bilo u isto vrijeme pisati završni rad i pripremati se za državnu maturu, a tekst o tome pročitajte ovdje.

- Tehničku školu Ruđera Boškovića, smjer računalstvo, upisao sam s jasnom namjerom da nakon nje nastavim obrazovanje na fakultetu. Iako tada još nisam znao točno koji fakultet želim upisati, znao sam otprilike što bih volio studirati te sam bio svjestan da ću u Ruđeru imati solidnu pripremu za predmete na državnoj maturi koji su mi bitni. Za razliku od gimnazije, odabrao sam tehničku školu jer smatram da je to okolina u kojoj se mogu steći razne praktične vještine korisne za cijeli život, posebno u današnje vrijeme, rekao nam je Niko.

'Imam osjećaj da ću se dobro snaći na studiju'

David iz Tehničke škole za računalstvo i mrežne djelatnosti oduvijek je znao da želi biti inženjer, zbog čega se nakon srednje odlučio upisati Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB). 

- Imam osjećaj da ću se dobro snaći na studiju, ali vidjet ćemo. Nemam strepnje oko toga da sam u podređenoj poziciji naspram gimnazijalaca, naime oni imaju prednost u matematici, a ja imam prednost u tehničkim stvarima i vrlinama, rekao nam je David.

Nakon Klesarske škole Leila upisuje restauraciju

Leila je završila Klesarsku školu u Pučišćima, koju smo posjetili 2024. godine. Nakon toga odlučila je upisati restauratorski smjer na Akademiji likovnih umjetnosti. Umjetnost ju je zanimala otkad je bila mala, a ovo je prilika da nadogradi svoje strukovno obrazovanje. 

- Smatram da mi moja srednja škola daje dobru postavu za studij restauracije. Nadam se da ću se dobro snaći i da ce nastava biti zanimljiva, iskreno jako se veselim tom 1. kolovoza  da vidim kako izgleda praktični dio nastave. Nemam strah od kolega koji su završili gimnaziju, smatram da ako upadnem onda zaslužujem ići na taj studij jer imam znanje za to. Svatko ima drukčije prednosti tako da netko će se možda više morat potrudit oko teorijskog dijela, a netko oko praktičnog, smatra Leila.

Sara će iz Ekonomske na Učiteljski

Sara, koja je u Srednjoj školi Mate Blažina u Labinu završila smjer za ekonomista, shvatila je da želi završiti studij i postati učiteljica. Priča nam da se želja za upisom fakulteta javila već početkom srednje škole, iako tad još nije imala jasnu predodžbu o tome što želi studirati.

- Odluku o upisu Učiteljskog fakulteta u Rijeci donijela sam tijekom četvrtog razreda srednje škole, kada sam shvatila da se želim baviti radom s djecom. Isprva sam se dvoumila između predškolskog odgoja i razredne nastave, no nakon razmišljanja o vlastitim interesima odlučila sam se za razrednu nastavu. Smatram da sam uporna i snalažljiva osoba te vjerujem da ću se dobro snaći na studiju. Naravno, postoje i određeni izazovi kojih sam svjesna. Jedan od njih su glazbeni kolegiji i sviranje sintesajzera, što me pomalo plaši jer nemam glazbeno predznanje niti sam pohađala glazbenu školu. Ipak, vjerujem da se uz trud, vježbu i upornost svaki izazov može savladati, komentirala je Sara.

Kaže da je svjesna da je na fakultetu čekaju kolegiji s kojima se nikad prije nije susrela poput likovnog i glazbenog, sociologije i psihologije. Napominje da u tom pogledu gimnazijalci imaju određenu prednost, no vjeruje da se uz želju i volju za učenjem sve može nadoknaditi.

- Za kraj, želim poručiti svim učenicima, a posebno onima iz strukovnih škola, da se ne trebaju bojati mature ni fakulteta. I sama dolazim iz strukovne škole i znam da se ponekad može činiti da su neki učenici u prednosti, no svaki cilj je moguć ako se stvarno radi na njemu. Fakultet ne završavaju samo oni koji su najuspješniji ili oni koji su uvijek bili najbolji učenici, već oni koji su spremni ustrajati, učiti i ne odustati kada naiđu na prepreke, poručila je Sara.