Pretraga

Piti ili ne piti: što nam je Epiktet poručio o alkoholu

A- A+

Epiktet (50. do 135. godine nove ere) je jedan od najpoznatijih stoičkih filozofa. Između ostalog, poznat je po i po tome što je bio oslobođen iz ropstva, nakon čega je život posvetio filozofiji, a njegova je razmišljanja zanimljivo čitati čak i danas. Moguće ih je pročitati u hrvatskom prijevodu, pod naslovom ”Knjižica o moralu; Razgovori”. U jednome dijelu njegovih predavanja koji je ostao sačuvan, možemo vidjeti što je mislio o problemu neumjernog pijančevanja. S obzirom da ljudi inspiraciju za rješavanje životnih problema ponekad pronalaze u riječima slavnih filozofa, odlučili smo napraviti misaoni eksperiment.

Foto: Marta Matković

Zamislimo sljedeće događaje. Noć je. Jedan student, nazovimo ga Luka, sjedi na klupi ispred svog najdražeg kluba. Da je živio prije par tisuća godina, nosio bi togu, a iznad njega prostiralo bi se kristalno čisto nebo. Umjesto spomenutog prizora, vidljivo je nešto drugo. Luka, očiju zamagljenih od alkohola, gleda u narančasti zrak na kojem se uspijeva vidjeti tek pokoja zvijezda. Studentska je srijeda, pa je otišao van proveseliti se. Iako sutra ima kolokvij, već je pijan i tako mu je svejedno hoće li pasti ili ne. Bit će još rokova!

Treba li piti?

Izdvojeni članak
Nikola Baketa

Godina dana bez alkohola – Sam protiv svih

Prijatelji mu baš i nemaju akademskih aspiracija, ali on se tu i tamo pita što bi bilo kad bi uložio malo više truda. Ipak, zanima ga njegov studijski program, unatoč tome što ne podnosi većinu svojih profesora. Naizgled se čini kao da je Luka izgubljen slučaj kojem je potrebno usmjeravanje. Da je živio u Epiktetovo vrijeme, filozof bi mu sigurno uputio iste smjernice koje su ostale zapisane u sačuvanim predavanjima.

Pred Luku bi postavio sljedeću dilemu: piti ili ne piti. Koje su zapravo implikacije toga? Kad bi Luka odabrao pijančevanje, mogao bi se veseliti, skakati i pjevati sa svojim prijateljima. U ovome slučaju, mogao bi ostati u dobrim odnosima s istim ljudima, s njima se zabavljati i imati osjećaj pripadnosti. No, njegov bi akademski život nastavio patiti. Pijančevanje i učenje jednostavno ne idu zajedno.

Treba li ipak biti trijezan?

S druge strane, mogao bi odabrati trijeznost. U tom slučaju, imao bi vremena posvetiti se akademskom životu, razvijati se kao osoba i kao stručnjak, ali ne bez cijene. Morao bi se pomiriti s time da više ne bi bio u jednako dobrim odnosima sa svojim prijateljima. S obzirom da s njima ne bi izlazio i pio, između njih bi se javila emocionalna distanca koja bi postajala sve veća. Dilema se ovdje čini vrlo jednostavnom. Zašto da Luka troši vrijeme na pijance kad u životu može postići nešto uzvišenije?

Možda bi se trebao malo više potruditi

Izdvojeni članak

Zanimljiva statistika: Svaki peti student iz Velike Britanije uopće ne pije alkohol

Epiktet je do te spoznaje došao jer ga je iskustvo vjerojatno poučilo kako se strpljivost i trud isplate. Ustrajnošću je postao cijeneni filozof, te stekao brojne učenike. Neki od njih su zaslužni za mogućnost čitanja Epiktetovih misli koju danas imamo, s obzirom da ih on sam nije zapisivao – vodeći se u tome uzorom drugih filozofa, poput Sokrata. Slične uspjehe preslikane na današnji akademski život, Epiktet bi smatrao nečim što je u domeni ljudske manipulacije. Ako Luka želi uspjeti, na njemu je da se usredotoči na unaprjeđivanje svojih vrlina, a izbjegavanje poročnih radnji, kao što je prekomjerno uživanje alkohola.

Nepredvidljiv čimbenik: Sveučilište u  Zagrebu

No, ovdje nailazimo na problem. Jednu stvar Epiktet, u svoj svojoj mudrosti, ne bi mogao predvidjeti: Sveučilište u Zagrebu. Uzalud Luki ova crno-bijela moralna dilema kad ona ne uključuje dovoljno širok spektar problema. On pronalazi  utjehu u alkoholu ne iz razloga što voli alkohol, već zato da bi mogao preživjeti sveučilišnu atmosferu dostojnu scenarija Game of Thronesa.

Njegovo Sveučilište je zadnjih pet godina u prosjeku svaka tri dana palo za jedno mjesto na relevantnim ranking ljestvicama. Samim time što ostaje na njemu pokazuje hrabrost i ustrajnost, koje su ipak stoičke vrline.

Umjerenost je ključna

Izdvojeni članak

Zagrebački komičar pojasnio kako bi se alkoholna pića ponašala da su nam prijatelji

Luka se uzalud trudi, kad mu drugi akademski obrazovani ljudi poriču pravo na uspjeh jednak njegovim zaslugama. Umjesto nagrađivanja njegova učenja i truda dobrim ocjenama, imat će iste ocjene kao i studenti koji prepisuju ispite. Umjesto pohvale za seminar u koji je uložio vrijeme za iščitavanje literature i formiranje svoje pozicije, njegov profesor ga neće ni pročitati.

Vjerojatno ste upoznati i sa ostalim nedaćama s kojima se naš Luka svakodnevno susreće. Našao se u ovoj nezavidnoj poziciji, pa što da sad radi nego da pije? Epiktet bi, da je prisutan, vjerojatno ustrajao u tome da Luka ne bi trebao očajavati radi situacije na koju trenutno ne može utjecati ali mislimo da bi, s obzirom na dane okolnosti, vjerojatno s Lukom popio po koju.