Chat s Vladom: Izdvojena pitanja i odgovori oko reforme obrazovnog sustava

‘FB chat: Reformiramo obrazovni i znanstveni sustav – nove boje znanja’ naziv je prepiske koju je Vlada organizirala na najpoznatijoj društvenoj mreži, a kojoj se odazvalo više tisuća ljudi. Naime, tko god je htio mogao je stručnjacima koji su izradili Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije postaviti pitanje, a mi vam donosimo nekoliko primjera.

facebook.com

Strategija obrazovanja: Mijenja se bolonja, definicija izvarednog studija te razlike stručnog i sveučilišnog studija

Više od dvije tisuće ljudi odazvalo se (ili barem stisnulo tipku ‘join/pridruži se’, op.a.) prepisci na najpoznatijoj društvenoj mreži između zainteresirane javnosti i stručnjaka koji su izradili Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, a koju je organizirala Vlada pod nazivom ‘FB chat: Reformiramo obrazovni i znanstveni sustav – nove boje znanja‘.

Tako je, tko god je htio, mogao spomenutim stručnjacima postaviti pitanje vezano uz znanost, obrazovanje ili njihovu skoru reformu. Iako u opisu ‘događaja’ pompozno stoji ‘ U školi učiš nepotrebno i preopsežno gradivo, a na fakultetu si naučio sve što će ti trebati na poslu? Zašto naša sveučilišta nisu među najboljima na svijetu? Previše učiš napamet činjenice, a premalo dobivaš korisnog znanja?’, što aludira na to da su se mogla postaviti pitanja iz vrlo širokog spektra, odgovori su ipak bili mnogo ‘uži’.

Mnogi od njih su bili iz domene ‘Nije to na nama, javite se nekom drugom’ ili ‘To vam piše ovdje’. Najviše interesa izazvalo je pitanje Marka Cirkvenog, savjetnika za odnose s javnošću zagrebačkog studentskog pravobranitelja, koje je skupilo više od dvije tisuće ‘lajkova’. Markovo pitanje i odgovor na njega nađite ovdje.

Mnogo je pitanja ostalo i neodgovoreno, ali uz obećanje da će njih odgovori stići kroz nekoliko dana.
Donosimo vam nekoliko primjera kako je to danas izgledalo.

Pitanje 1 (Mreža mladih Hrvatske)

‘S obzirom na najavljenu kurikularnu reformu, na koji način mislite osigurati kvalitetnu provedbu iste? Prvenstveno se to odnosi na ulaganja u edukacije učitelja i nastavnika. Tko će provoditi edukacije s obzirom na to da se radi o novom i drugačijem pristupu poučavanju? Hoće li za to biti zadužen Agencija za odgoj i obrazovanje? Na koji način će se te edukacije provesti s obzirom na trenutnu potkapacitiranost AZOO-a? Prelazak na kurikulum zahtijeva kvalitetnu i široko dostupnu edukaciju svim učiteljima i nastavnicima na teritoriju cijele Hrvatske. S kojim ste to resursima i financijskim sredstvima mislili osigurati?’

Odgovor 1 (Boris Jokić):

‘Stručno osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika je drugi (po meni i najvažniji) element kurikularne reforme. On je predviđen već sljedeće godine, pa onda cijeli niz godina nakon. Novac je osiguran i ja se nadam da će MZOS biti dovoljno odgovoran da ga povuče iz novaca već povučenih iz EU. Kako će on biti raspisan i tko će provoditi osposobljavanje tek treba vidjeti. Osobno smatram da treba doći do škola, a ne ljudi zvati na more i u toplice. Tek tada možemo govoriti o mogućnosti učinkovitog osposobljavanja.’

Pitanje 2 (Bruno):

‘Pohađam 3. razred smjera tehničar za mehatroniku. Naime, to je novi strukovni kurikulum pa je moje pitanje sljedeće: Kako je moguće da ste odobrili novi strukovni kurikulum za koji ne postoje odgovarajući udžbenici? U spomenutom smjeru postoje 15 predmeta, a za samo općeobrazovne i 2 stručna postoje udžbenici. Dakle, za više od 7 predmeta udžbenici ne postoje pa se moramo snalaziti na razne načine kao kombinacija više udžbenika, priručne skripte koje piše profesor te ih mi printamo itd.

Postoji i još nešto. Ove godine smo birali između 3 strukovna modula (automatizacija energetskih postrojenja, CNC strojevi i automatizacija proizvodnih pogona). Pravilo je da za 1 modul mora biti minimalno 10 učenika. Nas je u razredu 21 i dogodilo se sljedeće: 12 učenika je odabralo CNC strojeve a ostalih 9 automatizaciju energetskih postrojenja i sada 9 učenika mora slušati predmete koje NE ŽELE! Kako je moguće da ste dopustili da u odabiru usmjerenja u srednjoj školi dominira “zakon većine”?! Kako je moguće da se u “zemlji znanja” učenicima nameću stručna usmjerenja?! Kako je gospodo moguće da učenici nemaju pravo izabrati svoje zanimanje?!

Stoga je moje glavno pitanje: Planirate li u reformi uvesti reda u ovakve apsurdne strukovne kurikulume ili ćete i dalje dopuštati da ovakvi programi, koji su zapravo osposobljavanje za deficitarna zanimanja, propadaju i nameću učenicima ono što ne žele?
I još nešto. Zašto postoje ocijene iz tjelesne kulture? Zašto iste ocjene učenicima ruše prosjek? I zašto se profesorima iz tzk dopušta da nabijaju komplekse npr. pretilom djetetu? Ako se već profesore zaštitilo u tolikoj mjeri novim pravilnikom, zašto učenici nisu zaštićeni od takvih i sličnih ispada profesora? Tjelesna kultura mora postojati zbog stvaranja zdravih i sportskih navika ali iz iste ne bi smjele postojati ocjene iz vrlo jednostavnog razloga: ne mogu sva djeca sve (fizički).’

Odgovor 2 (Boris Jokić):

‘Pitanje postojećih kurikuluma u strukovnim školama i nedostatka primjerenih nastavnih pomagala, udžbenika, materijala…je pitanje za ministarstvo. Moje je mišljenje da se ne treba ulaziti u promjene, ako one nisu pripremljene. U reformi (www.kurikulum.hr) su predviđene značajne promjene strukovnog obrazovanja. Ključne su upis u sektor, ne u specifično zanimanje, povećanje učenja na radu i promjene vrednovanja i ocjenjivanja. Također predviđa se i drugačija organizacija rada koja bi omogućila projektni rad i rad u manjim grupama.’

Strategija obrazovanja: Bit će jasno određeno koliko gradiva učenik mora znati za pojedinu ocjenu

Pitanje 3 (Ria):

‘[HKO] Zašto MZOS i MRMS kasne u aktivnostima vezanim za uspostavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira? Konkretno, Zakonom o HKO-u bilo je predviđeno da će informacijski sustav za vođenje registra HKO-a biti uspostavljen u roku 24 mjeseca od donošenja zakona (rok istekao u veljači 2015) – zašto se kasni?

Istim zakonom bilo je predviđeno imenovanje sektorskih vijeća u roku od 6 mjeseci od stupanja zakona na snagu (rok istekao u kolovozu 2013.) – do danas nisu konstituirana sva sektorska vijeća. Zašto se kasni?

Također, u području visokog obrazovanja su u 6.mj. krenuli prvi HKO projekti financirani putem ESF-a (iz poziva ‘Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira’), za čiju provedbu je bio preduvjet da MZOS i MRMS usuglase službenu metodologiju izrade prijedloga standarda zanimanja i prijedloga standarda kvalifikacija. Niti jedno od toga još nije napravljeno iako su projekti već krenuli s provedbom. Umjesto pitanja zašto se kasni – zašto je uopće raspisan poziv za prijavu projekata prije donošenja navedenih metodologija?

Kao i u svakom EU financiranom projektu, nositelji (visoka učilišta) su trebala definirati koje točno aktivnosti provode, koliko ljudi će raditi na njima i u kojem postotku radnog vremena, koliko će te aktivnosti trajati te koliko će koštati – kako su nositelji to mogli odrediti, bez da u trenutku prijave projekata znaju točne postupke koje moraju provesti?

Naravno, mogli su to odrediti proizvoljno (kako i jesu), no to sad zahtijeva promjene vremenskih planova aktivnosti te detaljne realokacije proračunskih stavki (koje neke niti nisu moguće zbog pravila provedbe) – no pitanje stoji, zašto se nije prvo uredio sustav, pa onda raspisao poziv za visoka učilišta?

Odgovor 3 (Teo Matković):

‘Rijetko koji plan neokrznut doživi susret sa stvarnošću, posebno ako traži koordinaciju više resora. Aktivnostima je trebalo neko vrijeme da postignu momentum, ali prema informacijama kojima raspolažem, informacijski sustav je u razvoju (bit će nužno potreban u trenutku upisa prvih standarda), sektorska vijeća su popunjena ili gotovo popunjena, a službene metodologije izrade prijedloga su tik pred objavom. Također, napokon je razvijena i potporna infrastruktura, odnosno alati i osobe koje u uključenim ministarstvima stoje na raspolaganju. Sigurno bi bilo prikladnije iz perspektive projekta da su metodologije i informacijski sustav pravovremeno razvijeni, no da se to čekalo, natječaj bi bio objavljen tek krajem ove godine a projekti početi naredne. No poziv za natječaj je bio objavljen u najkasnijem mogućem razdoblju za financiranje operacije iz programskog razdoblja 2007.-2013., tako da je to bila posljednja prilika za provedbu. Po mom sudu, upravo pritisak ovih zahtjeva i obaveza doprinijet će da se ovaj sustav postavi u najkraćem mogućem roku, iako je bitno otežao posao i povećao neizvjesnost provoditelja projekta.’

Pitanje 4 (Marko):

‘Roditelj sam djeteta koje je upravo krenulo u prvi razred…i osim svih obaveznih predmeta u nastavnom programu nalazi se i neobavezni sat vjeronauka. Određeni dio roditelja upisao je djecu na vjeronauk, dio iako ne idu u crkvu su to napravili po principu ‘što će selo reći’, a supruga i ja nismo dijete upisali u taj program. Možda i ne bi bilo problema da taj isti sat nije prvi ili u sredini satnice.

S obzirom na to da dijete učimo koristiti školski prijevoz to nam je teško jer u određenom terminu vjeronauk je prvi sat…kažu ‘pa dobro neka dijete ne ide na prvi sat’. Ako ne ide, propušta školski autobus, ako ide, jedan školski sat mora biti izvan učionice odvojeno od svojih prijatelja kao i u vrijeme kada je satnica vjeronauka u sredini.

I što to ja ili država poručujemo ovom djetetu…drugačiji si…makni se, prijatelji je drugačije gledaju jer su krenuvši u školu spoznali da je moja kći koja je do jučer išla s njima u vrtić…drugačija. Ne bi li vjera trebala biti odvojena od države? Može li se država koja ovo dozvoljava u svom kurikulumu nazivati sekularnom? I zašto se u ovakvim slučajevima dopušta negativna diskriminacija?’

Odgovor 4 (nepotpisan):

‘Nastava vjeronauka zajamčena je ugovorima Republike Hrvatske s Vatikanom i bez izmjene tih ugovora ne može se ukinuti.’

Strategije učenja: Prestanite 'štrebati' i naučite stvarati znanje

Pitanje 5 (Bruno):

‘Zašto dajete ovako bezobrazne, smiješne i nadasve isprazne glupe odgovore na ovako kvalitetna pitanja? Ne vidite li ironiju u dodatnom vrijeđanju i omalovažavanju studenata na ovakav način, i to u sklopu eventa kojem je cilj upravo suprotan? Koji je uopće onda bio smisao organizacije ovako nečega?’

Odgovor 5 (nepotpisan):

‘Smisao je bio da se javnost upozna sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, te mjerama i ciljevima koji su navedeni u ovom dokumentu koji je i usvojen u Hrvatskom saboru kao nacionalna strategija’

Odgovori