Pretraga

Da smo bar po nečemu najbolji u Europi: Skoro svi naši mladi završe najmanje srednju školu

A- A+

Mladi Hrvati po nečemu su ipak najbolji u Europi. Od svih ispitanih zemalja, članica i nečlanica Europske unije, imamo najviše mladih s najmanje završenom srednjom školom. Shodno tome, rano napuštanje srednje škole kod nas je svedeno na minimum. Te nam podatke komentira Iva Tomić, znanstvenica s doktoratom iz ekonomije i glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca. Ona pak navodi kako je na srednjoškolskoj razini dobra situacija s drop-outom, ali se zbog toga puno više odustaje od faksa.

učionica

Foto: Unsplash; Ivan Aleksić

Državni zavod za statistiku, u seriji izvješća koncem prošle godine, objavio je i podatke o srednjoškolskom obrazovanju naših mladih prema kojima, čini se, dosta dobro stojimo u odnosu na ostatak Europe.

Hrvatska na samom vrhu

U Anketi o radnoj snazi, gdje se nalaze najnoviji podaci za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na samom vrhu Europe, unutar i van Europske unije, po postotku mladih u dobi od 20 do 24 godine koji su završili najmanje srednju školu. Takvih je mladih kod nas 97,2 posto. Odmah nakon slijedi Crna Gora s 96,1 posto, a treće mjesto dijele Grčka i Irska s 94,9 posto  mladih gore navedene dobne skupine koji su najmanje stekli srednjoškolske kvalifikacije.

Zanimljiv je i podatak da među zemljama iz kojih su podaci prikupljeni, izuzev Bosne i Hercegovine za koju nema podataka, sve bivše savezne republike Jugoslavije kotiraju dosta visoko, sve redom s preko devedeset posto mladih s najmanje diplomom srednje škole. Kada se sve sažme, može se reći da po nečemu ipak jesmo najbolji u Europi. Tu posebno valja naglasiti da su ovo sve podaci za 2020. godinu i da prosjek među dvadeset i sedam članica EU iznosi 84,3 posto.


HRVATI NE NAPUŠTAJU ŠKOLU

Nismo samo po udjelu srednje obrazovanih mladih najbolji u Europi, već i po izrazito niskom postotku onih koji rano napuštaju školovanje. Za 2020. taj postotak iznosi 2,2 posto; iako valja naglasiti, kako napominje i DZS, radi o podacima niske pouzdanosti.


Odustaje se i zbog siromaštva

No, jesmo li uistinu? Kontaktirali smo Ivu Tomić, glavnu ekonomisticu Hrvatske udruge poslodavaca. U svom prijašnjem radu na Ekonomskom institutu, među ostalim, bavila se i istraživanjem ranog napuštanja školovanja u Hrvatskoj. Pitali smo je da nam iz stručne perspektive protumači ove podatke; koji je uzrok ovog fenomena, jesu li to dobri ili loši podaci te ima li kakve posebne poveznice između zemalja bivše SFRJ zbog čega su i postotci najmanje srednjoškolski obrazovanih mladih tako visoki.

Ističe kako je i prema ranijim podacima Hrvatska dosta dobro stajala po tome, u odnosu na prosjek Europske unije koja je tada, napomenimo, uključivala i Veliku Britaniju. Recimo, podatci govore, pojašnjava nam Tomić, da je postotak mladih od 18 do 24 koji rano napuštaju školu iznosio nekih 3 posto kod nas. Isto tako, Teo Matković, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, na čiji se rad referira Tomić, procjenjuje da je u razdoblju od 1998. do 2008. udio upisanih koji su redovito završavali srednju školu u prosjeku iznosi visokih 91 posto.

– U tom je radu empirijski dokazana snažna povezanost niske razine roditeljskog obrazovanja i prihoda kućanstva s povećanim rizikom od ranoga napuštanja školovanja, pojašnjava nam Tomić.

Izdvojeni članak
student diploma

Prošle godine diplomiralo preko 30.000 studenata: Među njima i stariji od 65 godina

Puno ljudi odustaje od faksa

No, naša sugovornica skreće nam pažnju na jedan dosta bitan, povezan fenomen ranog napuštanja visokog obrazovanja. Statistički podaci u tom pogledu nisu toliko dobri kao oni za srednju školu.

– Matković i Kogan (2012) navode procjenu od 17 posto za osobe koje su okončale (visoko) obrazovanje u razdoblju od 2003. do 2008., dok je Ministarstvo znanost i i obrazovanja (2016) objavilo da je stopa završavanja sveučilišnih studija u 2012./2013. iznosila 45%. Europska komisija (2016) u svojem izvještaju čak navodi da postoji znatno izraženije odustajanje od studija na sveučilišnoj razini u odnosu na stručne studije. Nadalje, Eurostat je, na temelju ad-hoc modula ARS-a za 2016., objavio kako je među onima u dobi između 15 i 34 bilo 37.900 onih koji su imali završeno srednje obrazovanje a trenutno (u 2016.) nisu bili u formalnom obrazovanju a koji su započeli, ali nikada nisu završili visoko obrazovanje, kaže nam Iva Tomić.

To bi, dodaje, dalo grupu procjenu stope odustajanja od visokog obrazovanja od 18,7 posto. Ukratko je prokomentirala i razloge zbog kojih su mladi uglavnom odustajali od visokog obrazovanja i ispisivali se s faksa.

– Među onima koji su odustali od visokog obrazovanja najviše njih, 35 posto, odustalo je zbog obiteljskih i zdravstvenih razloga, nakon čega slijede financijski razlozi, što čini 25 posto, poteškoće njih 19 posto, i tek na kraju angažman u svijetu rada na što otpada 15 posto ovih koji su odustali od visokog obrazovanja, navodi naša sugovornica.

‘Očigledno nešto trebamo mijenjati u sustavu’

Za kraj je kratko prokomentirala tu začudnu činjenicu da se od srednje škole u državi pa i šire – u cijeloj regiji – uglavnom ne odustaje iako ju nije obvezno završiti. Tomić kaže da su razlozi vjerojatno različite prirode, od povijesnih do kulturoloških i socioloških.

– E sad, zašto jako mali broj učenika odustaje od srednjoškolskog obrazovanja, odnosno zašto velika većina učenika (stanovnika) ima završenu i srednju školu iako ona nije obavezna, treba potražiti vjerojatno u različitim povijesnim, sociološkim i kulturološkim razlozima. Tu se vjerojatno kriju i razlozi zašto je sličan obrazac prisutan i među zemljama bivše SFRJ. Ono što ipak možemo iščitati i iz studije koju sam prethodno spomenula jest to da se kod nas taj drop-out, odnosno odustajanje od obrazovanja prelijeva na visokoškolsku razinu, ističe Tomić.

Tu slikovito dočarava situaciju podatak, kaže nam, da po udjelu osoba u dobi od 30 do 34 godine koje su više ili visoko obrazovanje, Hrvatska s nekih 35 posto ne stoji jako dobro u usporedbi s ostalim članicama Europske unije.

– Konačno, iz pozicije poslodavaca možemo vidjeti da unatoč tome što prema statistici imamo relativno obrazovano stanovništvo sa završenom minimalno srednjom školom u mnogim sektorima koji otvaraju radna mjesta i žele zaposliti ljude nedostaje radne snage sa znanjima i vještinama potrebnima za rad u suvremenom gospodarstvu. I to ne samo onih za koje je potrebno visokoškolsko obrazovanje. Tako da je očigledno da nešto moramo mijenjati u sustavu, zaključuje naša sugovornica.

Da smo bar po nečemu najbolji u Europi: Skoro svi naši mladi završe najmanje srednju školu
Share via
Copy link
Powered by Social Snap