Bartol je na četiri mature dobio pet, razmišljao o FER-u i FSB-u: A onda napravio potpuni zaokret

Maturant Gimnazije Pula Bartol Pekica na državnoj je maturi četiri ispita napisao za odličnu ocjenu. Riječ je o Matematici (A), Hrvatskom jeziku, Engleskom jeziku (A) i Filozofiji, koju je napisao najbolje u državi. Pisao je još i Fiziku, jer je u vrijeme prijavljivanja ispita još uvijek razmišljao o studijima poput onih na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Ipak, s vremenom se udaljavao od tih ideja, pa je u konačnici maturu iz Fizike pisao 'praktički bez pripreme, pa je i rezultat bio nešto lošiji'. Bartol je, naime, odlučio upisati studij Filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Imao sam problema s odabirom jer me zanima jako puno stvari, toliko da mi je teško odabrati jedno koje bi onda isključilo sve ostalo. Filozofija je prilično svestrana i ujedinjuje umjetničke i društvene aspekte s prirodnim i materijalnim, pa se ispostavila rješenjem problema. Jedan od većih interesa je film. Iako je ADU zanimljiv fakultet, odlučio sam se pozabaviti filmologijom i ostalim predmetima komparativne književnosti prije potencijalnog studiranja nečeg poput montaže ili režije, pojašnjava Bartol.

Za maturu iz Filozofije pročitao je priručnik

Za ispit iz Filozofije, priča nam, imao je veću motivaciju i malo više vremena, pa je pročitao priručnik za pripremu tog ispita na državnoj maturi.

- Iz njega sam učio potpuno novo gradivo jer se, nažalost, u jednoj godini filozofije ne stigne proći cijeli presjek povijesti filozofije. Za maturu iz Hrvatskog vrlo su korisne bile videolekcije Radiomatura kojima ovim putem zahvaljujem. Slušanje njihovih lekcija u vožnji ili sličnim aktivnostima bilo je od velike pomoći. Za maturu iz Engleskog se nisam pripremao izvan školskih sati engleskog jezika, dok sam za maturu iz Matematike jednostavno rješavao prijašnje mature. Mislim da je za svaki predmet korisno rješavati mature prethodnih godina, a vrijedno je i raditi u školi i biti redovan, iako je to meni bilo teško pa sam ponekad morao težim putem, objašnjava Bartol.

Dodaje da u pripremi matura uvelike pomaže kada je neko gradivo već ranije usvojeno, a onda se potrebno samo prisjetiti i obnoviti znanje, a ne iznova učiti. Bartol ističe da je veliki broj njegovih nastavnika i nastavnica iz pulske Gimnazije zaslužio pohvale, a ističe nastavnike matematike i filozofije 'koji su nas kontinuiranim radom i trudom pripremili za mature, ali i za daljnji život'. Što se tiče matura, očekivao je otprilike jednake rezultate kakve je i postigao, samo su ga Engleski i Hrvatski isprva malo iznenadili.

- Iako rezultat to ne govori, Engleski me jako iznenadio. U usporedbi s prošlogodišnjim maturama koje smo rješavali na nastavi tekstovi na čitanju su nudili više odgovora koje se moglo opravdati, što je također bio slučaj u nekoliko zadataka slušanja, a meni je i u nekim zadacima gramatike bilo slično. Kada sam vidio rezultate osjećao sam se, naravno, vrlo dobro. S obzirom na to da su mature standardizirani ispit u kojem svi učenici imaju jednake uvjete, ovaj uspjeh poslužio mi je kao pozitivan pokazatelj osobnih sposobnosti. U sve sam ispite ulazio bez prevelikog pritiska sa znanjem da mi nije potreban izniman uspjeh za upis fakulteta, iako sam i dalje, kao i svatko, želio riješiti mature što bolje, navodi Bartol.

Najveći problem hrvatskog obrazovnog sustava

Tijekom srednjoškolskog obrazovanja sudjelovao je i na matematičkim natjecanjima te natjecanju iz filozofije, što mu je zasigurno jednim dijelom pomoglo i u pripremi za maturu.

- Sudjelovao sam na natjecanjima iz matematike svake godine. Iako nikad nisam dospio do državnog natjecanja, svaki sam put bio pri vrhu ljestvice na županijskom natjecanju. Sudjelovao sam i na natjecanjima iz sudokua, samo ove godine nisam bio na državnom jer sam na dan regionalnog imao prilično važnu utakmicu. Ove sam godine sudjelovao i na regionalnom natjecanju iz filozofije, a tijekom školovanja natjecao sam se i u mnogim sportskim natjecanjima, navodi Bartol.

Za najveći problem hrvatskog obrazovnog sustava ovaj maturant ističe 'način na koji su tretirani profesori'.

- U kapitalističkom društvu u kojem živimo, novac, htjeli mi to ili ne, igra veliku ulogu. Nedovoljnom plaćom profesora gube se ljudi koji imaju dobru sposobnost prenošenja znanja zato što biraju drugačija mjesta na kojima će imati veću plaću i lagodniji život. Također, profesori su manje motivirani raditi, znaju da je njihovo mjesto sigurno jer ih najčešće nema tko zamijeniti. Još jedan problem je prevelika količina predmeta i ispita. Škola se u većini slučajeva pretvara u ispunjavanje obaveza kako bi se postigle što bolje ocjene na bilo koji način, umjesto da je fokus na izgradnji čovjeka, njegovih znanja i sposobnosti. Sustavu je puno važnije koju smo ocjenu dobili nego jesmo li zaista usvojili te informacije i možemo li s njima dalje raspolagati. Naravno, pitanje hrvatskog obrazovnog sustava jako je kompleksno i na njega se ne može jednostavno odgovoriti. U konačnici, sustav je vrlo inertan pa je vjerojatnost za promjenu vrlo mala, ističe Bartol.

A svim budućim maturantima poručuje - 'nemojte se previše bojati, sve će biti u redu'.

Više tekstova o najmaturantima čitajte na poveznicama:

• Marija je prva na listi za upis Medicinskog: 'Prije godinu dana govorila sam da nema šanse da to upišem'

• Sve razrede prošao s 5.0, najbolji je na maturi iz Hrvatskog: 'Ocjenjivač se vjerojatno umorio od mog eseja'
• Na svim maturama dobio petice, dvije riješio bez greške: 'Ocjene sve teže pružaju objektivnu sliku znanja'
• Upoznajte najboljeg maturanta Maura: Na dva ispita ima 100 posto i nije upisao faks u Hrvatskoj
• Mia je sve razrede prošla s 5,0 i četiri mature riješila za pet: Druga je na listi za Medicinski
• Matija je maturu iz Matematike napisao bez greške: Briljirao i na Fizici, želi na FER
• Kakav uspjeh: Dvojica prijatelja iz iste škole ostvarila 100 posto na maturi iz Matematike