Pretraga

Domaća zadaća: ‘Koje biste promjene uveli u obrazovni sustav da nastava bude efikasnija’

Prvu ovogodišnju Domaću zadaću odlučili smo posvetiti našim školarcima, odnosno kvaliteti nastave. Zadaću na temu ‘Koje biste promjene uveli u obrazovni sustav da nastava bude efikasnija?’ postavili smo osnovnoškolskoj nastavnici te dvjema srednjoškolskim profesoricama. Evo što su imale reći po tom pitanju.

Foto: Srednja.hr

S obzirom da se konstantno raspravlja o kvaliteti nastave, uspoređujemo nastavni plan i program s drugim zemljama svijeta, pomislili smo kako ovu godinu trebamo otvoriti upravo s tom temom. U vrijeme zimskih praznika kad su učenici odmarali, odlučili smo profesore zatražiti da nam za Domaću zadaću napišu ‘Koje biste promjene uveli u obrazovni sustav da nastava bude efikasnija?’.

Ovog puta sugovornice su nam nastavnica u Osnovnoj školi Mate Lovraka u Zagrebu Dubravka Salopek Weber, Kristina Oršić Manojlović, profesorica u Prvog gimnaziji Varaždin te profesorica u IX. zagrebačkoj gimnaziji i suautorica portala mojamatura.net Sonja Lušić Radošević.

U nastavku pogledajte što su u kartici teksta profesorice rekle o promjenama našeg obrazovnog sustava.

Dubravka Salopek Weber, nastavnica OŠ Mate Lovraka u Zagrebu

Nastava je efikasna ako učenik može na njoj naučiti propisano gradivo za ocjenu koja približno odgovara njegovim sposobnostima. Ako se nastava svodi na diktiranje, prepisivanje ili hvatanje bilježaka i kasnije učenje po tim bilješkama vrijednost joj je slaba. Efikasnije bi bilo podijeliti učenicima materijale po kojima trebaju učiti i ispitati im znanje dobrim testom.

Što se može napraviti? Prije svega treba srediti nastavne programe u predmetima koji su pretrpani besmislenim podatcima ili neobradivi u postojećim satnicama. Članovi Udruge profesora hrvatskog jezika su prije 2 godine, u pismu upućenom aktualnom ministru, napisali da je prioritetno promijeniti gimnazijske programe koje je, loše kakvi jesu, matura zabetonirala, a programe osnovnih škola korigirati.

Dakle, prije bilo kakvih zahvata u obrazovanju nužna je promjena ili korekcija nastavnih programa. Što se udžbenika tiče, na žalost, neki od njih su takvi da su nastavnici prisiljeni pojednostavljivati. Ako na tržištu ne postoji dobar udžbenik nastavniku se treba omogućiti da radi po svojoj skripti ili materijalima koje će podijeliti učenicima.

Ponekad postoje dobri udžbenici, a na nastavi se gubi vrijeme na zapisivanje istih podataka koji su u njemu ili na prepisivanje tekstova zadataka, umjesto da se ti zadaci na nastavi rješavaju. Nastavu koja znači diktiranja i prepisivanja onoga što treba znati treba, na neki način, staviti izvan zakona. Nedopustivo je da se u 21. stoljeću tako održava. Uz današnja sredstva postoji puno načina da sat osuvremenimo i učinimo zanimljivim, od upotrebe računala do zanimljivih pokusa koje učenici najviše vole.

Još je jedan uvjet vrlo bitan za efikasnu nastavu. To je odnos nastavnika i učenika. Goethe je rekao da učimo od onih koje volimo, a Aristotel da ne može biti dobar učitelj učeniku kojeg ne voli. Učitelji koji ostvare dobar odnos sa svojim učenicima mogu postići njihovu punu aktivnost na satu, a time i bolju efikasnost nastave.

Lako je zainteresirati najbolje učenike, oni su dobri u svim uvjetima. Pravi je uspjeh kad je većina učenika aktivna i samo je takva nastava efikasna. Tijekom studija i na stručnim usavršavanjima premalo nas se educira kako da to postignemo. I to bi, boljom edukacijom budućih i postojećih nastavnika, trebalo promijeniti.

____________________________________________________________________________________________________

Kristina Oršić Manojlović, profesorica u Prvoj gimnaziji Varaždin

Najveći problem današnjeg obrazovnog sustava je tromost na promjene, dok se promjene u 21. stoljeću zbivaju puno većom brzinom nego prije nekoliko desetaka godina. Ne znamo koja će se sva nova zanimanja pojaviti za desetak godina kada se učenici koje sada gledamo pred sobom u klupama pojave na tržištu rada.

Isto tako, došlo je do tzv. akademske inflacije, što znači da se serijski proizvode visokoobrazovani ljudi, pa tako osobe i s nekoliko diploma ne mogu pronaći posao, ili se za radno mjesto koje traži srednju stručnu spremu javljaju osobe sa završenim fakultetom. Obrazovni sustav nije usklađen sa stvarnim potrebama tržišta rada.

Nastava na kojoj se učenicima nude puke informacije te se od njih traži da te informacije “reproduciraju” na testu, sigurno ih neće pripremiti za snalaženje u stvarnom životu. Uostalom, danas svaki učenik pregršt informacija može pronaći na internetu. Umjesto toga, učenici moraju napokon naučiti misliti svojom glavom, moraju razviti sposobnost kritičkog promišljanja te naučeno moći primijeniti na situacije iz stvarnog života. Nastavni program mora biti prilagođen tako da to i omogućuje, no ključan faktor u svemu je nastavnik.

Kako bi potaknuo učenike na kritičko razmišljanje, i sam nastavnik mora biti kritički mislilac. A to znači da kontinuirano radi na sebi, da je spreman steći nova iskustva, čak i prihvatiti kritiku u cilju poboljšanja.

Dakle, nastavnicima mora biti omogućeno stalno usavršavanje kako bi bili u toku s novinama i promjenama iz područja predmeta koji predaju, a isto tako se moraju educirati o novim kreativnim tehnikama podučavanja, jer metode koje su bile djelotvorne u prošlosti neće biti jednako učinkovite kod generacije Z, a to su djeca rođena nakon 1995., koja odrastaju u potpuno digitaliziranom okruženju i kojima su informacije samo dodir daleko. Smatram da je toj djeci primjereniji pristup iskustvenog učenja.

__________________________________________________________________________________________________

Sonja Lušić Radošević, profesorica u IX. gimnaziji Zagreb i suautorica portal mojamatura.net

Govoriti o efikasnijoj nastavi jednako je grebanju po površini brojnih problema u kojima se nalazi cijeli obrazovni sustav. Današnja nastava je temeljena na starim planovima i programima, zagušena velikim brojem predmeta i velikom količinom činjenica koje kod učenika izazivaju dodatnu nezainteresiranost i odbojnost.

Rekla bih da je sustav preopterećen širinom sadržaja. Rješenje ne bi bilo u rasterećenju već usmjerenju opterećenja prema određenim sadržajima koji bi se sastojali od osnovnih, odnosno obveznih i izbornih predmeta prema interesima učenika i zahtjevima visokoškolskih institucija koje učenik želi odabrati.

Pripadam onoj velikoj skupini zaljubljenika u svoj posao koji, u današnjim uvjetima, svakodnevno rade na efikasnijoj nastavi. Treba naglasiti da današnji mladi odrastaju uz digitalne medije putem kojih svjesno ili nesvjesno upijaju brojne korisne ili beskorisne informacije. U takvom okruženju, pred učitelja su postavljeni brojni novi zahtjevi, a okviri obrazovnog sustava ga drže poput utega.

Učitelj mora biti pokretač i odličan prezenter da bi postigao osnovni preduvjet za nastavu, a to je da dobije pažnju svojih učenika. Učitelj mora biti pravi kreativac da bi njegovi scenariji za sat (novi izraz za nastavnu pripremu sata) učinili nastavu što efikasnijom, a da se pri tom postignu strogo definirani obrazovni ishodi. Uostalom, zamislimo sebe da sjedimo prosječno 6 sati u klupama i slušamo, pišemo, računamo,…spavamo,… Očekuje se da učitelj bude i digitalno pismen, što znači da cjeloživotno obrazovanje za učitelje nije nikakva fraza već stvarnost. I tako bih mogla nabrajati,…

Teret brojnih propusta ovog društva je na učitelju (mislim da dio tog tereta treba preuzeti naše Ministarstvo tako što će osuvremeniti planove i programe) koji treba uvjeriti mlade da su znanje, kompetencije i vještine koje stječu tijekom svog obrazovanja najveći kapital koji nose za budućnost. Stvarnost u našoj domovini često upućuje na drugačije vrijednosti.
Vrijeme je da svi preuzmu svoju odgovornost, kako učitelji tako i učenici i njihovi roditelji, cijelo društvo i država koja obrazovanje konačno treba staviti na pravo mjesto!

Domaća zadaća: ‘Koje biste promjene uveli u obrazovni sustav da nastava bude efikasnija’
0 Shares
Share via
Copy link
Powered by Social Snap