Karlo Stašić, MEDRI | foto: Privatna arhiva, MEDRI
Medicinski fakultet u Rijeci Karlo Stašić upisao je kao prvi na rang-listi, a briljirao je i na prijemom u Zagrebu. Sve razrede prošao je s 5.0.
Na državnoj maturi pisao je šest predmeta i dobio šest petica. Karlo Stašić 'rasturio' je na Hrvatskom, višim razinama Engleskog i Matematike te izbornim predmetima Biologiji, Fizici i Kemiji. Na svim ispitima prikupio je više od 90 posto bodova, maturu iz Biologije riješio je najbolje u Hrvatskoj, a 100 posto ostvario je na eseju iz Hrvatskog. Učenik je generacije u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci, a sada svoj put nastavlja na studiju medicine pri Medicinskom fakultetu u istom gradu, na čijoj je rang-list 'zasjeo' na prvo mjesto.
- Za mene medicina nikad nije bila jedna od opcija, ona je uvijek bila jedini izbor. Privlači me spoj znanosti i humanosti, a pritom u njoj vidim intelektualni izazov, stalno pomicanje granica vlastitog znanja te širok izbor profesionalnih puteva u budućnosti. Iako sam zbog odličnih rezultata na maturi i prijemnom ispitu mogao birati na koji ću se medicinski fakultet u Hrvatskoj upisati, ključna je bila moja naklonost 'gradu koji teče'. Volim njegov jedinstven karakter i atmosferu tako da je Medicinski fakultet u Rijeci za mene uvijek bio prvi i jedini izbor. Fakultet sam upisao kao prvoplasirani na rang-listi i ta me činjenica veseli, ali i motivira za daljnje usavršavanje, priča nam Karlo.
'Nikad nisam bio opterećen prosjekom'
Sve četiri godine srednje škole završio je s prosjekom 5.0, no ističe da nikad nije bio opterećen prosjekom 'jer on sam po sebi ne govori cijelu priču'.
- U mom slučaju on je samo logičan slijed zainteresiranosti, svestranosti i posvećenosti onome što me zanima. Pravu vrijednost znanja vidim kroz njegovu primjenu i rezultate izvan škole, kaže Karlo.
Za mature se pripremao pred same ispite rješavajući zadatke prethodnih godina. Smatra da se tako dobije najbolji uvid u strukturu ispita i sama pitanja.
- Kroz natjecanja sam izgradio dobru podlogu za STEM pa kod ovih predmeta nije bilo puno ponavljanja, nego je naglasak bio na razumijevanju koncepata i rješavanju zahtjevnijih zadataka. Priručnici su mi pak pomogli za sistematizaciju i ponavljanje gradiva Hrvatskog jezika, a za Engleski se nisam posebno pripremao jer sam smatrao da sam ga kroz godine školovanja, ali i svakodnevni kontakt s jezikom, dovoljno usvojio, pojašnjava Karlo.
Dodaje da su za uspješnu pripremu mature ipak bili ključni kontinuirani rad u srednjoj školi i kvalitetni nastavnici te njihova podrška i usmjeravanje tijekom godina.
- Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci baš na ovim temeljima gradi svoj pristup učenicima. Nikad nas se nije poticalo samo na akademsku izvrsnost, nego i na razvijanje vlastitih talenata, bilo kroz znanost, sport, kulturu ili druga područja interesa. Upravo ovakav način razmišljanja i rada omogućili su mi da izvučem najbolje iz sebe i postignem ove rezultate, ističe Karlo.
Najviše ga je iznenadio ispit iz Engleskog jezika, osobito dijelovi koji su tražili čitanje s razumijevanjem. Tekstovi su, kaže, bili složeni, a pitanja često dvosmislena, pa nije bilo dovoljno samo poznavati jezik, nego i pažljivo analizirati pročitano. Tu su, smatra Karlo, najviše morali doći do izražaja koncentracija, smirenost i strpljenje. Rezultati mature jako su ga obradovali. Iako je bio siguran u svoje znanje i nadao se ovakvom ishodu, uvijek je, kaže, prisutna doza neizvjesnosti i napetosti.
- S obzirom na to da je biologija područje u kojem sam godinama ostvarivao brojne uspjehe na natjecanjima, vjerovao sam da temelji za odličan rezultat postoje, no nisam se opterećivao plasmanom. Cilj mi je samo bio dati svoj maksimum. Ponosan sam na činjenicu da sam ostvario najbolji rezultat u državi, no to je prije svega potvrda mog interesa i posvećenosti onome što radim, smatra Karlo.
Na natjecanja je krenuo još u osnovnoj školi na poticaj učitelja, no s vremenom je shvatio da ga ona dodatno motiviraju na samostalno i dublje istraživanje područja koja ga zanimaju. Prve važnije rezultate postigao je iz geografije, postavši dvostruki viceprvak te prvak Hrvatske.
- Kako sam se s vremenom sve više opredjeljivao za STEM, veće uspjehe sam nastavio ostvarivati i na natjecanjima iz biologije na kojima sam jednom osvojio treće i tri puta prvo mjesto u državi. Uslijedila su i međunarodna natjecanja za koja sam odabran zahtjevnim eliminacijskim testiranjima na PMF-u u Zagrebu. Na Europskoj olimpijadi eksperimentalnih znanosti u Luksemburgu osvojio sam brončanu medalju, a na najvećem svjetskom natjecanju mladih biologa, Međunarodnoj olimpijadi, sudjelovao sam dvije godine zaredom, u Kazahstanu i na Filipinima, osvojivši pritom, također, jednu broncu, navodi Karlo.
S obzirom na sjajan rezultat na eseju iz Hrvatskog, pitali smo ga što misli o popisu lektira za srednje škole, ali i načinima njihove obrade. Smatra da bi popis trebalo osvježiti novim naslovima, a da bi se načini obrade trebali prilagoditi suvremenim učenicima.
- Preveliki naglasak je još uvijek na analiziranju književnih elemenata i reprodukciji činjenica, a lektira postaje samo još jedna obaveza koju treba ispuniti. Sve se svodi na prepričavanje, pamćenje nebitnih detalja i traženje odgovora na unaprijed postavljena pitanja o djelu. Ovakav način rada može čovjeka samo udaljiti od same biti književnosti ili pak stvoriti otpor prema čitanju. Sat lektire trebao bi biti puno više od provjere je li učenik pročitao određeno djelo. Njegova svrha trebala bi biti poticanje razmišljanja i rasprave te povezivanje s aktualnim problemima i idejama. Korisno bi bilo uključiti kreativnije pristupe te voditi otvorene razgovore bez unaprijed zadanih okvira, mišljenja je Karlo.
Kad je riječ o hrvatskom obrazovnom sustavu, smatra da je jedna od njegovih prednosti ta što 'učenicima pruža široku obrazovnu osnovu i razvija opću kulturu'.
- Kao gimnazijalci stvarno dobijemo dobru teorijsku podlogu i imamo priliku upoznati različite znanosti, umjetnost, povijest i društvene teme prije no što se usmjerimo prema određenom području. Naravno da postoji prostor za napredak jer kod nas je nastava još uvijek pretežno usmjerena na usvajanje velikog broja podataka i uvelike se oslanja na dobru volju i entuzijazam pojedinih profesora. Više pažnje trebalo bi posvećivati praktičnoj primjeni znanja, istraživačkim projektima, poticanju kreativnosti i povezivanju različitih područja. Veća sloboda izbora predmeta i razine zahtjevnosti predmeta svakako je dobrodošla, no prije svega trebalo bi poraditi na opremljenosti škola te povećati ulaganja u laboratorije, digitalnu opremu te sportsku infrastrukturu, ističe Karlo.
S nestrpljenjem očekuje studentski život i vjeruje da je pred njim razdoblje puno izazova i prilika. Osim toga, veseli se novim ljudima i iskustvima. Budućim maturantima poručuje - uživajte u razdoblju koje je pred vama.
- Maturalna godina prođe brže nego što očekujete, ali nemojte dopustiti da vas uhvati panika. Napravite plan i posložite prioritete. Poslušajte savjete onih koji imaju iskustva, ali ne dajte se zastrašivati pričama o tome koliko je matura teška i stresna. Koristite skripte i priručnike za ponavljanje, ali ne preporučujem ih kao jedini izvor učenja. Gledajte ili slušajte Radiomaturu, a ponajviše rješavajte zadatke matura prethodnih godina jer je to najbolji način da pobliže upoznate ispit koja vas čeka. Ukoliko postoje veće nesigurnosti, vjerujem da dobro dođu i organizirane pripreme kako bi se gradivo bolje razumjelo i nadogradilo. Sve u svemu, uspjeh na maturi nije rezultat jednog trenutka već kombinacija naučenog, truda i vjere u sebe, zaključuje Karlo.
Više tekstova o najmaturantima čitajte na poveznicama:
Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.
Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr s mjesečnim popustom
Prilikom kupnje unesite kod: popust, a akcija vrijedi za prva tri mjeseca pretplate.