Sveučilišta smanjila kriterije, sve više maturanata na B razini: Stručnjaci žele ukidanje 'više i niže'

Maturanti se sve više odlučuju za polaganje osnovne razine Engleskog jezika i Matematike, pokazuju podaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović na predstavljanju rezultata ljetnog roka istaknuo je da je u posljednje dvije godine udio pristupnika koji prijavljuju B razinu porastao za pet do šest posto.

Prema podacima koje smo zatražili od NCVVO-a osnovnu razinu iz Matematike ove je godine pisalo 17.363 pristupnika, odnosno 62,56 posto. Usprkos Filipovićevoj izjavi da nije zadovoljan povećanjem udjela maturanata na B razini, iz podataka koje su nam dostavili na zahtjev, vidljivo je da ovo, barem po pitanju Matematike, nije ni blizu 'najgora' godina po udjelu maturanata koji su polagali osnovnu razinu.

Što pokazuju brojke po godinama?

Najveći udio po toj kategoriji u posljednjih 10 godina bio je školske godine 2019./2020., kad je osnovnu razinu Matematike pisalo 67,25 posto maturanata. Nakon te godine uslijedio je kontinuirani pad udjela maturanata koji pišu osnovnu razinu Matematike sve do školske godine 2023./2024. kad ju je pisalo 58,27 posto  pristupnika. Tek u zadnje tri godine vidljiv je ponovni rast broja maturanata koji pišu osnovnu razinu Matematike, ukupno za 5,02 posto od školske godine 2022./2023. 

Čitavu tablicu s podacima o pristupnicima koji su pisali višu, odnosno osnovnu razinu na ljetnom roku u posljednjih 10 godina pogledajte u nastavku.

Podaci o pristupu višoj i osnovnoj razini u zadnjih 10 godina | Foto: NCVVO, srednja.hr

- Nešto što je vrlo znakovito kao trend, s kojim nisam sretan, jest to da u posljednje dvije godine imamo porast od oko pet do šest posto pristupnika koji prijavljuju osnovnu razinu, a smanjenje broja onih koji prijavljuju višu razinu. Naravno, za to nisu krivi kandidati, već je riječ o posljedici kriterija koje određeni studijski programi, pa čak i sveučilišta, postavljaju, a to je sve češće osnovna razina Matematike i prvoga stranog jezika, neovisno o tome radi li se o društvenom ili prirodoslovnom području. Za velik broj studijskih programa dovoljna je osnovna razina stranog jezika, odnosno Matematike, prokomentirao je Filipović na predstavljanju konačnih rezultata državne mature.

Filipović je rekao da su za taj trend odgovorni fakulteti i sveučilišta koja za sve veći broj studijskih programa traže samo osnovnu razinu. Što se tiče sveučilišta, postoji ih pet koja za doslovno sve svoje studije traže samo osnovnu razinu Matematike i prvoga stranog jezika, a to su Sveučilište Sjever, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Libertas i Sveučilište VERN', dok Sveučilište Algebra Bernays višu razinu Engleskog jezika traži samo za studije na engleskom jeziku. Uz to i neka veleučilišta za sve studije traže samo osnovnu razinu ispita, među ostalim, kod maturanata vrlo poželjno Zdravstveno veleučilište u Zagrebu (ZVU).

Učenici biraju razinu prema zahtjevima, a ne sposobnostima

Ne smatra samo ravnatelj NCVVO-a da je ovaj trend problematičan. S njime se slažu i bivši zaposlenici NCVVO-a Josip Šabić i Sandra Antulić Majcen, koji danas rade na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Šabić je u NCVVO-u radio kao psihometričar i metodološki recenzent ispita državne mature, a Antulić Majcen sudjelovala je u projektima praćenja i vrednovanja kvalitete obrazovanja.

- Učenici u pravilu odabiru razinu ispita državne mature prema zahtjevima visokog učilišta koje žele upisati, a ne nužno prema svojim sposobnostima. Kada visoko učilište odabere osnovnu razinu ispita kao uvjet za upis, time zapravo povećava potencijalni broj pristupnika koji ulaze u razmatranje za upis na studijski program. Dio najslabijih pristupnika koji polažu osnovnu razinu obveznih ispita zapravo nema preduvjete za uspješno studiranje i to predstavlja problem, komentira Josip Šabić.

Pristupnici koji polažu višu i osnovnu razinu nalaze se na istoj rang-listi, iako bodovi ostvareni na ispitima više razine imaju 1,6 puta veću težinu pri formiranju ukupnog broja bodova na rang-listi. Međutim, Šabić navodi da ne postoje jasni dokazi koji bi opravdali množenje upravo tim koeficijentom.

'Napore bi trebalo usmjeriti na povećanje upisnih kvota u gimnazijama'

Šabić i Antulić Majcen objašnjavaju da ispiti državne mature od uvođenja imaju dvostruku funkciju. Osim što služe kao prijemni ispit za upis na fakultete, istodobno su završni ispit za gimnazijalce. Ispiti više razine prilagođeni su gimnazijskim kurikulima te su zamišljeni kao završni ispit za gimnazijalce, dok je osnovna razina zamišljena kao opcija za učenike strukovnih škola koji žele upisati fakultet. Šabić i Antulić Majcen smatraju da problem nastaje jer gimnazijalci mogu završiti srednjoškolsko obrazovanje polaganjem osnovne razine ispita, što postaje sve popularnije kada se unatoč tome mogu prijaviti na željeni studij.

- S obzirom na vrlo visok udio učenika strukovnih programa koji pristupaju ispitima državne mature kako bi upisali studijske programe, napore ne bi trebalo usmjeravati na snižavanje kriterija za upis na studijske programe, nego na povećanje upisnih kvota u gimnazijskim programima kako bi veći udio učenika imao kvalitetne temelje za uspješno studiranje, što je u skladu s Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja. Naime, Hrvatska ima jedan od najmanjih udjela učenika u gimnazijskim programima u Europi, kaže Sandra Antulić Majcen.

Sveučilišta i studijski programi pod pritiskom su demografskih trendova i sve manjeg broja srednjoškolaca pa nastoje osigurati popunjavanje upisnih kvota smanjivanjem kriterija. Međutim, time se smanjuje selektivnost u smislu izvrsnosti pa fakultete mogu upisati i slabiji učenici. Sugovornici navode da tom trendu pridonosi i sve veći broj sveučilišta, visokih učilišta i novoosnovanih studijskih programa. To dovodi do velike raspršenosti studenata među programima, malih studijskih grupa te izazova u izvođenju pojedinih studijskih programa.

Stručnjaci se zalažu za ukidanje razina

Šabić i Antulić Majcen naglašavaju da ih takav razvoj situacije ne iznenađuje jer je uvođenjem dviju razina mature bilo za očekivati da će prestižni studijski programi koje prijavljuje velik broj pristupnika tražiti višu razinu, dok će studiji koje prijavljuje manji broj pristupnika sniziti kriterije.

Međutim, stručnjaci Instituta za društvena istraživanja smatraju da se tim problemima uskoro nazire potencijalni kraj. Ključ vide u modularnoj nastavi i povećanoj satnici Matematike u strukovnim školama, zbog koje bi učenici iz tih škola mogli konkurirati gimnazijalcima ako ispit bude jedinstven.

- S obzirom na to da je NCVVO, u suradnji s ključnim dionicima i nadležnim ministarstvom, uspješno ukinuo razine ispita iz Hrvatskog jezika, pretpostavljamo da će se u narednim godinama razviti i jedinstveni ispiti iz Matematike i stranih jezika, što smatramo dobrim rješenjem. Jedinstveni ispiti iz obveznih predmeta državne mature omogućili bi preciznije zaključke o usvojenosti ishoda učenja u gimnazijskim programima na razini države jer bismo konačno imali ispite koje svi gimnazijalci polažu u istom obliku. Također, škole bi mogle dobiti preciznije informacije o postignućima svojih učenika u odnosu na nacionalni prosjek. Dosad je ta informacija bila zamagljena činjenicom da učenici iz različitih razloga biraju jednu ili drugu razinu ispita, što onemogućuje izravne usporedbe rezultata, komentiraju stručnjaci Instituta za društvena istraživanja.

'U budućnosti možemo očekivati sve manji broj srednjoškolaca'

Pitali smo ih i koja bi, prema njihovoj procjeni, bila alternativa ako NCVVO ipak odustane od spajanja razina obveznih predmeta. Smatraju da bi u tom slučaju obrazovni sustav bio prepušten na milost i nemilost demografskim kretanjima.

- U slučaju zadržavanja osnovne i više razine obveznih predmeta, strogost kriterija za upis na studijske programe ovisit će o daljnjim demografskim kretanjima populacije srednjoškolaca i njihovim aspiracijama prema visokom obrazovanju. U budućnosti možemo očekivati sve manji broj srednjoškolaca pa će borba za svakog studenta i popunjavanje upisnih kvota biti još izraženija. To će, naravno, ovisiti i o kvaliteti postojećih studijskih programa, kao i o dinamici otvaranja novih, odnosno o ukupnom broju upisnih mjesta. Ne treba zanemariti ni potrebe tržišta rada, koje oblikuju učeničke aspiracije i atraktivnost studijskih programa, zaključuju Josip Šabić i Sandra Antulić Majcen.