Analiza obrazovanja u posljednjem desetljeću: Najkontroverznije odluke ministara

Željko Jovanović je na poziciji ministra obrazovanja od prosinca 2011. godine, a od tada je brojnim odlukama zadobio simpatije jednog te navukao na sebe gnjev drugog dijela građana. Reforma školstva koju Jovanović provodi uključivala je i pokoju odluku zbog koje je završio na Ustavnom sudu. Međutim, ni njegovi prethodnici nisu bili iznimke pa su i neke njihove izmjene te odluke dočekane na noževe. Usporedili smo Jovanovićevo djelovanje s onim njegovih predhodnika, Radovana Fuchsa i Dragana Primorca kako bi otkrili tko zaslužno nosi titulu najkontroverznijeg ministra.

Posljednju dekadu u obrazovanju obilježile su brojne kontroverzne odluke od strane MZOS-a. Promjene su se odnosile kako na osnovne i srednje škole, tako i na visokoobrazovane ustanove. U spomenutom razdoblju izmijenila su se tri ministra: Dragan Primorac, Radovan Fuchs te još aktualni Željko Jovanović. Iako je javnost trenutno podijeljenog mišljenja o Jovanovićevim odlukama i potezima, a nekolicina traži i njegovu ostavku, potonji nije jedini ministar obrazovanja čiji je mandat obilježen brojnim kontroverzama. Usporedili smo djelovanje spomenutih čelnika MZOS-a, kako bi doznali koji se od njih može pohvaliti titulom najkontroverznijeg.

Redovitim studentima studij će biti besplatan

Nepripremljeni uletjeli u Bolonjski proces, a Primorac ‘pao maturu’

Dragan Primorac bio je ministar obrazovanja od 2003. do 2009. godine, a za vrijeme njegova mandata građani su stekli dojam da se prilikom donošenja odluka vodio onom: ‘Ako prođe, dobro prođe!’

Pod njegovom palicom, studenti, fakulteti ali i tržište rada potpuno su se nepripremljeni našli usred velike nepoznanice – Bolonjskog procesa. U spomenuti proces smo ušli 2001., a svi studijski programi usklađeni su sa zahtjevima bolonje četiri godine nakon. Budući da ni danas hrvatski fakulteti ne provode bolonju u pravom smislu, nakon samog uvođenja javili su se brojni prosvjednici i nezadovoljni građani. Uz činjenicu da su se profesori učili na prvoj generaciji koja se nazivala ‘pokusnim kunićima’, tri godine nakon što su smo dobili prvostupnike, u tom trenutku još nije bilo vidljivi rješenje pripremanja tržišta rada za takav visokoobrazovni kadar.

Punih pet godina Primorac je radio na uvođenju državne mature te je 2009. godine ista trebala po prvi put stupiti na snagu. No prosvjedi maturanata očito su jako preplašili tadašnjeg ministra da je odluku o odgodi mature donio tijekom samo jednog popodneva. Radio je godinama na razvoju i uvođenju iste, no čim se javila grupa nezadovoljnika, da bi sačuvao svoj obraz najavio je odgodio za sljedeću godinu. Prema tome je 2009. godine provedena ‘probna državna matura’.

Pod Fuchsovim vodstvom krenule blokade fakulteta

Radovan Fuchs iza sebe ima relativno kratak, ali izrazito buran mandat ministra obrazovanja. Naime, Jovanovićev prethodnik izdao je prijedlog Zakona o visokom obrazovanju, znanosti i sveučilišta prema kojemu se nije uvelo očekivano besplatno obrazovanje na fakultetima. Potonje je sindikat smatrao neprihvatljivim, a Fuchsu su udarac zadali i koalicijski partneri.

Matura: Odgađa se ispit iz hrvatskog jezika

U jesen 2009. godine Filozofski fakultet u Zagrebu je krenuo u dvotjednu blokadu, a studentskim kolegama potporu je pružilo još desetak fakulteta iz četiri grada. Studenti i profesori su preko blokade i štrajka pokazali otpor komercijalizaciji sveučilišta kao i smanjenju autonomije istoga.

Uz probleme vezane oko visokog obrazovanja, Fuchsov mandat  obilježio je i skandal oko državna mature. Nakon Primorčeve odgode, 2010. godine provela se matura, no esej iz hrvatskog jezika na temu ‘Zločin i kazna’ od Dostojevskog probudio je sumnje u to da su pitanja procurila u javnost, jer su na brojnim forumima i društvenim stranicama objavljivane ‘dojave o temi eseja’.

Jovanović o zdravstvenom odgoju: 'Nitko nas neće zaustaviti da djeci pružimo garanciju za zdravlje i bolju budućnost'

Protuustvane i brzoplete odluke aktualnog ministra

Nakon Fuchsa, na fotelju ministra obrazovanja u prosincu 2011. godine zasjeo je Željko Jovanović, koji se unatoč brojnim negodovanjima, još uvijek na čelu MZOS-a. Zdravstveni odgoj, elektronski upisi u srednje škole, ukidanje ocjena na polugodištima ili preuranjena izmjena školskih udžbenika, samo su neke od Jovanovićevih odluka koje su popraćene negativnim komentarima, pa čak i odbačene presudom Ustavnog suda.

Ukidanje ocjena na polugodištima je ugledalo svjetlo dana, ali se ispostavilo kako potonja odluka ne pokazuje dobre rezultate. – Razgovarala sam s mnogim profesorima i oni misle kako je ukidanje ocjena na polugodištu jako loš potez, a ja isto tako mislim. Učenici koji imaju lošu zaključnu ocjenu, više su motivirani u drugom polugodištu kako bi istu ispravili, objašnjava majka četvero učenika.

Ustavni sud je srušio čak dvije odluke aktualnog ministra, zbog kojih je nezadovoljni dio javnost zagovarao njegovu ostavku. Radi se o uvođenju zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, te izmjene školskih udžbenika prije isteka službenog roka.

Ustavni sud stopirao Jovanovićev plan, još ništa od novih udžbenika

Reakcije na sva tri ministra podjednake

Iako su spomenuta tri ministra određenim odlukama i promjenama unaprijedili obrazovanje, poznato je da ljudi bolje pamte negativne stvari. Usporedbom čelnika MZOS-a u posljednoj dekadi vidljivo je kako nijedan nije bio pošteđen negodovanja ili prosvjeda. Dok je Primorac uveo bolonju zatim pošao linijom manjeg otpora, problemi oko državne mature su pali na leđa Fuchsu, a već za vrijeme Jovanovića iskočili su novi problemi.

Koji od njih je najkontrovezniji, teško je reći jer ovisi s kojeg stajališta gledate. Stoga kao zaključak analize najburnije dočekanih ministarskih odluka, možemo slobodno reći da su sva tri podjednako uzdrmala javnost.

Tko je po vama od sljedećih ministara najviše unaprijedio obrazovanje u Hrvatskoj?

Odgovori