Dječji doplatak: Koliko iznosi, tko ima pravo i kada se podnose prijave
Dječji doplatak jest mjesečna novčana pomoć roditeljima u uzdržavanju i odgoju djece u Hrvatskoj. Prema zakonu pravo na njega ima roditelj ako mu prosječni mjesečni dohodak u godini po članu kućanstva ne prelazi 140 posto proračunske osnovice. Ovisno u kojem je rangu, doplatak varira od 30,90 do 61,80 eura mjesečno. Zahtjev je moguće predati online u e-Građanima, a rješenje donosi područni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Dječji doplatak | foto: Canva
Uzdržavanje djece ponekad je financijski udarac na džep roditelja. Opremiti ih za osnovnu škol može biti skupo, a pravo na stipendiju dobivaju tek kada kroče u srednju školu, i to ne na državnoj razini, već ovise o lokalnim sredinama. Pomoć države dijelu roditelja je takozvani dječji doplatak.
Što je uopće dječji doplatak?
Dječji doplatak ili doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece. Reguliran je Zakonom o doplatku za djecu. Prema njemu je doplatak za djecu osobno pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi. Važno je reći i kako je pri ostvarivanju dječjeg doplatka izvanbračna zajednica izjednačena s bračnom zajednicom.
Koliko se često dobiva dječji doplatak?
Dječji doplatak isplaćuje se u mjesečnim svotama, u tekućem mjesecu za prošli mjesec. Isplate su obično sredinom mjeseca.
Tko ima pravo na dječji doplatak?
Pravo ima roditelj ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 140 posto proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2025. godinu iznosi 441,44 eura, a ona se utvrđuje svake godine Zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Dakle, trenutačno pravo na dječji doplatak imaju roditelji čiji ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 618,02 eura, jer toliko iznosi 140 posto proračunske osnovice.
Uz roditelje pravo na dječji doplatak ima i druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na svakodnevnu skrb j za svu djecu koju uzdržava. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. Zakon kaže da pravo mogu ostvariti samo oni koji imaju hrvatsko državljanstvo i hrvatsko prebivalište najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva. Iznimka su osobe koje imaju status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta državljanstva i duljine prebivališta. Isto, među uvjetima je da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom i uzdržava dijete.
Ima li iznimki od toga tko ima pravo na doplatak?
Iznimno, pravo na doplatak za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva, u najvišem propisanom iznosu. Konkretno, to je 77,25 eura mjesečno.
Što sve spada pod mjesečni dohodak?
Pravo na dječji doplatak imaju osobe čiji prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 140 posto proračunske osnovice. Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih Zakonom o doplatku za djecu koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva.
Oporezivi dohoci su:
- dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina)
- dohodak od samostalne djelatnosti: primitak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, od slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva
- dohodak od imovine i imovinskih prava: primitak od najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
- dohodak od kapitala: primitak od dividendi, udjela u dobiti, kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti iz tekućeg razdoblja i udjela u dobiti, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica
- drugi dohodak: dohodak članova skupština, odbora, upravnih vijeća, dohodak od autorskih naknada, od umjetničkih, zabavnih, sportskih, književnih, likovnih, radio i tv djelatnosti, dohodak trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, tumača, sportskih sudaca, od sezonskog rada poljoprivrednika, dohodak po osnovi primitaka u naravi, nagrade učenicima i sportašima, primanja učenika i studenata preko udruga, isporučeno umjetničko djelo, profesionalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša i dr.
- drugi primici određeni Zakonom koji se utvrđuju u ukupni dohodak su i dohoci, odnosno naknade bez obzira na to plaća li se na njih porez, a to su: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu (rodiljna i roditeljska naknada, naknada za očinski dopust, udomiteljska naknada, naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju), naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
Koliko iznosi dječji doplatak?
Svota dječjeg doplatka varira i određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno. Konkretno, ako dohodak mjesečno ne prelazi 20 posto proračunske osnovice, korisniku pripada iznos od 14 posto proračunske osnovice, što je trenutačno 61,80 eura mjesečno po djetetu. Ako je dohodak od 20 do 40 posto proračunske osnovice, korisnik ima pravo na doplatak od 12,5 posto proračunske osnovice, što je 55,18 eura mjesečno po djetetu. Ako je dohodak od 40 do 60 posto, pripada mu 11 posto proračunske osnovice, što je sada 48,56 eura mjesečno po djetetu. Za one s dohotkom između 60 i 100 posto proračunske osnovice, doplatak je devet posto proračunske osnovice, što je 39,73 eura mjesečno po djetetu. Ako je ukupni dohodak od 100 do 150 posto proračunske osnovice, doplatak je sedam posto proračunske osnovice, što je 30,90 eura po djetetu mjesečno.
Mjesečni iznosi dječjeg doplatka | foto: HZMO
Kako i kada se prijaviti za dječji doplatak prvi put, a kako svaki sljedeći put?
Prijava prvi put: Moguće se prijaviti online ili zahtjev predati uživo, bilo kada tijekom godine. Od dana predaje zahtjeva teče pravo na doplatak, ako ga osoba ostvari. Konkretno, na e-Građanima zahtjev se podnosi putem e-Usluge HZMO-a (e-Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu). Zahtjev se može predati i besplatno u poštanskim uredima, u Mirovinskim informativnim centrima ili u nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta. Nadležnoj područnoj službi HZMO-a zahtjev se može poslati i poštom. Zahtjev možete preuzeti ovdje. Uz njega potrebno je priložiti dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje prava. Predaje se i potvrda banke o broju računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu, kao i rodni list djeteta te potvrdu o školovanju ako je dijete srednjoškolac.
Prijava svaki drugi put: Osobe koje su ostvarile pravo na korištenje dječjeg doplatka moraju u budućnosti svake kalendarske godine od 1. siječnja do 1. ožujka uz zahtjev dostaviti dokaze koji se odnose na promjene u odnosu na prethodno rješenje. Primjerice, ako je promijenjen radni status, broj članova kućanstva, adresa, banka i slično. Ako nema promjena, šalje se samo zahtjev.
Napomenimo i kako podatke o ostvarenom ukupnom dohotku i drugim primanjima HZMO pribavlja od Porezne uprave službenim putem. Pravo na doplatak, ponovimo još jednom, pripada od dana podnošenja zahtjeva. Također, korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi prijaviti svaku promjenu nastalu tijekom godine koja može utjecati na promjenu utvrđenih uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, i to u roku od 15 dana od nastale promjene.
Do kada se može dobivati dječji doplatak?
Prema zakonu dječji doplatak djeci pripada do navršene 15. godine života djeteta, no pravo imaju i djeca koja idu u srednju školu. Za potonje treba svake godine poslati potvrdu o školovanju djeteta.
Što ako imam više djece?
U samom zahtjevu moguće je ispuniti podatke za svu djecu te se doplatak može dobivati i za više njih. Pritom korisnik dobiva dodatak u iznosu po 66,36 eura za treće i četvrto dijete, ako dobiva dječji doplatak za svako dijete. Drugim riječima, uz uobičajeni doplatak po djetetu to je još dodani iznos na njega za troje ili četvero djece. Maksimalni iznos po toj osnovi je 132,72 eura.
Tko ima pravo na uvećanje dječjeg doplatka?
Osim dodatka za treće i četvrto dijete, svota dječjeg doplata povećava se 25 posto za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili im je oduzeta poslovna sposobnost ili su lišeni prava na roditeljsku skrb ili su lišeni poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb prema utvrđenom cenzusu. Ona se povećava 15 posto za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, ili je lišen prava na roditeljsku skrb ili je lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb.
Mogu li oba roditelja dobivati dječji doplatak?
Ne, već samo jedan roditelj. Ako oba bračna partnera mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu, dužni su sporazumjeti se koji od njih će to pravo ostvariti. Ne mogu li se dogovoriti, pravo na doplatak ostvaruje roditelj kod kojeg dijete ima prijavljeno prebivalište. Također, pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi.
Gdje se dobiva doplatak?
Novac se korisniku (uglavnom roditelju) isplaćuje na račun u banci, svaki mjesec. Sredstva za dječji doplatak osiguravaju se u državnom proračunu.
Tko donosi odluku o dječjem doplatku?
Područne službe i područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) donose rješenja o dječjem doplatku prema mjestu prebivališta ili boravišta. Na njihovu odluku moguće je uputiti žalbu nadležnoj Središnjoj službi HZMO-a.
Kako doći do više informacija?
Za dodatne upite roditelji se mogu obratiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na telefone +385 1 45 95 011 i +385 1 45 95 022 ili područnim uredima prema mjestu prebivališta.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
