Čak 91 posto Hrvata odraslih u siromaštvu ostaju u teškoj financijskoj situaciji

Unatoč velikom porastu broja studenata, završavanje fakulteta i dalje je nedostupno za većinu hrvatskih građana, a posljednjih godina vrlo malo se ulaže u strukovno obrazovanje. Kao posljedica takve obrazovne politike, hrvatsko društvo je socijalno neprohodno pa se mladi ne uspijevaju popeti na društvenoj ljestvici i ostvariti više obrazovanje te bolji imovinski status u odnosu na svoje roditelje.

foto: facebook.com

Prema podacima istraživačke studije Sociološki portret hrvatskih studenata, koju je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, hrvatsko društvo još uvijek je previše socijalno neprohodno. Analiza rezultata pokazuje kako će većina djece nisko obrazovanih roditelja također biti nisko obrazovana, a čak 91 posto ispitanika koji su odrasli u teškoj financijskoj situaciji i danas su lošeg imovinskog statusa.

U usporedbi s ostalim europskim zemljama, na samom smo dnu socijalne pokretljivosti pa je uz trenutnu lošu financijsku sliku vidljivo kako su potrebne temeljite promjene, bez kojih će Hrvati i u budućnosti loše živjeti.


‘Riječ je o svojevrsnom začaranom krugu siromaštva’

– Riječ je o svojevrsnom ‘začaranom krugu siromaštva’, jer pojedinci iz obitelji skromnih financijskih resursa, čiji su roditelji ostvarili niži stupanj obrazovanja, najvećim dijelom se ne uspijevaju popeti na društvenoj ljestvici. Drugim riječima, Hrvatska je još uvijek socijalno nepropusno društvo gdje djeca najčešće ostvaruju stupanj obrazovanja jednak ili blizak onome svojih roditelja. Podaci pokazuju kako mladi koji su odrastali u financijski teškoj situaciji imaju teži pristup visokom obrazovanju, objasnila je dobivene pokazatelje Dunja Potočnik, znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu u grupi za istraživanje mladih.

U nastavku je istaknula kako se ovaj problem dodatno povećao zbog degradacije strukovnog obrazovanja pa sada svi pod svaku cijenu žele završiti fakultet, a često se ne razmišlja je li područje studija traženo na tržištu rada. 

Danas je preveliki broj diplomanata u društvenim i humanističkim disciplinama. Obitelji skromnih resursa vrlo često ne ostvaruju povrat ulaganja u obrazovanje svoje djece pa Potočnik smatra kako je pri izboru škole potrebno uzeti u obzir da obrtnici mogu brže pronaći zaposlenje i ostvariti više prihode od mnogih struka vezanih uz visoko obrazovanje. 

Studenti prirodoslovnih znanosti vrijedit će više od humanista i društvenjaka

Studiranje je i dalje nedostupno za većinu hrvatskih građana

– Čini mi se kako taj cijeli koncept ‘Zemlje znanja’ se temelji na tome da je visoko obrazovanje rješenje samo po sebi pa se posljednjih godina potiče povećanje broja studenata. Međutim, pitanje je kolika je kvaliteta toga i koliko to doprinosi razvoju zemlje i društva. Zdravo gospodarstvo zapravo se temelji na kvalitetnom strukovnom obrazovanju, na malim i srednjim poduzećima, a ne na ovom uslužnom sektoru visokoobrazovanih ljudi. To je jedan tip miskoncepcije u očima naših kreatora politika upozorio je Karlo Kralj, novi predsjednik Mreže mladih Hrvatske, na ignoriranje strukovnih škola.

Studiranje je i dalje nedostupno za većinu hrvatskih građana. U 2010. godini čak 40 posto studenata je došlo iz obitelji u kojoj oba roditelja imaju više ili visoko obrazovanje. Svega sedam posto djece nisko obrazovanih obitelji uspijeva završiti fakultete, a prosjek Europske unije je 18, dok u zemljama kao što su Irska, Francuska i Velika Britanija taj udio prelazi 30 posto.

– Prema istraživanju Sociološki portret hrvatskih studenata, njih četiri petine financiraju roditelji. Obitelj zapravo zamjenjuje državne potpore za studente. Stipendije i slični poticaji još uvijek su vrlo loše fokusirane i loše identificiraju osobe kojima je pomoć stvarno potrebna pa puno ljudi za vrijeme studija ima potrebu za dodatnim prihodima, objasnio je Kralj.

Studentima u Hrvatskoj važnije radno iskustvo od ocjena

‘Jako je bitno studentima omogućiti prostor za osobni razvoj’

Predsjednik Mreže mladih Hrvatska ističe kako Hrvatska ima zastarjeli model stipendiranja u kojem se isključivo gleda prosjek ocjene ili eventualno neka dekanova i rektorova nagrada. Sve van toga zapravo se ne boduje pa neformalno učenje, koje u svijetu postaje sve važnije, kod nas je za većinu nedostupno jer su studenti često prisiljeni raditi poslove koji nemaju veze s njihovim budućim zanimanjem.

– Rad uz studij jedan je od faktora koji znatno utječe na kvalitetu studiranja i na mogućnost neke dodatne nadogradnje. Danas je jako bitno studentima omogućiti prostor za osobni razvoj izvan zgrade fakulteta, a u Hrvatskoj nas se još uvijek doživljava jako tradicionalno, ono, sjedi, uči i to je to, umjesto da nas se potiče na neku praksu i volontiranje, izjavio je Karlo Kralj, student Fakulteta političkih znanosti.

Nacionalni program za mlade tek je krenuo s provedbom, a novi kurikulum je u fazi planiranja

Osim toga, nemaju svi ni vremena raditi uz studij. Upravo fakulteti deficitarnih STEM područja od studenata nerijetko traže redoviti dolazak na vježbe pa je logično da će se za te ‘isplativije’ programe odlučivati osobe iz bogatijih obitelji. Međutim, jasno je kako problem nije u praktičnoj nastavi, koja je uglavnom i jedini doticaj studenata s vještinama koje će im trebati pri izlasku na tržište rada.

– Nacionalni okvirni kurikulum u ovom trenutku ne jamči povezanost obrazovnih ishoda i potreba tržišta rada pa će biti zanimljivo vidjeti čime će rezultirati najavljena reforma. Bitan čimbenik su i nastavnici, odnosno njihova motiviranost za prepoznavanje i poticanje razvoja vještina koje bi mladima pomogle pri uspješnom izboru struke i snalaženju na tržištu rada. Također, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država u kojima ne postoji sustav profesionalne orijentacije na razini osnovnih i srednjih škola, upozorila je Dunja Potočnik važan nedostatak bez kojeg odabir srednje škole i fakulteta se isključivo temelji na željama djeteta i ambicijama roditelja.

Zbog svih navedenih problema Vlada Republike Hrvatske izradila je Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, koji je utemeljen na najnovijim istraživačkim podacima. Potočnik ističe kako se pozitivna strana ovog programa odnosi i na njegovu usklađenost s Europskom strategijom za mlade, zbog čega će biti lakše pratiti njegovu provedbu i položaj mladih u Hrvatskoj u odnosu na njihove europske vršnjake. Koliko uspješno će se on realizirati, tek treba vidjeti, ali sigurno je kako su konkretni rezultati hitno potrebni.

Odgovori