Znanost i religija ne idu zajedno, rekli bi mnogi, no ne morate to uzeti zdravo za gotovo. Naime, postoji nekoliko poznatih znanstvenika koji su svojim radom i izumima promijenili svijet, ali je istodobno vjera zauzimala važan dio njihovog života. Iako su znanost i religija oprečne, ipak je bilo nekoliko živih dokaza kako se mogu uskladiti.
www.6yka.com
Jeste li i vi među onima koji misle kako se znanost i religija slažu kao pas i mačka? Vjerojatno je takav stav svojstveniji većem broju ljudi, no u prošlosti je bilo nekoliko živih dokaza da ipak potonja tvrdnja ne mora biti nužno točna. Pogledajte koji su to svjetski poznati i utjecajni znanstvenici bili izuzetno religiozni, no neometano se bavili svojim poslom.
Nikola Kipernik
Iz redova isusovaca proizašao je jedan od najvećih astoronoma u povijesti. Nikola Kopernik je tvorac astronomskog modela – heliocentričnog sustava, koji se zasniva na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi te da istovremeno kruži oko Sunca. Svojim otkrićem Kopernik je uzdrmao crkvene redove koji su se protivili takozvanom Kopernikovom sustavu, no uskoro je prihvaćen u svim znanstvenim krugovima. Odbacio je geocentrični sustav, čim je razbjesnio Crkvu, ali je i sam bio vjernik.
Francis Bacon
Francis Bacon je jedan od utemeljitelja novovjekovne znanosti i filozofije, a bio je vodeća osoba na području prirodne i znanstvene metodologije na prijelazu u moderno dob. Ovaj engleski filozof, pravnik i državnik jednom je prilikom izjavio: ‘Mali uvid u filozofiju čovjeka otjera u ateizam, no veća udubljenost razbistri vam um o religiji’.
Gregor Mandel
Prva asocijacija na spomen Gregora Mendela vjerojatno je većini križanje biljaka, nastanak hibrida i nekoliko slikovitih prikaza iz udžbenika biologije. Ovaj austrijski znanstvenik ujedno je bio i svećenik, a rođen je pod imenom Johann koje je kasnije izmijenio u Gregora. Samo školovanje Mandel može zahvaliti Crkvi koja ga je financirala pa tako i sav svoj doprinos botanici.
Michale Faraday
Britanski fizičar i kemičar Michael Faraday iza sebe je ostavio mnoga otkrića na području elektromagnetizma, a po njemu je nazvana i fizička jedinica za kapacitet. Zahvaljujući Faradayu elektirka je postala sastavni dio tehnike te je konstruktor preteče generatora. Uz svoju genijalnost na polju znanosti, britanski fizičar i kemičar je bio religiozan. – Ništa nije prelijepo da bi bilo istinito ako se gleda sastrane prirodnih zakona, poznate su Faradayeve riječi koje dokazuju nejgovu privrženost vjeri.
