Alanfordovski apsurd hrvatskog obrazovnog sustava: Svake godine novi udžbenici, a nastavni program nije se mijenjao od ’94.

Nova je školska godina, kao i svake godine, započela

gungulom oko novih, prema mišljenju mnogih, nepotrebnih

udžbenika. Mijenjaju se svake godine, domaćinstva

koštaju pravo malo bogatstvo, no nisu zapravo potrebni.

Pogotovo ako se uzme u obzir da se nastavni program

primjerice za gimnazije nije mijenjao od daleke 1994.

godine. Na tu informaciju nabasali smo sasvim slučajno,

a potvrdili su nam je Ministarstvo obrazovanja,

znanosti i sporta te Agencija za odgoj i obrazovanje.

To saznanje, s obzirom na stanje u hrvatskom školstvu,

za sobom povlači nekoliko vrlo bitnih pitanja.

www.srednja.hr

Obrazovni sustav u Hrvatskoj velik je, i slobodni smo

reći, poprilično problematičan resor u državi. Nekoliko

je velikih problema, čija se rješenja zasad ne naziru.
Hrvatsko obrazovanje
stagnira već devetu godinu

zaredom, dok školarci koji pohađaju obrazovne

institucije u ovoj zemlji nemaju osnovnu matematičku,

čitalačku i financijsku pismenost, kao niti sposobnost

rješavanja problema u stvarnom životu.

Hrvatsko obrazovanje već 9 godina stagnira, trećina učenika nema osnovnu matematičku pismenost

Hrvatski školarci po znanju debelo iza kolega iz ostalih zemalja

Pokazali su to rezultati PISA testa, standardiziranog

ispita Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj koji

ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od 15

godina u 65 zemalja sudionica.

– Današnje društvo pojedince ne nagrađuje za ono što

znaju, već za ono što mogu činiti sa svojim znanjem,

rekla je na predstavljanju rezultata voditeljica PISA

testa Michelle Braš Roth u prosincu prošle godine.

Hrvatski su školarci  na istom

testu podbacili i gledaju u leđa većini učenika širom Globusa. Cilj je PISA-e otkriti stečena znanja i

kompetencije učenika, ali ne u smislu reproduciranja

činjenica, već otkrivanja u kojoj mjeri oni te vještine

mogu koristiti za snalaženje u nepoznatim situacijama i

aktivno sudjelovanje u budućnosti. Ako je suditi po

poraznim rezultatima, ona je za mlade Hrvate sve samo

ne svijetla.

Nastavni program nije se mijenjao 20 godina

Nije trebalo proći previše vremena da stručnjaci u

Hrvatskoj objasne zbog čega se hrvatski školarci

osjećaju bespomoćno pri rješavanju matematike, zašto

nisu čitalački pismeni i ne znaju rješavati probleme s

kojima se još nisu susreli. Okrivili su krut

način poučavanja, nemotivirane učitelje, kao i

zastarjeli program. Upravo u potonjem, rekli bismo,

leži problem hrvatskog školstva, kao i razlog zbog

kojeg mladi Hrvati debelo kaskaju za kolegama iz

prvenstveno Azije, a potom i onima iz ostalih zemalja.

Pismo učitelja: 'Po čemu su novi udžbenici kvalitetniji od starih? Prodaju nam 'ono' pod bubrege'

Stalno novi udžbenici, a promjene u njima tek kozmetičke

U potrazi za nastavnim programom za srednje škole došli smo do iznenađujućeg saznanja. Otvorili smo dokument koji se nalazi u arhivi Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje rezultata i nemalo se iznenadili vidjevši skenirani nastavni program za

gimnazije, objavljen u Glasniku ministarstva

kulture i prosvjete Republike Hrvatske iz 1994. godine. Da se spomenuti nije promijenio već dvadeset godina, potvrdili su nam u Agenciji za odgoj i obrazovanje te u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta.

Naravno da u gradivu nekih predmeta nema previše

prostora za promjene, no tome unatoč nevjerojatno je da

se program nije mijenjao punih dvadeset godina. Ipak,

udžbenici se mijenjaju nonstop, pa tako učenici prema

pravilima ne bi smjeli koristiti udžbenike prijašnjih

godina, iako su promjene u njima većinom samo

kozmetičke.

Ministar Mornar izrazio žaljenje zbog tiskanja novih udžbenika koji nisu potrebni

Bacanje novca u vjetar

Izdavači, čije knjige resorno Ministarstvo odobrava,

potrebu za tiskanjem i prodavanjem uvijek novih

udžbenika opravdavaju željom da se ide u korak s

modernim vremenima i isto takvim obrazovanjem, no u

kolikoj je mjeri to stvarno moguće ako je nastavni

program isti već dvadeset godina? Koliko smisla ima

tiskanje novih knjiga i bacanje novca u vjetar – novca

kojeg su roditelji teškom mukom zaradili i otkinuli od

ono malo plaće što im ostaje kad plate sva davanja

državi i poreze od kojih i ‘živi’ Ministarstvo koje

podupire takav alanfordovski apsurd u hrvatskom

školstvu?

Odgovori